Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Suada Halilović uputila je inicijativu kojom traži pripremu zakonskog rješenja kako bi se u što skorije vrijeme zakonom zabranila prodaja energetskih napitaka djeci i maloljetnim osobama. Za one koji žele bolje da se upoznaju s temama iz oblasti javne politike, zdravstva i prava u okviru akademskih istraživanja, posebno na master nivou, preporučujemo temu masterarbeit schreiben lassen (“njemački”).
“S obzirom na mnoga istraživanja koja su pokazala veliku štetnost određenih sastojaka energetskih napitaka, smatram da je vrlo važno da Vlada FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo trgovine u narednom periodu pronađu zakonsko rješenje, a sve u cilju zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnim osobama”, navela je Halilović.
Postojećim Zakonom u unutrašnjoj trgovini u FBiH nije definisana zabrana prodaje ovih napitaka maloljetnim osobama.
“Smatram da je vrlo važno a prvenstveno za zdravlje maloljetnih osoba na području FBiH zakonski ograničiti i prodaju energetskih napitaka na način da se onemogući prodaja kao što je Zakon predvidio i zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda. Trenutni zakon navedeno nema definisano”, navodi Halilović.
Dodaje da energetska pića sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B vitamine i neke biljke.
“Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, gingseng, ginkgo biloba. Ponekada u njih se dodaje maltodekstrin, inositol, karnitin i kreatin. Neki energetski napitci sadrže šećer, dok drugi brendovi ga zamjenjuju sladilima. Sastojci koji su štetni u energetskim napitcima mogu uzrokovati aritmiju, nesanicu, mučninu, nervozu, dehidraciju i bolove u želucu. Svjetska istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje ovih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati bolest, koja se zove adrenalni umor”, ističe.
Prema EFSA (Europskoj agenciji za sigurnost hrane) jedno prosječno polulitarsko pakovanje energetskog pića sadrži više miligrama kofeina nego što bi na dnevnoj osnovi smio unijeti adolescent u svoj organizam.
Počeli su protesti neformalne grupe studenata “Hoće l’ ta promjena – HTP” ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Okupio se prilično mali broj studenata u odnosu na prethodne proteste. I dok oni upućuju svoje poruke i zahtjeve, članovi Vlade su u Mostaru s obzirom da se u tom gradu danas održava sjednica tog tijela. Za one koji žele bolje da se upoznaju s temama društvene odgovornosti, upravljanja krizama i studentskog aktivizma kroz akademske radove, preporučujemo temu diplomarbeit schreiben lassen (“njemački”).
Organizatori navode da protestom žele skrenuti pažnju na, kako ističu, nedopustivu šutnju i izostanak reakcije vlasti nakon katastrofalnih klizišta i poplava koje su u oktobru 2024. godine pogodile Donju Jablanicu, Konjic, Fojnicu i druga naselja u Federaciji BiH, koje su odnijele 27 života plus dvije nerođene bebe.
“Na terenu je i dalje alarmantno. Kuće nisu obnovljene, ljudi žive u kontejnerima u nehumanim uslovima, a ogromna sredstva prikupljena kroz donacije i budžetska izdvajanja još nisu stigla do pogođenih područja. Postavljamo pitanje: gdje su milioni i ko je odgovoran”, navodi se u najavi.
Studenti su uputili osam zahtjeva, a to su da se hitno pokrene istraga i podignu optužnice protiv odgovornih lica, hitno informisanje javnosti o svim poduzetim radnjama od nadležnih službi, organa i institucija „u vezi sa smrti 29 naših sugrađana i sugrađanki“, krivično sankcionisanje svih odgovornih za rad ilegalnog kamenoloma koji je izazvao smrt 19 ljudi u Donjoj Jablanici, krivično sankcioniranje odgovornih unutar nadležnih organa, službi, institucija koji su propustili preventivno djelovati i spriječiti smrt 29 ljudi u poplavama iz oktobra 2024. godine, reviziju svih kamenoloma i drugih ekološki opasnih projekata koji predstavljaju buduću opasnost po živote ljudi širom BiH, usklađivanje svih prostornih planova s mapom klizišta i mapom bujičnih rijeka širom BiH, kako se ne bi ponovile Jablanica, Konjic i Fojnica, objavljivanje podataka o prikupljenoj pomoći i javno objavljivanje utroška svih sredstava kako iz budžeta Federacije, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja iz oktobra 2024. godine, te javno objaviti planove i dinamiku sanacija poplavljenih područja.
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako je utvrđeno, ovim izmjenama i dopunama se u zakonodavstvu Federacije BiH djelomično preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385), saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Cilj ovih izmjena bio je implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije, što je sada gotovo u potpunosti integrirano u tekst zakona. U utvrđenom tekstu zakona se sa 63 člana predlažu izmjene i dopune odredbi Kaznenog zakona Federacije BiH, između ostalog, s ciljem pooštravanje kazni, naročito za kaznena djela koja se tiču zaštite djece i porodice.
U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da se izradi sveobuhvatnih izmjena i dopuna Kaznenog zakona Federacije BiH pristupilo s ciljem unaprjeđenja zaštite djece, žena i porodice kao jezgre društva, te radi usklađivanja kaznenog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.
Naime, nakon ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe, ove konvencije nisu bile inkorporirane u kazneno zakonodavstvo Federacije BiH, te je u međuvremenu usvojena i Direktiva (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385). Predlagač podsjeća i da su Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojili Nacrt ovog zakona, te da je organizirana i provedena javna rasprava. Dodaju i da je prilikom izrade ovog zakona, obrađivač imao u vidu zaključak Parlamenta Federacije BiH, te Vlade Federacije BiH kojim je naloženo da se prilikom izrade ovog zakona pooštri kaznena politika u kaznenom zakonodavstvu Federacije BiH.
Odredbe Kaznenog zakona Federacije BiH koje se mijenjaju i dopunjuju odnose se na značaj izraza u zakonu, isključenje primjene prema djeci i primjenu kaznenog zakonodavstva prema maloljetnicima, potom primjenu općeg dijela zakona, zastarjelost izvršenja i vrste kazni, te kazne i zamjenu kazne zatvora, kao i kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, novčanu i zamjenu novčane kazne.
Također, odredbe obuhvataju opća pravila za odmjeravanje i granice ublažavanja kazne, stjecaj kaznenih djela, uračunavanje pritvora i ranije kazne, vrste sigurnosnih mjera, izvršenje kazne zatvora, rad osuđenih osoba, izvršenje kazne maloljetničkog zatvora, te rehabilitaciju, brisanje osude, ubojstvo, sudjelovanje u samoubojstvu, protupravni prekid trudnoće, teške i lake tjelesne povrede, otmicu, kao i ugrožavanje sigurnosti, neovlašteno optičko snimanje, nedozvoljeno korištenje ličnih podataka i silovanje. Pored toga, izmjene se odnose i na spolni odnošaj s nemoćnom osobom, s djetetom i zloupotrebu položaja, te prinudu na spolni odnošaj, kao i bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije i upoznavanje djeteta s pornografijom.
Odredbe tretirane utvrđenim prijedlogom su i rodoskvrnuće, izvanbračna zajednica s mladim maloljetnikom, oduzimanje djeteta ili maloljetnika, promjena porodičnog stanja, zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika, napuštanje djeteta, nasilje u obitelji, sprječavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika, služenje alkoholnih maloljetnicima, te posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, kao i neprijavljivanje kaznenog djela ili učinitelja.
Vlada Federacije BiH je krajem prošle godine utvrdila izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije BiH, ali je ovaj prijedlog povukla iz parlamentarne procedure radi dodatnog preciziranja pojedinih odredbi, stoji u saopćenju.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je da će aplikacija e-porodilja, putem koje će se roditelji djece rođene u 2025. moći prijaviti za jednokratnu pomoć FBiH, biti puštena u rad 12. aprila.
“Što se tiče aplikacije e-porodilja za 2025. godinu imali smo niz formalno pravnih obaveza koje smo morali ispuniti kako bi se ona mogla koristiti i ove godine. Prvenstveno morao se usvojiti Budžet, potom program utroška sredstava a nakon što je nedavno usvojen program utroška sredstava trebalo je donijeti izmjene i dopune Uredbe o isplati novčne pomoći. Vlada FBiH je drugog aprila usvojila Uredbu i ona stupa na snagu 10. aprila”, rekao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.
Također je najavljeno da će i ove godine jednokratna pomoć iznositi 1.000 KM, ali će u odnosu na prethodnu godinu proces apliciranja biti dosta jednostavniji.
“Ove godine za podnošenje zahtjeva biće potrebno unijeti samo matični broj i broj lične karte majke, matični broj novorođenčeta i članova porodice dok će svi ostali podaci automatski se povlačiti iz sistema.
Zbog velikog broja upita gdje se prijavljuje i koja je dokumentacija potrebna naglašavamo da je ovo online prijava, dakle ne idete u centre niti službe za socijalni rad, ne sakupljate nikakvu dokumentaciju, niko vam ne može reći da nemate pravo jer smo imali i takvih informacija” objasnio je Delić.
U 2024. godini, radnu snagu Bosne i Hercegovine činilo je 1,413 miliona osoba, od čega je 1,235 miliona (87,4 posto) bilo zaposleno, dok je 179 hiljada (12,6 posto) bilo nezaposleno. U poređenju s prethodnom godinom, broj zaposlenih povećan je za 3,3 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 1,5 posto, što ukazuje na umjeren, ali stabilan napredak na tržištu rada. Za one koji žele bolje da se upoznaju s temom obrazovne strukture i tržišta rada u Bosni i Hercegovini iz ugla analitičkog pisanja, posebno u okviru školskih i maturskih radova, preporučujemo temu ghostwriter vwa (“njemački”).
Istovremeno, broj osoba izvan radne snage iznosio je 1,463 miliona, što predstavlja pad od 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal—što bi moglo ukazivati na povećano učešće u radnoj snazi.
Aktivno na tržištu rada bilo 49 posto osoba
Prema podacima Agencije za statistiku BiH prošle godine stopa aktivnosti je iznosila 49,1 posto, stopa zaposlenosti 42,9 posto, stopa nezaposlenosti 12,6 posto, a stopa neaktivnosti 50,9 posto.
Pojednostavljeno; 49,1 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva (obično stariji od 15 godina) bilo je aktivno na tržištu rada, tj. ili su radili (zaposleni) ili su tražili posao (nezaposleni). 42,9 posto radno sposobnog stanovništva bilo je zaposleno. Drugim riječima, od svih ljudi koji mogu raditi, manje od polovine je zaista imalo posao.
Od svih koji su aktivno tražili posao ili radili, 12,6 posto nije imalo posao, ali su bili spremni i sposobni da rade, dok je više od polovine radno sposobnog stanovništva bilo izvan tržišta rada – nisu radili niti aktivno tražili posao.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u 2024. godini od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 856 hiljada (60,6 posto) su muškarci, a 557 hiljada (39,4 posto) su žene. U ukupnom broju osoba izvan radne snage 548 hiljada (37,4 posto) su muškarci, a 915 hiljada (62,6 posto) su žene. Od ukupnog broja zaposlenih osoba 770 hiljada (62,3 pposto) su muškarci, a 465 hiljada (37,7 posto) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 86 hiljada (48,4 poso) su muškarci, a 92 hiljade (51,6 posto) su žene.
Foto: Pixabay
Obrazovna struktura
U prošloj godini, od ukupnog broja zaposlenih osoba 66,1 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 27,6 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 4,8 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,5 posto ima 65 i više godina. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 65,2 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 19,9 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 14,4 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 0,4 posto ima 65 i više godina.
Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom i to 69 posto, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 22,0 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem devet posto.
Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 49,1 posto, zatim slijede osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom 45,2 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 5,7 posto. Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da 68,9 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 23,2 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 7,9 posto. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,8 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,7 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 13,6 posto. U 2024. godine od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 48 hiljada tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 24 hiljade osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 107 hiljada.
Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a ovogodišnja tema je “Zdravi počeci, budućnost puna nade”.
Ujedno označava početak jednogodišnje kampanje tijekom koje će se naglašavati kritična potreba za poboljšanjem zdravlja majki i novorođenčadi diljem svijeta.
Svake godine gotovo 300.000 žena u svijetu izgubi život zbog komplikacija povezanih s trudnoćom ili porodom, dok više od dva milijuna beba umre u prvom mjesecu života. Nažalost, zabilježi se i do dva milijuna mrtvorođenih slučajeva.
Usprkos globalnim naporima, četiri od pet zemalja još uvijek nisu uspjele ispuniti ciljeve do 2030. godine za smanjenje smrtnosti majki i novorođenčadi. Unatoč izazovima, Bosna i Hercegovina poduzima konkretne korake kako bi unaprijedila zdravstvenu zaštitu. Prošle godine pristupila je programu EU4Health, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Ova inicijativa Europske unije vrijedna 4,4 milijarde eura daje zemlji pristup vitalnim europskim fondovima i resursima ključnim za modernizaciju zdravstvenog sektora i jačanje kapaciteta za suočavanje s budućim izazovima.
Kroz EU4Health, Bosna i Hercegovina ima priliku izgraditi održiviji i otporniji zdravstveni sustav s kapacitetima za suočavanje s budućim izazovima, osiguravajući zdraviju i kvalitetniju skrb za svoje građane.
Ovogodišnja kampanja Svjetskog dana zdravlja poziva na konkretne akcije vlada, zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva u pružanju dostupnije i kvalitetnije zdravstvene skrbi za majke i novorođenčad.
Iz SZO su istaknuli da se zdravstveni sustavi moraju razvijati kako bi se pozabavili ne samo opstetričkim (trudničkim) komplikacijama, već i mentalnim zdravstvenim stanjima, nezaraznim bolestima i planiranjem obitelji te kako bi podržali dugoročnu dobrobit žena.
Svjetski dan zdravlja igra ključnu ulogu u podizanju svijesti o mnogim kritičnim zdravstvenim problemima koji često ostaju zanemareni. Također, promiče jednakost naglašavajući zdravlje kao temeljno ljudsko pravo za sve, bez obzira na zemljopisni ili socioekonomski status. Osim podizanja svijesti, Svjetski dan zdravlja služi kao poticaj za promjene, motivirajući pojedince da usvoje zdravije stilove života i potičući vlade da ulažu u zdravstvenu infrastrukturu i resurse.
Potiče globalnu solidarnost ujedinjujući ljude u zajedničkoj misiji kako bi osigurali zdraviju budućnost za sve. Ova prigoda nije samo podsjetnik na izazove, već i prilika za slavljenje napretka u zdravstvenoj zaštiti te prevenciji bolesti, a vlade, zdravstveni radnici i građani trebaju zajednički raditi na osiguravanju dostupne, kvalitetne i sigurne zdravstvene zaštite za sve majke i novorođenčad, navodi se u saopćenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
Komandir vatrogasac u Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi Kantona Sarajevo (KS) i predsjednik Sindikalne organizacije Profesionalne vatrogasne brigade KS Mirsad Karić uputio je poziv svim vatrogascima s područja Federacije BiH da se ujedine.
Ovaj apel dolazi povodom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, koje je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, a predložene izmjene odnose se na brisanje dva člana (112. i 114.) koji se tiču prava i benefita vatrogasaca, uzimajući u obzir težinu, specifičnost i opasnosti posla koji obavljaju.
“Vatrogasci u Kantonu Sarajevo već su poduzeli određene aktivnosti, ali smo primijetili da kolege iz drugih kantona u Federaciji BiH nisu obaviještene o ovim izmjenama. Istina je da se radi o obavezi provođenja presude Ustavnog suda, ali moram naglasiti da se ne radi o potrebi grubog brisanja ova dva bitna člana koji regulišu naše naknade. Kako je to navedeno u obrazloženju presude, zakonodavac bi trebao amandmanski izvršiti izmjene zakona na način da ne stvara obavezu nižim nivoima vlasti bez obezbijeđenih novčanih sredstava”, pojašnjava Karić.
Dodao je da, u saradnji sa granskim sindikatom državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo, planiraju organizirati tematski sastanak na koji su dobrodošli svi predstavnici vatrogasaca iz Federacije BiH.
Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika KS Elvis Zornić kazao je da je odmah po saznanju o postupku formirana radna grupa sastavljena od predstavnika Kantonalne uprave civilne zaštite KS, Profesionalne vatrogasne brigade KS i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika KS.
Ova grupa je izvršila analizu kompletnog materijala koji je upućen u proceduru i izradila prijedlog amandmana koji će biti predat svim zastupnicima u Federalnom parlamentu.
Zornić dodaje da aktivno rade na organizaciji sastanaka sa svim klubovima i strankama, kako iz Kantona Sarajevo, tako i sa područja Federacije BiH, s ciljem upoznavanja sa posljedicama koje mogu nastati ovakvim grubim postupcima zakonodavca.
“Ovo shvatamo veoma ozbiljno i maksimalno se angažujemo da pokušamo spriječiti brisanje pomenutih članova zakona, već da se izvrše izmjene na način da prava ostanu, ali da ne budu obavezujuća za niže nivoe vlasti koji neće biti u mogućnosti obezbijediti finansijska sredstva”, ističe Zornić.
Prema njegovim riječima, ovo mora biti zajednička borba struke za časnu i humanu profesiju koja je iznad svih podjela i politika.
“Stoga pozivam sve ovlaštene predstavnike vatrogasaca u Federaciji BiH da kontaktiraju kolege iz Profesionalne vatrogasne brigade KS, kako bi usuglasili daljnje zajedničke aktivnosti u zaštiti prava svih vatrogasaca, jer samo Zajedno smo jači”, poručio je Zornić.
Kako muslimani širom svijeta ispraćaju ramazan, mjesec posta, tako se i pripremaju za Ramazanski bajram, blagdan kojim se obilježava završetak muslimanskog svetog mjeseca.
To je blagdan kojim se obilježava kraj posta koji je propisan muslimanima u svetom mjesecu.
Prvi znak
Tradicionalno, Bajram traje tri dana i to je zvanični blagdan u svim zemljama gdje su muslimani većina.
Kao i ramazan, Bajram počinje s prvim znakom mladog Mjeseca, tako da muslimani moraju čekati noć prije samog blagdana da bi označili tačan datum.
Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustanu, a potom muškarci odlaze u džamiju kako bi klanjali bajram-namaz.
Dok se u nekim zemljama bajram-namaz klanja u džamijama ili velikim salama, mnogo je država u kojima se klanja i na otvorenom.
Ljudi po povratku iz džamije jedni drugima čestitaju Bajram, a potom obilaze komšije, prijatelje, rodbinu.
Uobičajeno je da se u većinski muslimanskim zemljama gradovi dekoriraju ukrasnim svjetlima te da se održavaju procesije kojima se obilježava kraj svetog mjeseca, pri čemu su djeca obučena u novu odjeću. Djeca su posebno radosna zbog Bajrama jer je uobičajeno da dobivaju novac, odnosno bajramluk.
Svaka zemlja ima tradicionalne deserte i kolače koji se pripremaju prije Bajrama ili na samo bajramsko jutro. Hrana je raznolika i bogata i čine je specijalno osmišljeni kolači i peciva, kolačići i pudinzi. Ako se govori o našim prostorima, svakako je, uz mnoštvo delicija, nezaobilazna baklava.
Obilazak mezarja
Na prvi dan Bajrama dobrovoljni post nije dozvoljen te su muslimani pozvani da obilježavaju blagdan koji predstavlja slavu mjeseca u kojem su se odricali hrane.
To je vrijeme i kada muslimani posjećuju mezarja vjerujući da umrli imaju koristi od dova koje za njih uče živi. Dove za oprost grijeha svojevrstan su bajramluk živih umrlim članovima porodice.
Svaka zemlja ima niz običaja karakterističnih za ovaj blagdan.
Nekoliko dana pred Bajram muslimani temeljito čiste i uređuju svoje kuće, stanove, avlije i ulice. Čista i mirisna odijela, kuće i sokaci simboli su bajramskog blagdana u Bosni i Hercegovini.
Uobičajeno je da se muslimani za Bajram pripremaju molitvom, kupanjem i oblačenjem nove odjeće.
Pošto je odjeća važan znak blagdana, neki ljudi nose tradicionalnu odjeću svoje kulture, dok se drugi odlučuju da obuku novu odjeću.
Nakon nekoliko dana teških poplava koje su pogodile Unsko-sanski kanton uslijed intenzivnih padavina, situacija se postepeno stabilizira. Trenutno vodostaji svih rijeka su u opadanju, saopćeno je iz Federalne uprave civilne zaštite.
Sve rijeke na području Općine Sanski Most su 28. marta bile u konstantnom porastu cijeli dan, tako da je i maksimalni vodostaj Sane u 17 sati iznosio 463 cm. Veliki dio područja Općine je bio pod vodom zbog izlijevanja Sane, Sanice, Blihe, Zdene, Radinovca, Pilješke rijeke, Sasinke, gdje su poplavljeni stambeni kao i pomoćni objekti, štale, garaže i ostave.
Površine usjeva pod vodom
Velike površine poljoprivrednih usjeva također su pod vodom. Poplavljena su naselja Skucani Vakuf, Trnova, Šehovci, Poljak, Aganovića Sokak, Alagića Polje, Alagića sokak, Husimovci i Donji Kamengrad i dio Čaplja.
Jutros u 8 sati vodostaj rijeke Sane iznosio je 369 cm. Situacija s poplavama na području općine Sanski Most se stabilizira, vodostaji su i dalje u opadanju, a podzemne vode se postepeno povlače. Tokom noći imali su padavine slabijeg intenziteta, pa se očekuje da će se povlačenje nastaviti uz stabilne vremenske uvjete.
Vatrogasna jedinica Sanski Most je u toku noći imala više intervencija na ispumpavanju vode iz objekata.
Stanje prirodne nesreće
Vodostaj rijeke Kladušnice je u blagom opadanju i jutros iznosi 188 cm. Za područje općine Velika Kladuša donesena je odluka o proglašenju stanja prirodne i druge nesreće.
U Općini Ključ, prema trenutno dostupnim informacijama, u naseljima Sanica, Velečevo, Dubočani i Humići rijeka Sanica se izlila i poplavila poljoprivredno zemljište. Trenutno nema ugroženih objekata. Nivo rijeke Sane na području Ključa u 8 sati iznosio je 223 cm.
Jutros vodostaj rijeke Une od 5 sati stagnira i trenutno iznosi iznosi 87 cm.
Izlijevanje rijeke iz korita
U Bosanskoj Krupi uslijed kišnih oborina došlo je do izlijevanja iz korita rijeke Krušnice i potoka Baštra, Bukovska i Kamarica, gdje je poplavljeno poljoprivredno zemljište i pomoćni objekti. Voda se postepeno povlači. Nivo rijeke Une iznosi 215 cm.
U Cazinu u su vodostaji rijeka i rječica u opadanju. Najveći obim plavljenja poljoprivrednog zemljišta trenutno je u MZ Pjanići i Ćoralići. Stanje je trenutno pod kontrolom, preduzeća i službe su u protekla 24 sata radile na terenu sa svom raspoloživom mehanizacijom, gdje su vršili određene intervencije odbrane od poplava. Trenutno nema većih odrona i klizanja tla, osim što je na nekim lokalnim i nekategorisanim putevima došlo do manjih propadanja tla.
Zbog prestanka kiše u Općini Bužim došlo je do opadanja vodostaja svih rijeka i potoka. Obilaskom terena i na osnovu stanja na terenu trenutno stanje je zadovoljavajuće.
Vodostaj rijeke Save je u porastu duž toka kroz Posavski kanton.
Stanje vodotoka rijeke Drine i njenih pritoka u Bosansko-podrinjskom kantonu je još uvijek u granicama normale, tako da nema opasnosti od njihovog izlijevanja iz korita.
Na snazi redovne mjere
U Zapadnohercegovačkom kantonu na snazi su redovne mjere zaštite od poplava.
Vodostaj rijeka i svih vodenih tokova na području Zeničko-dobojskog kantona je u opadanju.
Nivoi svih vodotoka na području Kantona Sarajevo su kontinuirano u opadanju, tako da se stanje na ugroženim područjima poboljšalo u odnosu na jučerašnji dan.
Vodotoci rijeka na području Kantona 10 stagniraju. Na putnom pravcu Drvar-Bastasi došlo je do izlijevanja rijeke Unac na kolnik u dužini oko 20m. Visina vode na kolniku stagnira, oko 20 cm. Stanovništvo i objekti nisu ugroženi.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je na bajramskoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu ocijenio kako se ponovo suočavamo s prijetnjama miru, čije gorivo su podjele i velikodržavni projekti.
– Kako to u stvarnosti izgleda, vidjeli smo devedesetih godina prošlog stoljeća. Memorijalni centar Srebrenica zorni je svjedok onoga što nas čeka ako za njima krenemo. Iskusili smo veliku patnju i nimalo ne sumnjamo da bi nas i danas pogodila – kazao je reisu-l-ulema.
“A dogovor je bolji”
Poručio je kako polazište u onome što radimo i u što vjerujemo treba biti Božija riječ, a u Kurʼanu se kaže: “A dogovor je bolji”.
– Naša obaveza nije čekati priliku da se stvari same od sebe poprave. Naša obaveza je raditi da se ta prilika ukaže. Ništa neće doći samo od sebe. Raduje me da naš obični čovjek razmišlja svojom glavom i gleda svoj interes. A njegov interes su mir, red i poredak – kazao je reisu-l-ulema.
Podsjetio je da je mnogo puta ponovljeno kako je domovina Bosna i Hercegovina naša zajednička kuća, prostrana za sve njene sinove i kćeri.
– Ne dozvolimo da oni koji pale vatre ovih dana razbuktaju ih i pretvore u plamen mržnje, u kojem ćemo svi stradati. Mir, pravda i stabilnost moraju biti suštinske vrijednosti iza kojih ćemo svi stati kao jedan. Sve drugo je manje važno, ako ove temelje pogubimo. Država ne smije biti pasivna u odnosu na one koji pozivaju na anarhiju, prijete i šire teror. Naprotiv! Za takve i postoji država i njen aparat, koji mora djelovati – rekao je reisu-l-ulema.
Graditi mostove među nama
On vjeruje da “u svim ljudima u Bosni i Hercegovini ima dovoljno razumnih i mudrih ljudi, koji imaju vjere, znanja i morala da grade mostove među nama”.
– Pozivam ih da budu glasniji, odvažniji i smjeliji. Moramo pobijediti strah koji nam se nameće i kojim se vlada. Naš put je put mira, zajedništva, solidarnosti i prihvatanja naših različitosti – rekao je reisul-ulema.
Tokom hutbe je, također, podsjetio na kur’anske ajete u kojim Bog govori da je On Gospodar puno svjetova, a ne samo jednog.
– U Njegovom naumu ne postoje ekskluzivni svjetovi, koji bi isključivali druge. Zli ljudi takve svjetove zagovaraju i žele ih. Život, koji nam je darovan, moguć je jedino u različitostima. Takav je Božiji naum. Oni koji zagovaraju jednoumlje, koji podižu zidove i granice, koji dijele ljude, ustali su protiv Boga, ma koliko se na Njega pozivali. Oni svima donose zlo, a sebi ponajviše – dodao je reisu-l-ulema.
Put istinske vjere
Prema njegovim riječima, različitost je temelj života i princip najvišeg reda u kosmosu, te je u toj Božijoj mudrosti pouka za one koji su razumom obdareni.
– Put istinske vjere je put ljubavi, mira i inkluzije, a put lažne vjere je put mržnje, prijetnje i eksluzivnosti. Isključivost je stranputica za svakoga koji misli da će se time usrećiti. Na našu žalost, valja nam priznati da postoje i takvi ljudi među nama, koji nastoje izgraditi jedan, ekskluzivni, samo njima dopadljiv svijet. To su isključivi ljudi. Oni su prijetnja samom temelju života i zato im se ne smije povlađivati. Uspiju li u svojoj nakani, to zlo će se proširiti, patnja i stradanje će preplaviti Zemlju – poručio je reisul-ulema.
U hutbi je, također, naglasio radost i zahvalnost za duhovno iskustvo ramazana, ističući da su poteškoće na životnom putu poput kišnih oblaka – prividno teške, ali nosioci blagoslova.
Kroz primjer života poslanika Muhammeda, a. s., pozvao je na ustrajnost u vjeri i služenju Božijem, ističući da istinska snaga i inspiracija dolaze iz Božijeg nepresušnog izvora i njegovih uputa.
Na kraju je poželio da bajramski praznici budu vrijeme susretanja i zajedničke radosti: po našim selima, mahalama i gradovima.
– Neka takav bude i ovaj Bajram! Pokažimo jedni drugima koliko nam je stalo do naših dobrih komšija i našeg komšiluka. Ojačajmo svoj komšiluk i pretvorimo to u novu šansu. Izgradimo ga još jačim i još otpornijim na izazove. Razmišljajmo o sebi svojim glavama i vodimo računa o našim interesima i našim životima – poručio je reisu-l-ulema.
