Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Objavljena prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH po metru kvadratnom

    Objavljena prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH po metru kvadratnom

    Prosječna cijena prodatih novih stanova u Bosni i Hercegovini u trećem kvartalu ove godine iznosila je 2.690 KM po metru kvadratnom.

    U poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova po metru kvadratnom u 2022. godini, prosječna cijena je veća za 10,1 posto, a u odnosu na treći kvartal 2022. veća je za četiri posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Broj prodatih novih stanova u trećem kvartalu iznosio je 953 i u odnosu na isti kvartal prethodne godine veći je za 5,5 posto, te veći za 5,7 posto u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022.

    Površina prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove u odnosu na isti kvartal prošle godine veća je za 8,2 posto, a u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova u 2022. veća za 9,1 posto.

    Izvor: N1

  • Pad svjetskih cijena hrane bez refleksije na BiH

    Pad svjetskih cijena hrane bez refleksije na BiH

    Svjetske cijene hrane pale su i tokom proteklog mjeseca. Tako je indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u oktobru u prosjeku iznosio 120,6 poena, što je 10,9 posto manje u odnosu na odgovarajuću vrijednost godinu ranije.

    Najviši pad

    Najviši pad je zabilježen kod cijene šećera, i to za 2,2 posto. Mjesec ranije su cijene na globalnom nivou bile stabilne, ali je pad zabilježen i tokom avgusta. Zanimljivo je da je tada svjetska cijena suncokretovog ulja opala za čak osam posto.

    Međutim, taj pad se ne odražava na potrošačku korpu u BiH. Štaviše, nikakvog značajnijeg pojeftinjenja nema, a i odluka o ograničavanju marži na 15 proizvoda Vlade FBiH koja je na snazi do 31. decembra je bez većih efekata.

    Da se pad cijena hrane proteklih mjeseci ne reflektira na naše tržište, pokazuju statistički podaci.

    Zanimljivo je da je, prema posljednjim statističkim podacima, kilogram hljeba u FBiH skuplji nego u Hrvatskoj. Dok je u FBiH prosječna cijena iznosila 3,83 KM, dotle je u Hrvatskoj hljeb bio jeftiniji za 55 feninga. Podsjetimo, prosječna plaća u FBiH je 1.281 KM, a u Hrvatskoj skoro dvostruko viša – 1.163 eura, odnosno 2.274,98 KM.

    Slično je i s maslacem. Pakovanje od 250 grama u FBiH u septembru je koštalo 6,98 KM, što je prosječna cijena, a u Hrvatskoj 6,26 KM. Kada je riječ o maslacu, taj proizvod je u brojnim gradovima već odavno po kilogramu premašio cifru od 30 KM. Iako se zbog metodologije izračuna, a zbog različitog broja snimljenih cijena po gradovima, one ne mogu koristiti za međusobno poređenje, ipak, ti podaci su zanimljivi.

    Tako je najskuplji maslac u Travniku. Posljednja prosječna cijena po kilogramu u tom gradu iznosila je 33,59, a najniža cijena od 22,14 KM zabilježena je u Tuzli. Prosječna cijena riže je u Goraždu iznosila 3,28 KM i najniža je u odnosu na druge gradove u FBiH, dok je u Mostaru najviša i iznosila je 6,38 KM.

    Cijene mesa

    Prosječna cijena ulja u FBiH je iznosila 2,94 KM, međutim, po gradovima su cijene različite. Najjeftinije je bilo u Livnu, po cijeni od 2,78 KM po litru, a najskuplje u Orašju, gdje je koštalo 3,35 KM. Zanimljive su i cijene junećeg mesa bez kosti po kilogramu, koje su se kretale od 16,49 KM u Mostaru do 19,52 KM u Sarajevu.

    Zubna pasta

    Toaletni papir u pakovanju od osam komada najjeftiniji je bio u Tuzli, s prosječnom cijenom od 3,21 KM, a najskuplji u Sarajevu od 3,94 KM. Zanimljive su i prosječne cijene zubne paste u tubi od 70 grama. U Bihaću je cijena tog artikla bila 4,57 KM, u Mostaru 3,20 KM, u Sarajevu 5,32 KM, u Tuzli 2,72 KM, u Zenici 3,23 KM, u Goraždu 2,50 KM…

    Kilogram mljevene kafe je najjeftiniji bio u Širokom Brijegu – 17,26 KM, a najskuplji u Goraždu od 20,16 KM! Prosječna cijena šećera se kretala od 1,97 KM u Tuzli do 2,67 KM u Orašju.

    izvor: avaz.ba

  • Na današnji dan parafiran Dejtonski mirovni sporazum

    Na današnji dan parafiran Dejtonski mirovni sporazum

    Na današnji dan 1995. godine, nakon trosedmičnih pregovora u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Dejtonu, u SAD, Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, tadašnji predsjednici BiH, Hrvatske i Jugoslavije, parafirali su Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum o ustrojstvu Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.

    Sporazumom je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a sadrži i Ustav BiH, koji je donesen voljom strana koje su potpisale Sporazum, uz prisustvo glavnog američkog pregovarača i posrednika Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) te generala Veslija Klarka (Wesley Clark).

    Službeno potpisivanje Sporazuma upriličeno je u Jelisejskoj palači u Parizu, 14. decembra 1995. godine. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.

  • Oblačno sa kišom, na planinama snijeg

    Oblačno sa kišom, na planinama snijeg

    U Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati i snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini jugo prije podne. Temperatura zraka većinom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 15°C. Od poslijepodnevnih sati temperatura zraka će opadati.

  • Sutra nestabilno, snijeg u višim područjima

    Sutra nestabilno, snijeg u višim područjima

    Sutra nestabilno vrijeme sa kišom u nižim i snijegom u višim područjima ,
    Obilniji snijeg se očekuje na planinama iznad 1000 mnv .
    Količine padavina sutra od 15 do 70 mm padavina ..
    U srijedu se nastavlja nestabilno vrijeme sa kišom i snijegom, sniježna granica u srijedu spušta se na 600 mnv, dakle moglo bi dekorativno zabjeliti.

    izvor: fb/ BiH meteo

  • Stoltenberg u Sarajevu: Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike podjele i ruskog uticaja

    Stoltenberg u Sarajevu: Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike podjele i ruskog uticaja

    Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike podjele i ruskog uticaja, izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a na konferenciji za novinare u Sarajevu, 20. novembra, tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini (BiH).

    “To prijeti da potkopa stabilnost i oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na napretku. Nama je izuzetno važno i predani smo sigurnosti i stabilnosti ovoj regiji, u vašoj državi koja ima veliki značaj za region Zapadnog Balkana i stoga produbljujemo naš politički dijalog i našu praktičnu saradnju”, kazao je Stoltenberg.

    On je poručio da “saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH”.

    Stoltenberg je prijepodne razgovarao sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

    Krišto je izjavila da BiH zemlja učestvuje u Akcijskom planu za članstvo u MAP-u što, kako je rekla, signalizira da postoji politička odluka NATO da BiH može postati članica NATO.

    “Moramo postići politički konsenzus i kroz dijalog doći do stavova koji su jako važni za BiH kada je u pitanju suradnja sa NATO-om”, kazala je Krišto.

    Više na: Radio Slobodna Evropa

  • Dan državnosti BiH pada u subotu i ne prenosi se na sljedeći radni dan

    Dan državnosti BiH pada u subotu i ne prenosi se na sljedeći radni dan

    Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su saopćili da se obilježavanje državnog praznika Dana državnosti s obzirom na to da pada u subotu ne prenosi na sljedeći radni dan. Taj dan će biti neradni za one državne organe, preduzeća i druga pravna lica koja rade subotom.

    Naime, Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine utvrđeno da je 25. novembar – Dan državnosti BiH državni praznik te da na taj dan državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade.

    Shodno navedenom, 25. novembar – Dan državnosti BiH se kao državni praznik obilježava samo jedan dan i to na dan državnog praznika.

    Kako ove godine 25. novembar pada u subotu to znači da će 25. novembar 2023. godine biti neradni dan za one državne organe, preduzeća i druga pravna lica koja rade subotom.

    “Shodno navedenom, a imajući u vidu da se 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava samo na dan praznika, te da navedenim zakonom nije predviđeno prenošenje obilježavanja istog na neki drugi dan, to će se pomenuti državni praznik u tekućoj kalendarskoj godini obilježiti u subotu 25. novembra 2023. godine”, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

  • Stoltenberg: Zabrinuti smo zbog secesionističke podjele i retorike, kao i utjecaja Rusije

    Stoltenberg: Zabrinuti smo zbog secesionističke podjele i retorike, kao i utjecaja Rusije

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenerg jutros se sastao sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto i članovima Vijeća ministara.

    Nakon održanog sastanka Borjana Krišto i Jens Stoltenberg obratili su se na konferenciji za medije.

    Stoltenberg je na početku svog obraćanja zahvalio se Krišto na toplim riječima dobrodošlice.

    “Danas smo razgovarali o sigurnosnoj situaciji u vašoj zemlji i regionu. Saveznici snažno podržavaju suvernitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Zabrinuti smo zbog secesionističke podjele i retorike, kao i vanjskog utjecaja, posebno utjecaja Rusije. To prijeti da potkopa stabilnost i da oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na jedinstvu i napretku”, kazao je.

    Potom je dodao:

    “Nama je izuzetno važno i predani smo stabilnosti i sigurnosti u ovom regionu. NATO je predan godinama stabilnosti u vašoj državi. I stoga produbljujemo našu saradnju i politički dijalog. NATO štab Sarajevo pruža podršku misiju Evropske unije Altea. NATO i saveznici ostaju potpuno predani uspjehu te misije i pozdravljamo jednoglasno usvajanje produžetka misije od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.  Mi podržavamo vaša reformska nastojanja, uključujući i paket za izgradnju odbrambenih sposobnosti”.

    Na kraju je istaknuo kako želi pohvaliti BiH na uspjesima koje postigla na putu ka Evropskoj uniji.

    “To će zapravo jačati vaše sposobnosti u odgovoru na prirodne i druge katastrofe, cyber odbranu. NATO ostaje predan pružati podršku BiH na njenom evroatlantskom putu. Svaka zemlja ima izabrati svoje vlastite i sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane. Ja želim pohvaliti BiH na uspjesima koje postigla na putu ka Evropskoj uniji”, zaključio je Stoltenberg.

    Izvor: N1

  • Obustavljena proizvodnja u ArcelorMittalu Zenica, radnici stupili u generalni štrajk

    Obustavljena proizvodnja u ArcelorMittalu Zenica, radnici stupili u generalni štrajk

    Samostalni Sindikat radnika kompanije ArcelorMittal Zenica, koji je na jučerašnjoj sjednici Skupštine definitivno odbio posljednju ponudu menadžmenta za potpis novog kolektivnog ugovora, jutros u 7:00 sati započeo je s realizacijom generalnog štrajka.

    Predsjednik tog sindikata Rašid Fetić ističe da, iako su očekivali i priželjkivali, nakon jučerašnje odluke nisu dobili novu ponudu menadžmenta za potpis kolektivnog ugovora, koja bi njima bila prihvatljiva pa je stupanje u generalni štrajk bilo neminovno.

    Zaposlenici ove kompanije bez kolektivnog ugovora rade od 31. maja ove godine, kada je istekao dosadašnji ugovor.

    “Mi smo u proteklom periodu ispoštovali sve zakonske obaveze za realizaciju generalnog štrajka, a ja sam jučer, odmah nakon sjednice Skupštine, našu menadžericu za ljudske resurse obavijestio da smo odbili tu ponudu te da prema planu idemo u štrajk, u koji smo i stupili danas. Radnici polako dolaze i dobivaju uputstva da dolaze na posao, ali da ne rade. U periodu dok bude generalni štrajk, radit će samo 562 od oko 2.200 radnika, odnosno departmenti ‘Energetika’ i ‘Koksara’. Radit će i ‘Toplana’ Zenica, ali to je preduzeće u zajedničkom vlasništvu naše kompanije, Grada Zenica i finskih partnera pa njih i ne računam”, kaže Fetić.

    On tvrdi kako navodi kompanije da zbog krize i poremećaja na svjetskom tržištu čelika nisu tačni, zbog čega je nedavno obustavljena i proizvodnja te dovoz željezne rude iz Rudnika Ljubija kod Prijedora, koji također posluje u sklopu kompanije ArcelorMittal.

    “Imam pouzdanu informaciju da su kupca iz Mađarske, koji je molio da mu se isporuči roba, odbijali kako bi izazvali ovu krizu te kako ne bi prihvatili naš zahtjev za povećanjem plaće”, tvrdi Fetić.

    Zadnja ponuda menadžmenta, koju je Sindikat dobio u petak, neposredno pred početak sjednice Skupštine, nije obuhvatala i povećanje koeficijenta plaće, a jeste uvećanje novčanog dijela naknade za topli obrok- sa dosadašnjih pet na 6,5 KM, dok su sindikalci bili tražili da to bude 7,5 KM.

    Kompanija je prihvatila i zahtjev da se radnicima, umjesto robnih poklona, naknada za bajramaluk isplaćuje u novcu- po 100 KM, kao i da regres za 2023. godinu bude isplaćen do maja 2024. godine. Naknada za regres isplaćuje se u visini od 50 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca. Sindikat je zahtijevao da ukupno primanja radnika procentualno budu uvećana između 25 i 30 posto.

    Izvor: Klix/Fena

  • Svjetski dan djece

    Svjetski dan djece

    Na današnji dan 1959. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol. Istoga dana, ali 30 godina kasnije, 1989., usvojena je i Konvencija o pravima djeteta.

    Kao međunarodni dokument Ujedinjenih nacija, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju garantirati svakom djetetu. Konvenciju je tada potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u historiji.

    Vlasti u Bosni i Hercegovini također nastoje da unaprijede prava djece u skladu s ovim dokumentima UN-a. Ustav Bosne i Hercegovine među svojim odredbama normira da će Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

    Temeljem Aneksa I Ustava Bosne i Hercegovine zakonodavni okvir predstavlja i Konvencija o pravima djeteta.

    Polazeći od uvjerenja da dijete, radi potpunog i skladnog razvoja svoje ličnosti, treba rasti u porodičnoj sredini, u okruženju sreće, ljubavi i razumijevanja, Konvencija o pravima djeteta u članu 20. normira, prije svega, obavezu države na posebnu zaštitu i pomoć kada dijete privremeno ili stalno lišeno svog porodičnog okruženja, ili ono koje zbog vlastitih najboljih interesa ne može ostati u tom okruženju, pravo na posebnu zaštitu i pomoć koju će pružiti država. U skladu sa svojim nacionalnim zakonima država će obezbijediti alternativnu brigu za takvo dijete, koja uključuje, između ostalog, davanje na brigu, usvojenje, ili, ako je potrebno, smještanje u odgovarajuće institucije za brigu o djeci, a pri razmatranju rješenja, dužna pažnja bit će posvećena poželjnosti kontinuiteta u djetetovom odgoju, kao i etničkom, vjerskom, kulturnom i lingvističkom porijeklu.

    Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obavezuje stranke na pridržavanje njenih odredaba te uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su je prihvatile i ratificirale.

    Prava djece nemaju rok trajanja. Ona su univerzalna i svevremenska. Djeca su naša budućnost. Svaka generacija, prilika je za stvaranje temelja za novi, bolji svijet. Prilika koju ne smijemo propustiti. Prilika da stvorimo svijet dostojan djeteta.