Category: BiH

U protekle 72 godine postojanja i rada ANUBiH imala je kontinuiran naučnoistraživački pristup u odnosu na značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti BiH

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) i JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo naučnom konferencijom “Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine“ danas obilježava 80. godišnjicu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOj-a.

U protekle 72 godine postojanja i rada ANUBiH imala je kontinuiran naučnoistraživački pristup u odnosu na značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti BiH. Na konferenciji svoja mišljenja i naučne radove predstavlja više od 30 istraživača i naučnih radnika, koji će pokušati dati odgovore i rješenja za određena pitanja vezana za državnost naše zemlje.

Najvažniji dar partizana

-Akademija želi da pokaže da ideja ZAVNOBiH-a nije uništena i treba je u kontinuitetu promatrati kao najvažniji dar partizana svim građanima Bosne i Hercegovine – kazao je profesor Nerzuk Ćurak.

Smatra da je BiH u teškoj geopolitičkoj situaciji zbog prodora teških konzervativnih, rigidnih, šovinističkih ideologija koje su uvijek protiv multietničkih društava, te da stanje u svijetu sa stanovništva BiH nije dobro.

– Mi znamo da imamo ranjenu državu i mi moramo unutar smanjenog manevarskog prostora pronalaziti načine za konsensuz i izgradnju BiH. Trebamo okončati politike neprijateljstva i graditi svoju zemlju – istakao je Ćurak.

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić smatra da je svaki događaj koji vodi ka rješavanju neke krize u BiH važan, posebno kada je u pitanju ojačavanje elemenata državnosti Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, BiH je prošla kroz turbulentna vremena i današnju situaciju možemo nazvati kriznom.

Čičić napominje da se današnji koncept državnosti BiH isključivo veže za Evropsku uniju i NATO i uvjeren je da će današnji naučni skup rezultirati dobrim prijedlozima i rješenjima koja mogu doprinjeti unapređenju državnosti BiH.

Snaga bh. naroda

Profesor Mirko Pejanović je podvukao da je BiH imala sreću da se nakon četiri godine rata u miru gradi i razvija, te da dobije geopolitički okvir koji se zove Dejtonski mirovni sporazum. Također, mirovne međunarodne snage su osiguravale da se razvija projekt integracije države BiH u Evropsku uniju i NATO, a što će prema njegovim riječima, u konačnici BiH donijeti u cjelini ostvarivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ističe da hiljadugodišnja istorija i kontinuitet BiH dovoljno govore o državnosti ove zemlje, dok su “međaši naše državnosti“ Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a uz Povelju Kulina bana, kao i snažna feudalna država za vrijeme kralja Tvrtka, referendum o nezavisnosti i međunarodno priznanje BiH kao suverene države.

– Narod BiH želi da živi u suverenoj državi BiH. Ne treba zaboraviti da u svijetu ima skoro 6.000 naroda, a samo 193 države, što govori o snazi bh. naroda i njegovom državnotvornom opredjeljenju. U ovom vremenu nam je potrebno snažno političko vodstvo koje će BiH pozicionirati u skladu s našim državnotvornim interesima – rekao je Zvizdić.

Konferenciji je prisustvovo i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt koji je istaknuo da je potrebno dati određene savjete za evropsku budućnost BiH, te razgovarati o načinu transformacije koncepta bratstva i jedinstva i federalizacije, koji su nekada ranije postojali u BiH, u sistem individualne demokratije.

Doći do bolje BiH

-Mi to moramo raditi zajedno i bez obzira na određene izjave Milorada Dodika, moramo sjesti i razmišljati kako možemo doći do bolje BiH unutar Evropske unije i pune implementacije Dejtonskog sporazuma – ocijenio je visoki predstavnik.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk vidi državnost BiH onako kako je i zacrtana prije 80 godina, kao država svih njenih građana i naroda, ali napominje da je istorija pokazala da u BiH nakon Drugog svjetskog rada nije pobijeđen fašizam, što se itekako moglo vidjeti u agresiji na BiH od 1992. do 1995. godine.

– Fašizam će očito tinjati u BiH i svijetu i naša je odgovornost da fašizam u svakom trenutku, na svakom mjestu i svakom obliku uništimo i to ćemo i raditi u narednom pariodu. Državnost se gradi i mi smo tek na svom začetku gradnje snažne države. U istorijskim konotacijama 80 godina nije dug period i sigurno je da ćemo našu državnost morati braniti i u narednom periodu – zaključio je Uk.

Fokus.ba

Izvor: BHRT (A.P.)

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Tužilaštva BiH na oslobađajuću presudu Ramizu Drekoviću za zločine u Kalinoviku 1995. godine. Prvostepena oslobađajuća presuda je potvrđena kao pravosnažna, potvrdio je za BHRT Drekovićev advokat Mirsad Crnovšanin.

Podsjetimo, Dreković se teretio za ratni zločin na području Kalinovika. U optužnici je navedeno da je Dreković za vrijeme ratnog stanja i oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Republike Srpske, kao komandant 4. korpusa ARBiH, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.

Optužnica je teretila Drekovića da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. artiljerijskim jedinicama 4. korpusa u mjestu Bjelimići (opština Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.

Suđenje Drekoviću trajalo je od marta 2019. do marta 2023. godine.

Ova presuda je konačna i na nju nije dozvoljena žalba.

Sektor kriminalističke policije MUP-a USK u posljednje vrijeme zaprimio je više prijava prevara sa bankovnim karticama, a oštećeni građani se žale da su nepoznata lica sa njihovih bankovnih računa obavila online transakcije, odnosno izvršila plaćanje ili klađenje, navodi se u saopćenju policije Unsko-sanskog kantona.

Navodi se kako su svemu prethodili različiti zahtjevi prevaranata putem društvenih mreža  i aplikacija, nakon čega su oštećeni davali podatke sa svojih bankovnih kartica. Također, određeni broj prevara se odnosi i na online trgovinu putem određenih platformi.

“S obzirom na to da niti jedna banka, kao ni druga pravna lica od građana putem telefona ili društvenih mreža ne traže podatke sa bankovnih kartica, pozivamo građane na pojačani oprez. Prevare se izvode na takav način da se pojedinim licima šalju obavijesti o dobitku određenih nagrada, a potom se od njih traže lični podaci koji se koriste za prevare”, kaže se u saopštenju.

Dalje se navodi kako su u prošlosti u nekoliko navrata upozoravali na ove negativne pojave, ali da je još veliki broj građana koji nasjedaju na oglase koji su veoma atraktivni, sa niskim i nerealnim cijenama proizvoda ili osvajanjem online nagrada.

Savjetuju građanima da se u navedenim sumnjivim slučajevima obrate policiji, da preventivno zaštite tri broja koja se nalaze na poleđini bankovne kartice i koji isključivo služe samo za autorizaciju prilikom online kupovine ili drugog vida transakcija sa tekućih računa, te da na taj način onemoguće prevarante u njihovim namjerama.

Prilikom obavljanja kupovine putem interneta potrebno se dobro informisati o trgovcu koji vrši takvu prodaju te poduzeti dodatne mjere zaštite prije plaćanja ili ustupanja svojih ličnih podataka, poručuju iz policije.

Istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada pokazalo je da je visina plaće i dalje presudna pri odabiru posla, a ispitanici iz BiH priželjkuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 maraka.

Istraživanje koje je proveo portal MojPosao.ba za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, provedeno je kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

Najvažnija visina plaće

– Iako su prethodnih godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje te je visina plaće ostala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika) – priopćili su iz spomenutog portala.

Dobri međuljudski odnosi i dalje su važni te su na drugom mjestu liste (65%), na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na četvrtom radno vrijeme (31%).

Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog ispitanika (23%), a visina plaće i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionici istraživanja odgovarali su i pitanje što je po njihovom mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik (14%) drži kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo.

Zanimljivo je da svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Što se tiče regije, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali, ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 KM.

Povišice i promjena posla

Svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine niti je dobila povišicu niti je očekuje, dok njih 14% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, što je 7% manje u odnosu na prošlu godinu te su u regiji vodeći s najmanjom promjenom posla.

Dodatno, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika.

Strah od gubitka posla sve manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu pa tako svega 18% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

Kada je u pitanju rad od kuće, polovina ispitanika u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%).

Strano privatno vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže od 5 godina.

Istraživanje je pokazalo i da posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%), a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).

Istodobno, većina ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika izjavila je kako dobiva odgovore na otprilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Nadalje, od ispitanika koji se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već rade.

Također, 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%) ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 30%.

Ispitivanje pokazuje i da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.

U istraživanju je sudjelovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine. Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35% nezaposlenih, te 4% ispitanika koji se još uvijek školuju.

Istraživanju su se priključili i portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

federalna.ba/Fena

Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bio privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju nad ženama, poručeno je na konferenciji u Sarajevu na temu borbe protiv nasilja u porodici.

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine organizovao je u bh. prijestolnici konferenciju o temi “Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici”.

Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković izjavila je da su tokom konferencije posebnu pažnju posvetili Istanbulskoj konvenciji i preporukama koje je potrebno provesti u djelo u sklopu borbe protiv nasilja nad ženama.

“Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bilo privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju“, rekla je Vuković, napominjući da je vrlo važno da u slučaju nasilja u porodici policija pravovremeno ide na lice mjesta.

“Također, godinama govorimo da osobe koje su počinile nasilje ne smiju da rade na visokim funkcijama u državi“, dodala je.

Kako je rekla, i dalje u bh. društvu postoje stereotipi prema nasilju nad ženama.

“I dalje se često misli da je žena kada se uda da ona više nema ono svoje ja, nego da je ona podložna suprugu. Toga i danas ima u društvu“, kazala je Vuković.

Istakla je također da se u postojećim zakonima koji regulišu nasilje u porodici radi na izmjenama i dopunama.

“Obiteljski zakon je arhaičan i mora pretrpjeti niz dopuna i izmjena kako to zahtjeva Istanbulska konvencija. Osim toga, ne mogu reći da su samo političari krivi, svi smo mi krivi za ovo što se dešava, i ne samo institucije i ljudi koji rade u institucijama. Krivi su i građani građanke, zato što se pravimo gluhi, nijemi i slijepi i okrećemo glavu. Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra i vama može desiti. Prijava može nekome spasiti život“, rekla je ona.

Istanbulska konvencija je sporazum Vijeća Evrope o ljudskim pravima koji se protivi nasilju nad ženama i nasilju u porodici i koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija ima za cilj prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i okončanje nekažnjivosti počinilaca.

Predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovina Jo-Anne Bishop istakla je da je konferencija važna, posebno zbog povećanja slučajeva nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini.

“Nasilje je dovelo i do smrtnog ishoda za žene, deset žena od početka godine. Sada smo fokusirani na izmjene koje su potrebne po pitanju zakonodavstva u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi odgovaralo standardima Istanbulske konvencije, a to obuhvata sve aspekte nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno psihološko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje“, rekla je Bishop.

Istakla je također da fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja.

“To podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja i obuhvata također izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama. To uključuje i važnost raznog reagiranja i procjene rizika koja treba da se provodi na sistematičan način i to čim se prijavi nasilje“, kazala je Bishop.

Prema istraživanjima provedenim u BiH, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, ali 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem.

Da se radi o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistički podaci koji govore da je 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, zatim psihičkom i seksualnom.

Izvor: BHRT/Fena