Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Vlada FBiH ipak nije uspjela provesti reformu: Minimalac neće biti 1.000 KM od prvog januara

    Vlada FBiH ipak nije uspjela provesti reformu: Minimalac neće biti 1.000 KM od prvog januara

    Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM – kazao je sredinom oktobra ministar razvoja, preduzetništva i privrede Vojin Mijatović.

    1. juli najranije

    Ipak, kako sada stvari stoje od toga neće biti ništa. Iako su iz Vlade FBiH stidljivo najavljivali fiskalne reforme koji bi istovremeno podrazumijevale i smanjene doprinosa, ali i povećanje minimalne plate, s obzirom da se već bližimo kraju godine, izvjesno je da od usvajanja ovog paketa do Nove godine neće biti ništa. Da stvari bude gore, javnost još nije vidjela zvaničan prijedlog Vlade, a sve što do sada znamo je da bi doprinosi u odnosu na bruto navodno trebali biti spušteni na 28 posto (sa sadašnjih 41,5 posto), ali bi istovremeno minimalna plaća trebala biti povećana na 1.000 KM.

    Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta kazao je kako se povećanje minimalne plate od 1.000 KM najranije može očekivati 1. jula 2024. godine.

    – Kada zakoni stignu iz Vlade to će razmatrati oba doma Parlamenta FBiH, pa poslije usvajanja zakoni se trebaju objaviti u Službenim novinama, a zatim da Porezna uprava FBiH prilagodi svoje sisteme novom načinu ubiranja poreza.

    Moja procjena je da bi se sve ovo moglo okončati o zakonskom određivanju minimalne plaće od 1.000 maraka oko 1. jula 2024. godine – ističe Čavalić.

    Poslodavci i sindikat

    Jedan od razloga zašto i pored najava još nema na dnevnom redu Prijedloga zakona o minimalnoj plati možda i činjenica da još uvijek nema društvenog konsenzusa oko ovog pitanja. Udruženje poslodavaca već je istupalo sa stavom da je minimalac od 1.000 KM moguć samo uz drastično smanjenje doprinosa i ostalih nameta.

    – Mislim da bi imali najmanje pedeset do šezdeset hiljada radnih mjesta manje. Ali ako gledamo to u paketu sa smanjenjem doprinosa i drugim podsticajima, mislim da je to nešto što bi se moglo dostići –kazao je predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović.

    S druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH ističe da ako poslodavac nije u stanju randiku da obezbijedi platu od barem 1.000 KM, ne treba ni da posluje.

    – Čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti. A niko se ne pita kako radnik preživljava s 300 eura mjesečno. Krajnje je vrijeme da se vlasti u oba entitetima “dozovu pameti” i konačno stanu na stranu svojih građana, a ne na stranu kapitala, kao do sada. Ako ne bude tako, egzodus stanovništva će se nastaviti – navodi Šatorović.

    Iako je Vlada FBiH najavila kompromisno rješenje najavljujući da će izaći u susret i radnicima i poslodavcima, tj. istovremeno smanjiti namete i povećati minimalne plate, čini se da ćemo na stupanje na snagu tih promjena čekati još najmanje nekoliko mjeseci.

    Medijalna plaća

    Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini iznosi 1269 maraka, dok je broj zaposlenih u septembru 2023. godine iznosio 850.523.

    Naime, od 850.523 zaposlenih čak njih 517.476 prima plaću manju od prosječne. Medijalna plaća (najčešća) u BiH iznosi oko 1.000

    Izvor: Avaz

  • CIK predstavio novine u izbornom procesu

    CIK predstavio novine u izbornom procesu

    U Centru za edukaciju Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine danas je održana primopredaja aplikacije za elektronsku prijavu političkih subjekata putem portala “e-Izbori” između Misije OSCE-a u BiH i Centralne izborne komisije BiH.

    Primopredaju su ozvaničili Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH i Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH.

    Arnautović je istakao da uvođenje web aplikacije za elektronsku prijavu političkih subjekata putem portala “e-Izbori” predstavlja značajan iskorak pred Lokalne izbore 2024. godine u Bosni i Hercegovini.

    Web portal, “e-Izbori” koji pored drugih aplikacija sadrži i ovu aplikaciju nudi političkim subjektima potpuno jednostavan alat koji štedi vrijeme, otklanja nedoumice i greške, postavlja zakonom propisane uslove te time ubrzava, pojednostavljuje i maksimalno validira unos u skladu sa zakonskim propisima. Ovim se smanjuje mogućnost zloupotrebe što u izbornom procesu ima veliku važnost.

    Aggeler je pohvalio aktivnosti Centralne izborne komisije BiH na osiguranju demokratskih prava građana BiH i jačanju izbornog sistema i naglasio da bi vlasti trebale osigurati odgovarajuću i efikasnu raspodjelu sredstava kako bi se osigurala funkcionalnost Centralne izborne komisije BIH kao institucije, uključujući i godine kada nema izbora, kao i za pokrivanje svih povezanih troškova. Prema njegovim riječima Centralnoj izbornoj komisiji BiH potrebno je osigurati potrebne resurse za razvoj njene informatičke infrastrukture, kao i za zapošljavanje dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja u svim odsjecima, a posebno u službi za reviziju, pravnom i IKT sektoru.

    “Pozivi na proizvoljne smjene članova Centralne izborne komisije BiH su neprihvatljivi i protivni međunarodnim standardima dobre prakse u izbornim pitanjima“, naglasio je ambasador Aggeler i dodao da bi vlasti trebale osigurati da članovi izborne administracije obavljaju svoje dužnosti bez straha od odmazde ili postupaka zastrašivanja.

    Arnautović se zahvalio Misiji OSCE-a u BiH na svoj dosadašnjoj pomoći aktivnostima Centralne izborne komisije BiH i unaprjeđeniju izbornog procesa.

    Tokom ceremonije je emitiran i video spot o Aplikaciji za registraciju političkih subjekata.

    Izvor: radiosarajevo.ba

  • Zbog ljubavi prema Novaku iz Rudog je iz Afrike došla u BiH i dovela kćerku: Sada će se svi nazad u Nairobi

    Zbog ljubavi prema Novaku iz Rudog je iz Afrike došla u BiH i dovela kćerku: Sada će se svi nazad u Nairobi

    Rudo, koje je sjedište istoimene opštine, već odavno nema pekaru, kiosk, restoran, supermarket, bioskop, aktivan dom kulture.

    Sav društveni život se svodi na dvije kladionice, tri slabo posjećena kafića i četiri male, ne baš naročito snabdjevene prodavnice mješovite robe.

    Za sve ostalo, Ruđani moraju putovati u Višegrad, udaljen više od 40 kilometara, a s obzirom na brdovit teren, to putovanje zna potrajati i čitav sat.
    Rudo ili Afrika, pitanje je sad

    Naime, njegova supruga Penina Muriasi, zbog ljubavi je iz Nairobija, glavnog grada Kenije, došla u Rudo, gdje se majci nedavno pridružila i njena desetogodišnja kćerka. Ali, mlada porodica ozbiljno razmišlja da krene u suprotinom pravcu.

    -Svi kažu Afrika, ovo ono, ali Najrobi je jedan od najbrže rastućih gradova, a moj zavičaj, na žalost, umire. Nisam siguran da će naša kćerka, ako ostanemo ovdje, dočekati da ide u srednju školu u Rudo. Vjerovatnije je da će se škola zatvoriti i da će morati svaki dan putovati u Višegrad, kao što već danas putuju gimnazijalci iz Rudog – kaže Novak.

    Treba i opštinu zatvoriti

    Njegov sugrađanin Marko Novaković, vođa opozicije u Rudom, mnogo je konkretniji.

    – Sve se zatvara, ništa se ne otvara. Kad je već tako, trebalo bi i opštinu zatvoriti. Šta će nam – kaže Marko.

    Posebno je, kaže, tužan, što je zatvorena gradska kafana “Larijako”, u kojoj je kao mladić radio.

    -Gazda je zatvorio svoju kafanu i sad radi u hotelu. A ona tri kafića, što ih još imamo samo tavore, i to tako što isti konobari jednu smjenu rade u hotelu, a drugu u kafiću – kaže Novaković.

    Novaković kaže da u hotelu radi oko 30 radnika i da je za njihove bruto plate neophodno najmanje 50.000 KM mjesečno.

    -Oni to ne mogu zaraditi, jer je dnevni pazar u hotelskom restoranu, koji jedini radi, od 600 do 1.000 KM – tvrdi Novaković.

    Ovaj privatni prevoznik odnedavno je predsjednik Narodnog fronta u opštini Rudo. Očekivano, on za sve krivi lokalnu vlast koju drži Dodikov SNSD.

    -Toliko su uništili Rudo da sam morao da se politički angažujem, mada nikad nisam ni slutio da ću se time baviti. Ali, ne mogu da skrštenih ruku gledam kako sve oko mene propada – kaže Novaković.

    Dodaje da već godinama ne može da prođe na tenderu za prevoz đaka, jer lokalni SNSD ima svoje favorite.

    Ima SNSD, tvrde rijetki opozicionari u Rudom, svoje favorite i u mnogo krupnijim poslovima.

    Jedan od glavnih “kapitalaca” je bio kontroverzni ruski biznismen Rašid Sardarov. On se prije nekoliko godina helikopterom provozao sa Miloradom Dodikom iznad Rudog i tako je počela njegova “karijera” graditelja Hidroelektrane Mrsovo i obnovitelja gradskog hotela.

    Elektranu Sardarov nije izgradio, koncesiju je preprodao Hedroelektrani Višegrad, koja posluje u sklopu Elektroprivrede RS.

    Zajedno sa HE Mrsovo, koja se gradi godinama, kao Skadar na Bojani, otišao je i hotel.

    Prije rata se zvao Hotel “Rudo”, pa je zapušten i devastiran, da bi bio ponovo otvoren 2014. godine, kao hotel “Komsar” Rašida Sardarova. Crvenu vrpcu je presjekao lično Milorad Dodik.

    Ali, 2019. godine hotel je ponovo zatvoren, zbog dugova, da bi ga prije šest mjeseci novi vlasnici opet otvorili.

    Hotelske sobe su skockane pod konac, ali gostiju nema. U opštini Rudo, koja je po popisu iz 2013. imala 7.747 stanovnika, danas „za stalno“ živi oko 4.000, a u samoj varoši manje od 1.000 ljudi.

    U doba socijalističke Jugoslavije Rudo je bilo poznato kao mjesto osnivanja Jugoslovenske narodne armije, jer je u ovom mjestu prvi put postrojena Prva proleterska brigada.

    Glavni gradski trg je krasio bronzani kip Josipa Broza Tita, onaj Augustinčićev, kakav i danas stoji u Kumrovcu.

    Ratne 1992. godine Ruđani su prodali bronzanog Tita, da bi zaposlenima u Muzeju Prve proleterske isplatili plate. Spomenik je završio na otpadu u Užicu.

    Tada je počeo i istorijski preokret, jer danas u Rudom preovladava narativ da je ovo četnički kraj i da “nemaju ništa s partizanima”, koji su se samo slučajno u decembru 1941. postrojili baš u ovom gradiću.

    Prohić: Varoš bez kafane, nije ni kasaba

    Na vijest o zatvaranju banke i kafane u Rudom, reagovao je i Ibrahim Prohić, psiholog i analitičar iz Sarajeva.

    -Grad koji nema pozorište nije grad. Grad koji nema banku nije ni varoš, a varoš koja nema ni kafanu nije ni kasaba – napisao je Prohić na jednoj društvenoj mreži. On je dešavaja u Rudom ocijenio kao “civilizacijski iskorak, ali u pogrešnom smjeru”, te kao “sunovrat u Srednji vijek”.

    – U uređenom društvu to bi bila top vijest, alarm za javnost i vlast. Ovdje, u BiH će to proći neprimjetno – poručio je Prohić

    Program N1 

  • Njemačka donira 2.600.000 KM Oružanim snagama BiH: Obnovit će centralno skladište naoružanja

    Njemačka donira 2.600.000 KM Oružanim snagama BiH: Obnovit će centralno skladište naoružanja

    Njemački ataše za odbranu potpukovnik Franz-Josef Nolte potpisao je 6. decembra 2023. godine sa zamjenikom ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Slavenom Galićem i vršiocem dužnosti rezidentnog predstavnika UN-ovog Razvojnog progama (UNDP) u Bosni i Hercegovini, Sylvainom Merlenom još jedan ugovor o dodjeli sredstava u iznosu od preko 1,35 miliona eura (oko 2.6 miliona KM).

    Njemačko Ministarstvo odbrane obezbjeđuje ovaj iznos kako bi se u potpunosti obnovilo centralno skladište naoružanja Oružanih snaga BiH ‘Teufik Buza’ u Visokom. Ovo ima za cilj da osigura da se lako i teško oružje tamo može bezbjedno skladištiti u budućno-sti.

    UNDP će implementirati i realizirati ovaj projekat u ime Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

    Time je Njemačko ministarstvo odbrane ove godine Oružanim snagama Bosne i Hercegovine dodijelilo ukupno oko 6,5 miliona eura (oko 12.7 miliona KM).

    Od toga će se skoro 5 miliona koristiti za obnovu kasarni i druge infrastrukture u Bosni i Hercegovini kako bi se poboljšali uslovi života i rada bosanskohercegovačkih vojnika.

    Radiosarajevo.ba

  • Edin Gačanin potpisao sporazum s Tužilaštvom: Za šverc 2,4 tone kokaina dobio sedam godina zatvora

    Edin Gačanin potpisao sporazum s Tužilaštvom: Za šverc 2,4 tone kokaina dobio sedam godina zatvora

    Narkobos Edin Gačanin Tito sklopio je sporazum s Tužilaštvom u Nizozemskoj, prenosi Crime Site.

    Presuda se odnosi na uvoz dviju pošiljki kokaina 2020. godine u ukupnom iznosu od više od 2.400 kilograma preko luka Roterdam i Hamburg i uvoz hemikalija za proizvodnju kristalnog meta.

    Priznanje potvrdila advokatica

    Sporazumno priznanje krivice je potvrdila Edinova advokatica Laura Versluis nakon izvještavanja u NRC-u (Nizozemskom vijeću za izbjeglice). Riječ je o ročištu koje je na sudu u Roterdamu održano 1. novembra, a sud je 16. novembra odobrio sporazume i osudio Gačanina na sedam godina zatvora i novčanu kaznu od milion eura.

    Za Gačanina se piše da je rukovodio transportom kokaina u Evropu iz Perua, posebno od 2006. nadalje. DEA je 2017. o Gačaninu iznijela informacije i okarakterisala da je vođa “Tito i Dino kartela”, tzv. “super kartela” koji je djelovao iz Dubaija i koji je sarađivao s irskim klanom Kinahan, talijanskim Raffaele Imperialeom i Ridouanom Tagijem.

    Gačanin je uhapšen u Dubaiju prošle godine, kao i desetine drugih osumnjičenih. Nizozemska je tada zatražila njegovo izručenje, navodi NRC jer je, na osnovu poruka na kodiranim aplikacijama koje je dešifrovala policija, on osumnjičen za umiješanost u uvoz dviju pošiljki kokaina i pošiljke hemikalija za proizvodnju kristalnog meta, za koji je sada osuđen.

    Gačanin kaznu može izvršavati u Nizozemskoj, ali i u drugoj zemlji – vjerovatno Bosni i Hercegovini kao njegovoj matičnoj državi.

    Crna lista SAD

    Ministarstvo trezora SAD je u martu ove godine Gačanina stavilo na crnu listu.

    – Edin Gačanin (Gacanin) jedan je od najplodnijih svjetskih trgovaca drogom. Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela “Tito i Dino”, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Osim pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije sankcionisao u skladu s E.O. 13581, s izmjenama i dopunama E.O. 13863, zbog svoje uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije.

    OFAC danas sankcioniše Gačanina na osnovu E.O. 14059 jer je učestvovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa.

    Današnje sankcije Gačaninu usko su koordinisane sa SAD. Uprava za borbu protiv droga, Agencija Evropske unije za saradnju u provođenju zakona Europol, te zemlje Holandije, Francuske i Belgije – naveli su tada iz OFAC-a.

    avaz.ba
  • Povećanje penzija u Federaciji BiH moguće u februaru, ovo su detalji

    Povećanje penzija u Federaciji BiH moguće u februaru, ovo su detalji

    Redovito usklađivanje penzija zakonska je obaveza i vrši se svake godine 15. aprila, a primjenjuje od 1. januara. Pa bi tako u aprilu uvećana penzija bila isplaćena u maju, a uz to i razlike između isplaćenih i uvećanih penzija za prva tri mjeseca.

    “Parametri koji utječu na iznos usklađivanja su indeks potrošačkih cijena i rast BDP-a, 50 posto jednog i drugog parametra, zbrojeno, daju postotak usklađivanja. Podatke o tim pokazateljima objavljuje Federalni zavod za statistiku i koliko će oni iznositi, još se službeno ne zna. No, postoje pretpostavke i očekivanja” rekao je glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić.

    Kako je dodao, ove godine počela se primjenjivati nova praksa – akontacijsko usklađivanje mirovina, što bi značilo da se dio tog redovnog usklađivanja daje ranije, tj. već pri isplati penzija za januar, a koje se isplaćuju u februaru.

    “Konačnu će odluku o tomu donijeti i eventualnu suglasnost dati isključivo Vlada Federacije BiH. Hoće li takva odluka biti donesena i ovaj put, još uvijek ne znamo, no, očekujemo i opredjeljenje je, da će isti princip biti primijenjen i sljedeće godine, tj. da će penzije za januar biti akontacijski usklađene. Postotak usklađivanja u ovom trenutku nismo u mogućnosti iskazati”, istaknuo je on.

    Kada je u pitanju redovna isplata penzija, koja je ovaj mjesec penzionerima isplaćena nešto ranije nego što je to bilo uobičajeno, Kvesić pojašnjava da je Zakon definirao da se sredstva za isplatu osiguravaju do petog u mjesecu, za prethodni mjesec.

    “To znači da nema prepreke da isplata bude ranije, tj. prije petog u mjesecu. Posljednje dvije penzije isplaćene su ranije nego je bila dotadašnja praksa (penzije za oktobar 3. novembra, penzija za novembar, 2. decembra) te ćemo nastojati takav trend zadržati i dalje. Početak sljedećeg mjeseca, 1. i 2., januara, su neradni dani, stoga isplata može početi nakon tog datuma”, rekao je on.

    Govorio je i o reformi penzionog sistema, u obliku novog Zakona o MIO/PIO iz 2018. godine, a čime je uveden bodovni sistem kod izračuna penzija, što je donijelo, kako navodi Kvesić, stabilnost i redovnu isplatu.

    “Pored činjenice da je bodovni sustav puno pravedniji i realniji način izračuna visine penzije, u odnosu na raniji oblik, svako valja istaći i činjenicu da je budžet Federacije postao jamac isplate penzija, a sama isplata je uvrštena u prioritete, što svakako daje dodatnu dimenziju sigurnosti same isplate na dostignutoj razini visine penzija”, pojasnio je on.

    Kvesić dodaje da je cilj poduzimati sve neophodne korake kako bi se poboljšao nivo usluge koju Zavod, kao servis građanima, pruža kod procesa ostvarivanja njihovog prava.

    “Moramo postati brži, učinkoviti i pri tome maksimalno pojednostaviti procedure. U tom kontekstu najavljuje se i donošenje novog Zakona o organizaciji MIO/PIO kao i smanjenje broja potrebne dokumentacije kod predavanja zahtjeva za penziju”, zaključio je glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić.

  • Najuspješniji goraždanski atletičar Emir Hastor trči za Gazu

    Najuspješniji goraždanski atletičar Emir Hastor trči za Gazu

    Dvostruki prvak BiH u maratonu i najuspješniji goraždanski atletičar Emir Hastor trči za Gazu! Podršku mu možete pružiti kupovinom kilometara.
    On će 15. decembra od 7 sati ujutro otrčati četiri kruga po Velikoj aleji na Ilidži, što je otprilike 34-35 kilometara, a potom će od Velike aleje istrčati dodatnih 8 kilometara do naših prostorija na Čengić Vili gdje završava trku.
    Vi možete otkupiti metre ili kilometre koje će Emir pretrčati u vaše ime, a prihod ide za narod Gaze.
    Svoje metre ili kilometre možete kupiti tako što ćete uplaćivati novac na Emirov žiro račun ili putem Pomozi.ba PayPala. Cijena 100 metara je 10 KM ili po Vašoj želji.
    Humanitarnu akciju će uživo pratiti ekipa jutarnjeg programa BHRT-a.
    Za uplate iz BiH:
    Asa banka d.d. Sarajevo
    134-620-10033858-57
    Primalac: Emir Hastor
    Svrha: Kilometri za Gazu
    Za uplate iz inostranstva:
    Intesa Sanpaolo Banka BiH
    SWIFT: UPBKBA22
    IBAN: BA39 1541802008533048
    Primalac:
    Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
    Svrha: Emir Hastor
    PayPal
    paypal1@pomozi.ba
  • Vijeće ministara BiH razmatra niz zakona i donosi odluku o generalnom sekretaru

    Vijeće ministara BiH razmatra niz zakona i donosi odluku o generalnom sekretaru

    Izvor: BHRT (I. C.)

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra Prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, čiji je predlagač Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Trebao bi biti razmatran i Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za period 2021-2027. godina između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, Bosne i Hercegovine koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH, i Vlade Republike Srbije, koju predstavlja Ministarstvo za evropske integracije.

    Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i Mišljenje s konkursnom dokumentacijom za imenovanje rukovodećeg državnog službenika – generalnog sekretara Vijeća ministara BiH.

    Također, predviđeno je razmatranje Prijedloga odluke o kriterijima za imenovanje članova Komisije za koncesije BiH i Prijedlog rješenja o imenovanju Komisije za provođenje konkursne procedure za izbor sedam članova Komisije za koncesije BiH.

    Pred ministrima bi se trebao naći i Prijedlog odluke o imenovanju Delegacije BiH pri Komitetu eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Predviđeno je i razmatranje Izvještaja o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2022. godinu, te Godišnjeg revizorskog izvještaja za 2022. godinu.

    Ministri bi se, u drugom krugu glasanja, trebali izjasniti o Prijedlogu odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta “Zamjena sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine”.

  • Lijepe vijesti: Poznat datum isplate sredstava roditeljima njegovateljima u FBiH

    Lijepe vijesti: Poznat datum isplate sredstava roditeljima njegovateljima u FBiH

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je danas informaciju da su uneseni nalozi za isplate novembarske naknade civilnim žrtvama rata, osobama s invaliditetom i roditeljima njegovateljima.

    “Uneseni su nalozi za isplate naknada civilnih žrtava rata za novembar u ukupnom iznosu od 2.018.041,67 KM, osobama s invaliditetom u ukupnom iznosu od 20.738,351.44 KM i roditeljima njegovateljima u ukupnom iznosu od 1,714,068.61 KM.

    Ministarstvo isplate vrši na račune centara za socijalni rad kojih na području Federacije BiH ima ukupno 61, a oni dalje puštaju isplate krajnjim korisnicima naknada shodno svojim rasporedima.

    Federalno ministarstvo finansija naloge za isplatu pustit će do 10. decembra, a shodno najavi ministra Adnana Delića isplate iz Federalnog ministarstva finansija idu svakog desetog u mjesecu i to je praksa koja je u primjeni od prošlog mjeseca pa nadalje”, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

    Radiosarajevo.ba

  • Objavljeni podaci o poreznim uplatama, broju zaposlenih i fiskalnom prometu u FBiH

    Objavljeni podaci o poreznim uplatama, broju zaposlenih i fiskalnom prometu u FBiH

    Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je objavila podatke o poreznim uplatama u periodu od januara do novembra ove godine, podatke o broju zaposlenih na 30. novembar 2023. godine, kao i podatke o broju fiskalnih uređaja i fiskalnom prometu.

    Kako su saopćili, porezni obveznici su u periodu od januara do novembra ove godine uplatili 6,6 milijardi KM, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 891,5 miliona KM ili 15,42 posto, a u odnosu na period januar-novembar 2019. više za 1,8 milijardi KM ili 39,17 posto.

    U Kantonu Sarajevo je od januara do novembra najviše uplaćeno javnih prihoda, i to 2,4 milijarde KM, što je za 316,5 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Tuzlanskom kantonu je uplaćeno 1,1 milijardu KM, što je za 148 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Zeničko-dobojskom kantonu je uplaćeno 845 miliona KM, što je za 78 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je uplaćeno 788,6 miliona KM, što je za 135,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Srednjobosanskom kantonu je uplaćeno 510 miliona KM, što je za 77,8 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Unsko-sanskom kantonu je uplaćeno 388,4 miliona KM, što je za 44,2 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Zapadnohercegovačkom kantonu je uplaćeno 264,9 miliona KM, što je za 45,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Kantonu 10 je uplaćeno 126,2 miliona KM, što je za 20,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Bosansko-podrinjskom kantonu je uplaćeno 73,9 miliona KM, što je za 12,4 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    U Posavkom kantonu je uplaćeno 72 miliona KM, što je za 12,6 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

    Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na 30. novembar ove godine je iznosio 545.619, dok je broj zaposlenih 30. novembra prošle godine iznosio 540.367. Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica je 30. novembra ove godine u:

    • Kantonu Sarajevo iznosio 148.016, što je za 2.134 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Tuzlanskom kantonu iznosio 106.680, što je za 107 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Zeničko-dobojskom kantonu iznosio 88.022, što je za 580 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosio 56.529, što je za 1.296 više u odnosu na isti period prošle godine;
    • Srednjobosanskom kantonu iznosio 52.458, što je za 80 manje u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Unsko-sanskom kantonu iznosio 39.144, što je za 210 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio 22.461, što je za 766 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Kantonu 10 iznosio 11.719, što je za 53 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Bosansko-podrinjskom kantonu iznosio 7.541, što je za 11 manje u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Posavskom kantonu iznosio 5.819, što je za jedan manje u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Republici Srpskoj iznosio 8.342, što je za 196 više u odnosu na isti dan prošle godine;
    • Brčko distriktu iznosio 888, što je za dva više u odnosu na isti dan prošle godine.

    Kako su saopćili iz Porezne uprave FBiH, na 30. novembar 2023. registrovano je 100.036 fiskalnih uređaja, što je 5.294 više u odnosu na 30. novembar prošle godine. Prošli mjesec je ostvaren fiskalni promet od 5,3 milijarde KM, što je za 1,7 milijardi KM više u odnosu na novembar prošle godine.

    Na 30. novembar najviše fiskalnih uređaja bilo je u sarajevskoj općini Centar (6.571), a najmanje fiskalnih uređaja je bilo u općini Dobretići (šest). Najveći fiskalni promet je prošli mjesec bio u sarajevskoj općini Novi Grad (445,6 miliona KM), dok je najmanji fiskalni promet prošli mjesec bio u općini Pale FBiH (128.672 KM).

    klix.ba