Category: BiH

Broj djece bez roditeljskog staranja u Bosni i Hercegovini se povećava, a time mnoga djeca žive van obitelji ili vrijeme provode u disfunkcionalnim obiteljima, istaknuli su ombudsmani za ljudska prava BiH, prenose Nezavisne novine. Oni su prilikom predstavljanja “Specijalnog izvještaja o zbrinjavanju djece bez roditeljskog staranja, sa posebnim fokusom na stanje u ustanovama” istaknuli da su djeca najranjivija kategorija društva.

Nevenko Vranješ, jedan od ombudsmana BiH, istaknuo je da su djeca koja su smještena u ustanovama u najtežem položaju, jer je prirodni ambijent djeteta u obiteljskoj zajednici, dodajući da su u posljednje vrijeme djeca generalno izložena različitim oblicima kršenja njihovih prava. Konfliktni razvodi “Najčešće su to situacije konfliktnih razvoda gdje se roditelji na neki način obračunavaju između sebe, a gdje djeca jako puno trpe”, rekao je Vranješ. On je dodao da se povećava broj djece bez roditeljskog staranja. “To nas zabrinjava. Zabrinjava nas i jako nizak stupanj usvojenja, a i hraniteljstvo je jako zapostavljena kategorija, tako da smo shodno tome izdali preporuke nadležnim organima da jačaju centre za socijalni rad, da jačaju institut hraniteljstva, obitelji, zaštite djece, ne bi li se ovaj broj smanjio”, istaknuo je Vranješ.

Prema riječima Nives Jukić, jednog od ombudsmana BiH, problemi u Federaciji BiH su gotovo identični, te se najviše ogledaju po pitanju zdravstvene zaštite. “Statistički podaci pokazuju da veliki broj djece u BiH živi van obitelji ili u disfunkcionalnoj obitelji. To je jedna ranjiva kategorija građana koja i te kako treba pažnju i obavezu društva da se brine o njima”, istaknula je Jukićeva.

– Pročitajte više na:Bljesak.info

Nekim zanimanjima se bavi sve manje ljudi pa onda nije ni čudno da potražnja za stručnjacima u tom polju s vremenom raste, a tako i cijena njihovog rada.

BestLife donosi tri zanimanja koja izumiru, a mogu vas učiniti bogatima.

1. Krojenje

Ovo je zanimanje koje ubrzano nestaje pa bi osobe koje se time bave mogle prilično profitirati. I oni koji se trenutno tim bave dobro zarađuju, no ti će prihodi u budućnosti zarađivati još bolje jer se sve manje ljudi odlučuje time baviti.

“Mislim da mladi ljudi jednostavno nisu obrazovani o tome što ovaj zanat može učiniti za njihov život jer od toga možete dobro živjeti, uzdržavati svoju porodicu”, rekao je jedan krojač.

Da bi ušli u industriju, većina ljudi radi naukovanje i uči pod vodstvom iskusnog radnika.

2. Postolar

Slična stvar je i s postolarima. Obuću koju nosimo neko treba popraviti ili izraditi, no postolari rade i mnogo više od toga – popravljaju i kožu, antilop… Oni su jedni od rijetkih ljudi koji imaju sve potrebne alate za takve poslove.

3. Hemijsko čišćenje

Ako odete u hemijsku čistionicu u vašoj blizini, primijetit ćete da su vlasnici obično prilično stari, a njihova djeca uglavnom nisu voljna preuzeti posao. Zbog toga industrija polako odumire.

Program N1 

Dvojica doktora nauka Irfan Šljivo i Suad Krilašević kreirali su prvu digitalnu platformu BH Akademski imenik za istraživače u BiH i dijaspori, sa ciljem umrežavanja, saradnje i dijeljenja naučnih otkrića. Na projektu rade potpuno volonterski sa željom da unaprijede naučno istraživačku zajednicu u zemlji. Finansijska pomoć Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo bila je dovoljna da plate eksterne dizajnere za realizaciju ove ideje.

Ovo je prva akademska platforma u Bosni i Hercegovini. Nastala je kroz saradnju Asocijacija za Napredak Nauke i Tehnologije (ANNT) i kompanije RUnIT. Partner projekta je Akademija nauka i umjetnosti – BHAAAS.

Kako je nastala platforma za istraživače?

Irfan je magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a doktorat iz filozofije odbranio je u Švedskoj na Mälardalen univerzitetu. Trenutno radi kao computer scientist u NASA Ames istraživačkom Centru u Kaliforniji, unutar Robust Software Engineering grupe.

Kompaniju RunIT, koja je susnivač projekta, pokrenuo je sa prijateljem Jasminom Harbinja, s ciljem da rade na sistemima za podršku istraživanja, upravljanja i prikazivanja istraživačkih podataka. Ideja se razvila u zajednici zaljubljenika u trčanje – Tračanje i to u Sarajevu. Dio te zajednice bio je i tadašnji predsjednik ANNT Adnan Mehonić. BH Akademski imenik nastao je upravo zbog nedostatka jedne takve platforme za bosanskohercegovačke istraživače.

“Kroz iskustva kako rade istraživački centri i univerziteti u Švedskoj, počeli smo razmišljati kako bismo mogli pomoći našim istraživačima u BiH, jer smo primjetili nedostatak sličnih sistema u BiH”, ističe Irfan Šljivo. “S obzirom da smo Jasmin i ja uveliko pričali kako da ono što radimo sa Švedskom probamo prenijeti u BiH, Jasmin je organizovao jednu virtuelnu kafu sa Adnanom u jeku pandemije, u januaru 2021. Tada smo Adnanu predstavili misiju i svrhu RunIT kompanije i našu ideju kako bismo mogli doprinijeti BH naučno-istraživačkoj zajednici. Ti naši inicijalni razgovori sa ANNTom su iskristalisali ideju platforme koja će prvo sakupiti naučnike i istraživače bh. porijekla na jednom mjestu, i što je važnije i njihova istraživanja kojima se bave u smislu naučnih publikacija i projekata”, rekao je za FORBES BiH Irfan Šljivo.

Trenutni predsjednik ANNT, Suad Krilašević, ima 28 godina, a doktorirao je na Tehničkom Univerzitetu u Delftu, Nizozemskoj, na temu “Derivative-free equilibrium seeking in multi-agent systems”. Stekao je titulu doktora tehničkih nauka iz oblasti automatike.

Zajednica volontera koja (p)održava BH Akademski imenik

Troškove razvoja ove platforme trenutno pokriva RunIT, a troškove uposlenih nemaju, jer svi rade volonterski, uključujući i PR projekta Edisu Merdan. Dobili su novac za jedan projekat od Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, a njega su usmjerili da plate dizajnere, koji su nakon toga ostali da volonterski doprinose projektu.

LIFESTYLE

Volontiranje: Bolje džaba raditi, nego džaba ležati?

Gana Forić

EKONOMIJA

Profesor Halilbegović za FORBES BiH: Zašto pad cijena nafte na svjetskom tržištu nije razlog za slavlje?

Lejla Nuhanović

“Kada smo imali jednu draft verziju imenika koju možemo pokazati, stupili smo u kontakt sa BHFF i BHAAS organizacijama, jer oni okupljaju istraživače koje želimo imati u imeniku, a imaju istu misiju kao i mi. Zato smo ih vidjeli kao prirodne partnere. Bili su apsolutno pozitivni na našu ideju od početka, i trenutno smo u procesu formaliziranja te saradnje u formi jednog savjetodavnog odbora koji će savjetovati u kojem smjeru da ide imenik i kako najbolje da služi našoj naučno-istraživačkoj zajednici u BiH i dijaspori,” rekao je Irfan Šljivo.

Suad Krilašević dodaje da imaju i tim od desetak beta testera koji je bio sastavljen od članova ANNT, kao i prijatelja i članova porodice koji su pomogli da se postigne potpuna funkcionalnost platforme. Ova platforma sadrži bitne podatke na jednom mjestu i čini ih pristupačnim za pretraživanje.

Ulaganjem u nauku, ulažemo u budućnost BiH

Zašto ovo rade volonterski i šta ih motiviše, Suad Krilašević odgovara da ulaganjem u nauku vidi šansu za napredak bosansko-hercegovačkog društva, s ciljem da ova zemlja postane svima ugodna za život.

“Nažalost, i većina stranih investicija želi da iskoriste nas kao jeftinu radnu snagu, što ne pomaže u dizanju životnog standarda. Intuitivno je da što je neki proizvod inovativniji, on se može prodati za više novca, a naučno istraživački rad je ključan dio inovacije. Odakle će nam doći te nove ideje ako ne iz istraživanja? Kada je nakon rata BiH postala dio svjetskog slobodnog tržišta u svim sferama, trebalo je ulagati u naučno-istraživački rad barem iz imperativa da ostanemo konkurentni, ako ne iz nekih humanističkih razloga. To se nažalost nije dogodilo, tako da na tome se mora raditi sada,” zaključuje Krilašević.

Dugoročno planiraju formirati savjetodavni odbor sa svim relevantnim neprofitnim organizacijama. A to je kako kažu prvi korak ka samoodrživosti imenika. U planu im je formiranje drugog nivoa partnerstva sa naučnim i obrazovnim institucijama koje bi mogle koristiti dodatne usluge od BH akademskog imenika. Kroz nacionalne i EU projekte će nastojati da rade na unaprijeđenju imenika, a RunIT će nastaviti pružati podršku projektu jer smatraju da je ovo od nacionalnog značaja. Paralelno, ANNT planira uspostaviti saradnju sa Ministarstvom za ljudska i prave i izbjeglice BiH na nekoliko projekata. Nadaju se da će moći iskoristiti tu saradnju za jačanje BH Akademskog imenika.

Forbes

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ograničila je rast cijena električne energije privrednicima na 20 posto.

Ova informacija danas potvrđena je nakon održane sjednice.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je na prethodnoj sjednici proglasila stanje ugroženosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu čime je ispunila zakonske uslove da samostalno propiše način formiranja i kontrolecijena struje.

S obzirom na to i današnja odluka ima za cilj zaštiti kupce koji se električnom energijom snabdijevaju u okviru usluge tržišnog snabdijevanja od ekstremnog povećanja cijena.

Posebno su na udaru mogli naći privrednici, jer su iz Udruženja poslodavaca FBiH ranije kazali da su im iz Elektroprivrede BiH nuđeni ugovori za 2024. godinu sa povećanom cijenom struje od gotovo 70 posto.

Vijeće ministara BiH u utorak je postiglo suglasnost o tekstu sporazuma kojega bi ta država trebala postići s Frontexom kako bi policajci iz Europske unije napokon mogli doći u BiH i pomoći u kontroliranju ilegalnih migracija, potvrdio je zamjenik predsjedateljice Vijeća Staša Košarac.

Sporazum s Frontexom jedan je od ključnih preduvjeta što ih je Europska komisija postavila kako bi BiH u ožujku mogla otvoriti pristupne pregovore s Unijom, a dogovor o tome do sada su usporavali unutarnji politički sukobi u BiH svedeni na prijepore oko toga što su ovlasti države, a što entiteta.

Sadašnji ministar sigurnosti Nenad Nešić, kojega je na tu dužnost postavio lider SNSD-a Milorad Dodik, tvrdio je kako BiH zbog svog složenog ustroja ne može prihvatiti tipski sporazum kakav Frontex sklapa s drugim državama pa se taj dokument mora prilagoditi bosanskohercegovačkim “specifičnostima”.

U praksi je to značilo da bi Granična policija BiH, za sve aktivnosti na zaštiti dijela granice uz teritorij Republike Srpske koju provodi s pripadnicima Frontexa, morala tražiti i dobiti suglasnost entitetskog MUP-a.

To je pak protivno praksi po kojoj Frontex u načelu surađuje samo s državama, odnosno s državnim agencijama za provedu zakona, pa su ministri u Vijeću ministara iz FBiH blokirali Nešićev prijedlog.

Ustvrdivši kako je taj problem na kraju riješen Košarac je kazao kako su sada usvojene osnove za pregovore s Frontexom i struktura pregovaračkog tima.

“U tekstu su vidljive ovlasti različitih razina vlasti”, kazao je Košarac.

Kako navode lokalni mediji, BiH je Frotexu predložila formulaciju po kojoj će se suglasnosti za djelovanje pripadnika europskih policija davati “sukladno ovlastima koje imaju različite razine vlasti”.

BiH je jedina država regije koja još nema sklopljen sporazum s Frontexom, unatoč činjenici da je izložena sve jačem migrantskom valu, a sama nema kapaciteta za učinkoviti nadzor nad svojim granicama.

Graničnoj policiji BiH kronično manjka policajaca pa tako sada na svakih 25 kilometara granice dolazi tek jedan od njih.

Program N1