Category: BiH

Na Međunarodnom juniorskom prvenstvu na Kipru učešće je uzela reprezentacija Bosne i Hercegovine za koju nastupa i Donjovakufljanin Aladin Kurić. Prema očekivanjima Aladin je na turniru postigao odličan razultat i osvojio 2 srebrene medalje.

Mladi stonoteniseri Bosne i Hercegovine osvojili su osam medalja (jedno zlato, dva srebra i pet bronzi) na Međunarodnom juniorskom prvenstvu na Kipru.

Najsjajnije odličje osvojila je ženska juniorska selekcija za koju su nastupile: Snežana Marković, Elda Šehić, Alemka Hasečić i Ajla Silić.

Juniori u sastavu: Hanić Mirza, Marko Vučijak, Dino Čizmić i Aladin Kurić, izborili su srebro.

U pojedinačnoj konkurenciji, bronzana odličija osvojili se juniorke Snežana Marković i Elda Šehić te juniori Marko Vučijak i Dino Čizmić.

U konkurenciji dublova, srebro su izborili Mirza Hanić Mirza i Aladin Kurić, te bronzu Marko Vučijak i Dino Čizmić, saopćeno je iz Stonoteniskog saveza Bosne i Hercegovine. Aladin Kurić je  punu godinu dana mlađi od svoih  kolega iz reprezentacije, tako da se u narednom periodu  od  njega očekuju još bolji razultati.

U nedjelju, 30.10, u 3 ujutro završava ljetno računanje vremena i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem jednog sata unatrag.

Uredbom o računanju vremena u 2015. i 2016. utvrđeno je da ljetno računanje vremena završava u nedjelju, 30.10, kada će se pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, vrijeme u 3 sata računati kao 2 sata.

Usprkos poražavajućoj statistici o broju iseljenih građana Bosne i Hercegovine, posebno u posljednje tri godine, ovaj broj svakim danom i dalje raste. Naime, dok je brojka iseljenih od jula 2013. do januara 2015. bila visokih 68 hiljada, sada je ista dostigla drastičnih 80 hiljada.

Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, BiH bi do kraja 2017. godine mogla izgubiti više od 100 hiljada žitelja – skoro čitav jedan grad veličine Mostara ili zajedno četiri hercegovačke općine, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg i Ljubuški.

 Mladi čine 70 posto iseljeničke populacije

Istraživanje Unije za održivi povratak i integracije u BiH, a koje je pokazalo da je od jula 2013. do januara 2015. iz BiH, ilegalno ili legalno, iselilo čak 68 hiljada ljudi bio je teški pokazatelj stanja u zemlji. Nakon desetina tekstova o BiH kao zemlji s najvećim postotkom iseljavanja u Evropi – ništa značajno se nije promijenilo. Čak šta više, trend odlaska s rodnog praga i dalje se nastavlja.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić, za Dnevni list kaže kako se iz BiH odlazi iz ekonomskih razloga, zbog nepoštivanja osnovnih ljudskih prava kada je u pitanju obrazovanje i zapošljavanje, ali i loše infrastrukture, nepostojanja razvijene električne mreže, vodoopskrbe, loših putnih komunikacija itd.

“Na temelju kontinuiranog terenskog istraživanja koje je Unija za održivi povratak i integracije u BiH provodi od polovine 2013. godine, zabilježeni su mnogobrojni odlasci bosanskohercegovačkih građana. Stanje je alarmantno u Zvorniku, Livnu, Bosanskom Grahovu, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, Ključu, ali i u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima i Kalesiji. Brojke ukazuju da je blizu 80.000 građana napustilo Bosnu i Hercegovinu. Izvori informacija su mjesne zajednice i lokalne NVO. Među iseljenicima najviše je povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uvjete za život”, kaže Zukić. Ona naglašava da odlaze cjelokupne porodice, a posebno mladi kojih je oko 70 posto među iseljenicima.

Zvornik, Bijeljinu i Sanski most napustilo najmanje po 2.000 porodica

Prema podatcima Unije za održivi povratak i integracije, na području općine Zvornik zabilježen je odlazak oko 2.000 porodica, odnosno oko 6.000 osoba. Trend odlaska ljudi s područja općine Ljubuški, zabilježen je u periodu 2013. i 2014. godine, gdje se najviše ponovo raseljavaju povratnici koji su se nakon završetka rata vratili u svoje domove iz MZ Vitina, Ljubuški, Ljubuški Grad. Tu je zabilježen odlazak 150 porodica odnosno 300 osoba i to ponajviše zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja.

Na području općine Tomislavgrad zabilježen je trend odlaska ljudi, kako povratnika, tako i domicilnog stanovništva. Zabilježeno je da je svoje domove napustilo oko 500 porodica, odnosno 1.500 osoba. I u Bijeljini je katastrofalan odlazak stanovništva – do sada je tu općinu napustilo oko 2.000 porodica, odnosno 5.500 osoba.

U općini Sanski Most zabilježeno je da je svoje domove napustilo oko 2.300 porodica, odnosno oko 7.000 osoba, dok je iz općine Livno otišlo oko 500 porodica, odnosno oko 1.500 osoba.

I na području Brčko Distikta trend odlaska ljudi je u sve većem porastu. Do sada je zabilježen odlazak 1.358 porodica, odnosno 4.075 osoba. Također, iz HNK-a je u posljednje tri godine iselilo 191 porodica, odnosno, 610 osoba, dok je iz Posavskog kantona, tačnije općine Domaljevac-Šamac, iselilo 300 porodica, odnosno, čak 1.000 ljudi. “Posljedice ovog masovnog iseljavanja i agonije mladih ljudi zbog teškog pronalaska zaposlenja tek ćemo osjetiti, a zanimljivo je da niti jedna javna institucija ne vodi evidenciju niti provodi istraživanje o iseljavanju”, zaključuje Zukić.

(Fokus.ba)

Neformalna grupa studenata psihologije organizuje protestno okupljanje „Vi ovo dozvoljavate – za Editu i Selmu“ koje će se održati danas, 17. oktobra 2016. godine u 16 sati ispred Zemljaskog muzeja. Neformalna grupa studenata psihologije poziva i građane i građanke širom BiH da istog dana u isto vrijeme organizuju okupljanja u svojim lokalnim zajednicama. Neformalna grupa građana Donjeg Vakufa poziva Donjovakufljane da se pridruže mirnim protestinim okupljanjem u svom gradu.

– Molimo vas da prepoznate važnost učešća u ovom skupu, da svojim prisustvom pokažete da mladi ljudi Sarajeva nisu letargična masa koja će dozvoliti da ih posljedice nesmotreno vođenih pitanja egzistencije životno ugrožavaju iz dana u dan. Molimo vas da iskoristite građansko pravo da svojim prisustvom zahtijevamo da različite strukture vlasti prestanu dozvoljavati da krivična djela prolaze bez adekvatnih kažnjavanja, da se zajedno trebamo boriti protiv neznanja i korupcije, protiv nesigurnosti i bola koje česte tragedije u ovom gradu donose porodicama i prijateljima žrtvi”, navedeno je u saopćenju ove grupe.

– Molimo vas da dolaskom na proteste iskažete da iako na vrijeme nismo spriječili brojne tragedije, nećemo dozvoliti da u budućnosti samo čekamo ko će sljedeći nastradati i za koga ćemo tada paliti svijeće. Nadamo se da ćemo se vidjeti na ovim protestima, da ćemo zajedno pokazati adolescentima da njihova budućnost i njihovi životi vrijede više nego iznos mita za dobijanje vozačke dozvole”, saopćili su te naveli da su ovi protesti potpuno apolitičke prirode, njihov sadržaj i zahtjevi usmjereni su isključivo na postizanje sigurne i pristojne okoline u kojoj ćemo se usuditi, po prvi put, živjeti bez straha.

Sanjin Sefić, osumnjičeni da je automobilom ubio dvije studentice Editu Malkoč i Selmu Agić, uhapšen je sinoć u Srbiji.

Sefić je uhapšen sinoć u Novom Sadu i trenutno se nalazi u pritvoru u ovom gradu, potvrdio je za portal Radiosarajevo.ba Mirsad Vilić, čelnik bh. Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Vilić nam je otkrio kako će Sefić danas biti saslušan od strane srbijanskog pravosuđa, a nakon saslušanja, počinje postupak izručenja, s tim što o Sefićevom izjašnjenju ovisi kada će biti izručen Bosni i Hercegovini.

Naime, ekstradicijski pritvor, u skladu sa zakonima može trajati od 18 do 40 dana. No, ako se Sefić danas izjasni da želi „bržu proceduru“, doznajemo da Sefić u BiH može biti već za dan ili dva. Ali, ako se odluči za tzv. „redovnu proceduru“, cijeli postupak može potrajati…

Pitamo ga i da li je ekstradicijska dokumentacija pripremljena, Vilić kaže da je od jučer sve spremno i samo se čeka današnje saslušanje Sefića. Informaciju o saslušanju, u Direkciji će dobiti istog trena kad se ono završi, putem tajnih kanala Interpola, kako od jučer i komuniciraju s kolegama iz Srbije.

„Molim vas da naglasite da imamo izuzetno profesionalnu sradnju s kolegama iz Srbije“, dodao je Vilić.

Radiosarajevo.ba

Online servis koji pruža informacije o vremenskim prilikama u svijetu AccuWeather objavio je prognozu za zimu u Evropi. Dok će u Velikoj Britaniji preovladavati olujno vrijeme, a Zapad će se suočiti s poplavama, na Balkanu će biti toplo i poprilično suho. Sjeverni, sjeveroistočni i centralni dio BiH imat će više temperature nego što je to uobičajeno za zimski period, a istočni i južni dio BiH neće imati padavina.

Sa zapadnog dijela planete stižu jaki vjetrovi koji će u Velikoj Britaniji uzrokovati oluje od decembra do februara s lokalnim pljuskovima.

“Očekuje se kiša u abnormalnim količinama u Velikoj Britaniji i Irskoj što će rezultirati poplavama”, rekao je meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Ovi vjetrovi donijet će poplave i u Francuskoj, Belgiji, Holandiji i Njemačkoj. Vjetrovi koji su potencijalno štetni očekuju se početkom novembra, te u januaru i februaru. Brisel, Amsterdam, Hamburg i Berlin imat će problema s vjetrovima, a Frankfurt i Stuttgart s poplavama.

U južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope situacija će biti bolja i temperature će biti više od normalnih za zimsko doba. Iako će biti blaga zima u dijelu Evrope od Španije do južne Francuske, očekuju se velike kiše koje mogu uzrokovati poplave u drugoj polovini zime. Na planinama su mogući odroni. Snijeg će kasniti, a samim time i sezona na Alpama. U višim predjelima Italije bit će više snijega koji će također doći kasnije nego što smo navikli, dok će u nižim dijelovima biti vrlo malo kiše.

Slično vrijeme bit će i u zapadnim i jugozapadnim dijelovima BiH, dok će u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima biti suho s temperaturama višim od prosjeka. Ukoliko ova predviđanja budu tačna, to znači da će sezona na planinama ponovo kasniti, te da neće biti mnogo snijega.

Isto vrijeme očekuje se i u Srbiji, Crioj Gori, Makedoniji, Bugarskoj, Albaniji i Grčkoj.

U istočnim dijelovima Evrope zima će stići kasnije nego što je to očekivano.

Stonoteniski savez BiH dobio je i ove godine poziv za učešće na turniru “International Dr.Fazil Kucuk Games” koji se održava na Kipru. STS BiH ostvario je značajan uspjeh i osvojio mnogobrojne medalje na prošlogodišnjem takmičenju na Kipru. Naši selektori Amela Hadžiahmetović – Mujezinović i Goran Rajčić odredili su sljedeće igrače za nastup naše selekcije: Luka Mihailović, Nikola Mihailović, Emir Mujčić , Aladin Kurić, Snežana Marković, Elda Šehić, Amra Silić i Alemka Hasečić. Organizator takmičenja , odnosno Stonoteniski savez Kipra snosi troškove kompletnog boravka na takmičenju.

Prema informacijama Općinske izborne komisije Donji Vakuf, na 16 redovnih biračkih mjesta od registriranih 12.341 birača, do 11 sati svoje građansko pravo ispunilo 2.408 glasača ili 19,51 %.

Do 11 sati od 3.124.775 upisanih birača na redovna biračka mjesta do 11 sati je glasalo 506.327 birača, odnosno 16,17 posto, saopćio je Ahmet Šantić na prvoj press konferenciji Centralne izborne komisije BiH.

U Banjoj Luci je glasalo 34.853 ili 18,5 posto, u Bihaću 7.385 odnosno 13 posto, Bijeljini 28.725 ili 19,47 posto. U Općini Centar Sarajevo je glasalo 4.898 ili 8,6 posto, Čapljini 15,03 posto ili 3.250. U Čitluku je glasalo 2.239 ili 16,58 posto. Svi podaci će biti objavljeni na zvaničnoj stranici Centralne izborne komisije.

“Biračka mjesta su otvorena, bilo je određenih zakašnjenja, a jedno biračko mjesto je bilo zakašnjenja od preko tri sata. Prema informacijama u 19 općina je bilo kašnjenja iz tehničkih razloga, a negdje je bilo i saobraćajnih udesa. U Kladnju je bilo nestanka električne energije”, kazao je Šantić.

U 19 općina je bilo kašnjenja od 5 do 15 minuta, u 16 općina je bilo kašnjenja do pola sata, a u četiri općine je bilo kašnjenja duža od 45 minuta.

“Zbog ponovnog brojanja materijala je bilo kašnjenja u ukupno 20 općina, zbog nedolaska predsjednika imamo u 6 općina, a zbog neblagovremenog zatvaranja glasačke kutije u tri općine i kašnjenja zbog aktivnosti posmatrača u dvije općine”, kazao je Šantić.

Desio se i problem na biračkom mjestu u Stocu gdje je morala reagovati općinska izborna komisija Stolac.

U Velikoj Kladuši predsjednik nije želio otvoriti biračko mjesto zbog blizine plakata, ali je taj predsjednik smijenjen i počelo je biračko mjesto sa radom.

“Prema zbirnim podacima koje smo dobili od Općinskih izbornih komisija, zadovoljni smo izbornim procesom, a prigovori se odnose na djelovanje političkih subjekata na društvenim mrežama koji pozivaju građane da glasaju. Male su mogućnosti da Centralna izborna komisija sad nešto može procesuirati, ali se to treba prekinuti. Smatramo da se na direktan način krši izborna šutnja i o sankcijama trenutno ne odlučujemo”, kazao je Šantić.

CIK BiH Izbori 2016 Ahmet Šantić

Reagulaciona agencija za komunikacije (RAK) podsjeća sve pružatelje audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija na obavezu poštivanja izborne šutnje neposredno pred izbore koji će se održati 2. oktobra  2016. godine.

U poglavlju 16. Mediji izborni proces, Izbornog zakona, član 16.11 se kaže:

U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriju BiH neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Potpuna zabrana medijskog praćenja bilo kakvih izbornih aktivnosti će stupiti na snagu u subotu, 1. oktobra 2016. godine u 7 sati, a trajat će do zatvaranja posljednjeg biračkog mjesta u BiH u nedjelju, 2. oktobra.

RAK također podsjeća na član 16.10 Izbornog Zakona BiH u kojem se navodi: U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta, pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnijenja u vezi s glasanjem i izborima.

Zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja u vezi sa glasanjem i izborima stupa na snagu u petak 30. septembra u 7 sati i traje do zatvaranja posljednjeg biračkog mjesta u BiH u nedelju, 2. oktobra 2016, saopćenje je iz RAK-a.

Prema takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u subotu 1. oktobra sa zalaskom sunca nastupa prvi dan Nove 1438. hidžretske godine, navode iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Muslimani širom svijeta svake godine svečano, u duhu vjere, proslavljaju hidžretsku godinu koja je nastupila. Muslimani u Sarajevu obilježavaju je uz predavanja te učenjem dova i ilahija.

Hidžretska nova godina se računa od Hidžre, preseljenja vjerovjesnika Muhammeda i prvih muslimana iz Meke u Medinu, što se dogodilo 622. godine prema gregorijanskom kalendaru.

Hidžretska godina traje blizu 354 dana, a sastoji se od 12 mjeseci. Jedanaest dana je kraća nego godina prema sunčevom kalendaru, što čini da se datum Hidžretske nove godine razlikuje svake godine.

Hidžretska nova godina je državni praznik u zemljama kao što su: Bangladeš, Komori, Džibuti, Egipat, Indonezija, Irak, Iran, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Maroko, Senegal, Sudan, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.