Category: BiH

Skupština Saveza pčelara F BiH održat će se u subotu, 04. februara u Sarajevu. Skupština će biti izbornog karaktera a bit će riječi i o prijedlogu Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji . Ovim pravilnikom, koji je predložio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumartsva  propisuju se način i uslovi ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji u skladu sa Programom utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava „Subvencija privatnim preduzećima i preduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine koji se donosi za tekuću godinu.

U skladu sa zaključcima sastanka održanog  31.01. 2017 u prostorijama Vlade FBiH, upućen je poziv resornim kantonalnim ministarstvima da elektronskim putem na email: kabinet@fmpvs.gov.ba  najkasnije do petka, 03.02.2017.g. dostave eventualne dodatne sugestije i komentare na tekst prijedloga Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji   u koji su već ugrađeni  prethodni prijedlozi zainteresirane javnosti. Obavijest za dostavu prijedloga se odnosi isključivo na resorna kantonalna ministarstva, jer su primjedbe ostalih institucija (zavodi, udruženja i pojedinci) već ranije zaprimljene, obrađene i ugrađene u Pravilnik u skladu sa važećim propisima i procedurama.

 

Prema navedenom prijedlogu Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji pravo na ostvarivanje novčane podrške imat će i pčelari  koji posjeduju minimalno 20 pčelinjih zajednica. 

Vozače u BiH od danas očekuju mnogo rigoroznije kazne za prekršaje u saobraćaju. One koji za volan sjednu pod uticajem alkohola, ne vežu pojas ili neadekvatno prevoze djecu, čekaju puno veće kazne nego do sada. Mnogi nesavjesni vozači s pravom strahuju od njegovih odredbi, koje su mnogo rigoroznije u odnosu na prethodni zakon. Tako će svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platiti kaznu od 400 do 1.000 maraka.

Umjesto dosadašnjih 30 maraka za nevezivanje pojasa, ubuduće će za ovaj prekršaj biti naplaćivano od 100 do 300 maraka. Kazne od 400 do 1.000 KM predviđene su za vozače koji voze neregistrovan automobil, kao i one koji prevoze dijete mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu. Zakon predviđa i zabranu korišćenja mobilnih telefona i slušalica za pješake.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović smatra da su strože kazne bile neophodne i da će obezbijediti mnogo bolju bezbjednost u saobraćaju.

– Najveći broj saobraćajnih nesreća dešava se zbog neprilagođene brzine i vožnje u alkoholisanom stanju. Sada su kazne za ove prekršaje mnogo veće i to će sigurno efikasnije suzbiti ove prekršaje – poručuje Radović.

Dodaje da je novim zakonom kažnjivo korišćenje uređaja kojima se ometaju radari ili mjeri brzina kretanja vozila.

Kampanja

U RS svakodnevno iz saobraćaja bude isključeno između 40 i 50 vozača zbog vožnje pod uticajem alkohola.

Kako bi smanjili njihov broj i povećali nivo bezbjednosti, Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Auto-moto savez RS pokrenuli su preventivnu kampanju pod nazivom “Alkohol plus volan jednako je ubitačna kombinacija/Srećna Nova, bez žrtava”.

Milija Radović rekao je da će poruka o opasnostima alkohola biti prenesena u 23 lokalne zajednice u RS putem preventivnog karavana, gdje će građani moći isprobati takozvane “pijane naočare”.

Kazne 

– Brza vožnja – kazne od 50 do 1.000

– Pijani vozači i oni koji odbiju alkotestiranje – kazne od 400 do 1.000 

– Vožnja djece bez sjedalica – kazne od 400 do 1.000

– Vozač koji koristi mobilni telefon – kazne od 100 do 300 maraka

– Vozač ili drugo lice koje ne veže pojas – kazne od 100 do 300 maraka

– Za izazivanje prekomjerne buke ili škripe – kazne od 50 do 250 maraka

– Biciklisti i motociklisti bez zakopčane kacige – kazna 50 maraka

 – Pješak koji na kolovozu koristi mobilni telefon ili slušalice u ušima – 40 maraka

– Vožnja bez upaljenog kratkog svjetla – 30 maraka

– Biciklista ili motociklista koji prevozi pijane osobe – 30 maraka

Uvodi se i novi saobraćajni znak za naselja

Tamo gdje stoji taj znak znaće se da je ograničenje 50 kilometara na sat, a kada je ovaj znak precrtan prestaje organičenje. Vozači su često bili zbunjeni i nisu znali dokle traje ograničenje u naseljima.

 

 

fokus.ba

Prilagođeni okvir Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije (EU) danas stupa na snagu, a podrazumijeva regulisanje odnosa trgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda između naše zemlje i EU.Na snagu stupa prilagođeni SSP između BiH i EU: Poljoprivrednici u strahu, država optimistična.Iako suštinski prilagođen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju znači bolju poziciju naše zemlje kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda, naročito jer to znači povećanje izvoznih kvota za mnoge proizvode, domaći poljoprivrednici su zabrinuti.Zabrinuti su jer smatraju da neće moći izdržati konkurenciju iz Evropske unije, jer će na osnovu istog sporazuma poljoprivrednici iz EU u našu zemlju moći uvoziti određenu robu bez plaćanja carine.Domaći proizvođači imaju i brigu više, jer za razliku od poljoprivrednika iz zemalja EU ne dobijaju poticaje koliko bi trebali, a naročito je upitno kako će bez adekvatne podrške države podnijeti ogromnu konkurenciju iz EU.

Tokom 2016. godine poljoprivrednicima u FBiH isplaćeno je 13,5 miliona KM poticaja, a iz resornog ministarstva poručuju da će nastojati olakšati proizvođačima koliko je to moguće.U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da će se primjena adaptiranog SSP-a različito odraziti na određene grane proizvodnje. Tvrde da će nekim proizvođačima odgovarati, a drugima ne. Na udaru konkurencije iz EU bit će mesna i mliječna industrija.Ipak, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović poručuje da će koristi imati proizvođači vina, ribe i šećera.Njemačka je ranije obećala pomoć zbog štete u poljoprivredi koja će biti posljedica SSP-a, ipak naglasili su da se to neće odnositi na finansijsku već tehničku i logističku pomoć.Procjene iz RS-a su da će direktne štete od primjene adaptiranog SSP-a biti veće od 220 miliona maraka.Očekuje se da će pravi efekti prilagođenog SSP-a biti vidljivi tek polovinom 2017. godine, kada će biti urađena i prva analiza. Do tada domaćim poljoprivrednicima preostaju rad i borba za tržište, ali i borba za bolje i kvalitetnije poticaje. ( Klix.ba)

Savez općina i gradova Federacije BiH protivi se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koje je u formi prijedloga utvrdila Federalna vlada. Na sjednici Saveza, koja je održana jučer u Travniku, istaknuto je da zakonske izmjene, koje Vlada planira po hitnoj proceduri uputiti u parlamentarnu proceduru, predviđaju ukidanje naknade za zaštitu i spašavanje, koja se do sada izdvajala u iznosu 0,5 posto na plaće u Federaciji BiH. Time bi, kako je rečeno, došlo do negativnih efekata u organiziranju i opremanju struktura Civilne zaštite, čime bi se ugrozila sigurnost ljudi i materijalnih dobara u lokalnim zajednicama.

Izvor fotografije:tntportal

 

Sutra 26. januara 2017. godine u Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. U Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U sjevernim i planinskim područjima moguće je i provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura od -11 do -5, na jugu od 0 do 5, a najviša dnevna od -3 do 3, na jugu od 6 do 10 stupnjeva.

27.01.2017 (Petak)., u Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U sjeverozapadnim područjima moguće je provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura od -11 do -5, na jugu od -2 do 3, a najviša dnevna od -4 do 2, na jugu od 6 do 10 stupnjeva.

28.01.2017 (Subota)., u Bosni umjereno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od -12 do -6, na jugu od -2 do 3, a najviša dnevna od -4 do 2, na jugu od 6 do 10 stupnjeva.

Namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu od 240 miliona konvertibilnih maraka, što je najbolji rezultat u poslijeratnom periodu. Najveći dio prihoda zabilježen je na osnovu izvoza u više od 30 zemalja svijeta, a prema optimističnim najavama, u ovoj godini se očekuje realizacija od blizu 300 miliona KM. Uspjeh u poslovnom segmentu ostvarile su kompanije Igman iz Konjica i goraždanski Ginex, a ogroman iskorak napravile su i firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Klix.ba je kazao da je 2016. bila najbolja godina za namjensku industriju. “U prošloj godini smo uradili puno stvari kako bismo stabilizirali firme koje nisu bile u takvom položaju. Igman i Ginex su standardno završili godinu sa znatnim povećanjem, a bitno je da su firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas napravile iskorak koji je nevjerovatan. Jedino je Binas na ivici pozitivnog rezultata, a sve ostale firme će završiti pozitivno s potpisanim ugovorima za 2017. godinu, koji kažu da će ova godina biti zagarantovano uspješna i dobra”, rekao je Džindić.

Od firme gubitaša do jedne od vodećih

Proteklu godinu obilježili su izvozi u više od 30 zemalja svijeta, a kao najveći izvoznik navodi se preduzeće Igman s prihodom od blizu 110 miliona KM. “Nakon Igmana slijedi Pretis koji je od firme gubitaša sa minus 65 miliona postao firma koja je na drugom mjestu u namjenskoj industriji sa prihodom blizu 40 miliona KM, a onda slijedi Ginex sa također blizu 40 miliona maraka”, dodao je Džindić. Menadžment goraždanskog Ginexa minulu godinu posebno će pamtiti. Naime, ova kompanija u 2016. postala je jedna od vodećih u oblasti namjenske industrije u BiH. Prihodi iznose blizu 38 miliona maraka, što je ujedno najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine. 

Više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.

“Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj”, kazala je u nedavnom razgovoru za naš portal generalna direktorica kompanije Munevera Fočo. U odnosu na početke iz 1998. godine, kada je 198 zaposlenih radilo na proizvodnji peći za grijanje, fenjerima za uličnu rasvjetu te građevinskim poslovima, Ginex danas ima 640 zaposlenih, kao i tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija. Ističući ambiciozne planove za ovu godinu, Fočo je istakla da je u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika, s obzirom na to da će u 2017. investirati u nove tehnologije i kapacitete.

Vitezit doživio preporod

Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u prošloj godini doživjelo je i preduzeće namjenske industrije Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva. Prema riječima direktora Miroslava Puljića, koji se na čelu ovog preduzeća nalazi od konca 2015. godine, plan za 2017. zasniva se na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže.

“U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada FBiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto”, ponosno naglašava Puljić za Klix.ba.

Ovo preduzeće 2015. godinu završilo je s prihodom od 1.700.000 KM, dok je u 2016. zabilježen finansijski rezultat od 4.914.000 maraka.

Kada je riječ o izvozu, naš sagovornik nastavlja da su proizvodi od posljednjeg kvartala 2016. dostupni na tržištu Crne Gore i Albanije, a trenutno su u pripremi ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom.

“Trenutno imamo zaposlenih 229 osoba, a od toga smo u prošloj godini primili 70 novih mladih radnika koje su stari radnici obučili u cilju nastavka proizvodnje. Također, mi ćemo u ovoj godini nastojati povećati broj zaposlenih, pokrenuti pogone koji dosad nisu radili te proširiti djelatnost naše laboratorije”, najavljuje Puljić.

Menadžment Vitezita također ima ambiciozne poslovne planove, a jedan od njih je i povećanje proizvodnje za još najmanje 80 posto, što će u konačnici dovesti do prihoda u iznosu od osam miliona maraka.

“Moj cilj je da izađemo na zelenu granu, odnosno ostvarenjem ovih prihoda moći ćemo poslovati pozitivno. Od 1. januara počinjemo uplaćivanje doprinosa za sve radnike, a u ovoj godini planiramo podvlačenje crte kada je riječ o potraživanju vjerovnika. Tu su najzastupljeniji radnici koji potražuju plate. Nastojat ćemo utvrditi konverziju udjela firme, jer mislim da je to najbolji način za upravu, radnike i sve ostale vjerovnike”, smatra on.

2016. – godina razvoja namjenske industrije

Minstar Džindić je u našem razgovoru istakao da je godinu iza nas obilježio i početak bavljenja razvojem namjenske industrije u FBiH.

“Više ne radimo samo na način: dobijemo ugovor, završimo, isporučimo i naplatimo. Sredstva sada namjenski ubacujemo u razvojne projekte u svim fabrikama. U 2016. smo završli razvoj nekoliko sredstava koja će biti, nadam se u ovoj godini, provedena kroz proceduru dobijanja svih potrebnih dozvola na nivou Federacije i države. Iza toga ćemo naš prvi bh. brend u namjenskoj industriji u poslijeratnoj FBiH, odnosno državi, prodavati širom svijeta”, rekao je Džindić.

Resorno ministarstvo također je formiralo i nekoliko razvojnih timova kroz različite fabrike, odnosono profile koji se nalaze u privatnom, ali i u sektoru koji je u većinskom ili djelimičnom vlasništvu Vlade FBiH.

Naglasivši da se trenutno posmatra cjelokupni paket namjenske industrije, resorni ministar je izjavio da je cilj u 2017. i 2018. godini napraviti ambijent koji će se teško moći porediti s prethodnim.

Klix.ba

Revizija je bila motivisana općim nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini, učestalim protestima poljoprivrednika, izvještajima domaćih i stranih organizacija, te medijskim izvještajima koji su ukazivali na nepovoljnu situaciju u ovom sektoru.

Kako je navedeno u revizorskom izvještaju cilj revizije je bio da se na osnovu provedenog ispitivanja prikaže stanje i efikasnost nadležnih institucija Federacije BiH iz oblasti poljoprivrede i utvrde uzroci koji dovode do neefikasnosti.

Utvrđeno je slijedeće: vrijeme obrade zahtjeva za poticaje na federalnom i kantonalnom nivou je generalno dugo i dosta varira, što utiče na kašnjenje isplate poticajnih sredstava, podzakonski akti za dodjelu poticaja se mijenjaju svake godine, kasne i ne baziraju se na strategiji razvoja poljoprivrednog sektora, kontrole i inspekcije ne doprinose kvalitetnom i efikasnom provođenju procesa poticaja.

Analizom aktivnosti institucija poduzetih na osnovu preporuka datih u izvještaju revizije učinka „Efikasnost nadležnih institucija u procesu plasiranja federalnih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji“ revizori zaključuju kako se mogu iznijeti sljedeći zaključci:Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je poduzelo djelimične aktivnosti na realizaciji datih preporuka. Nijedna preporuka nije u potpunosti realizovana.

Ministarstvo je poduzimalo aktivnosti za unapređenje procedura za dodjelu poticaja i uspostavilo Registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata. Međutim prema dostupnim podacima, isti se redovno ne ažurira, te ne predstavalja adekvatnu pretpostavku za efikasniju dodjelu poticaja. Uspostavljen je softver za obradu novčanih poticaja u poljoprivredi, međutim isti još uvijek nije stavljen u funkciju, kako bi se omogućila brža i jednostavnija realizacija novčanih poticaja i omogućio bolji nadzor i kontrola.  U proteklom periodu, nastavljeno je sa praksom promjena Programa poticaja u toku, pa i na samom kraju godine. Isto može biti otežavajuće za poljoprivrednike, jer nisu u mogućnosti da blagovremeno planiraju proizvodnju. Nisu dostavljene procedure po kojima se vrše promjene Programa poticaja, kao ni informacije o izvršenoj objektivnoj analizi i javnoj evaluaciji koja bi bila osnova za promjene Programa.  Iako je uspostavljena koordinacija sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, izostale su  važne aktivnosti na poboljšanju dokumentovanja i registracije rezultata terenskog rada komisije.  Nisu poduzete dovoljne aktivnosti na kontroli otkupljivača/prerađivača. Navedeno je bitno, jer isti apliciraju za poticaje za više individualnih poljoprivrednika.

Vanjskotrgovinska Bosne i Hercegovine u suradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom kreće u izradu kataloga koji će promovirati kompanija iz sektora ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu s ciljem ostvarivanja poslovnih kontakata. Stoga pozivaju sve zainteresirane kompanije iz Bosne i Hercegovine koje se bave proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja, meda i šumskih plodova da se predstave u zajedničkom katalogu kompanija.

Kako je istaknuto iz Vanjskotrgovinske komore katalog će biti stampan na engleskom i njemačkom jeziku, te distribuiran putem sajmova i trgovačkih misija u inozemstvu, kao i elektronskim putem. Također, katalog će biti objavljen na web stranici Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH.

Također, planirano je i štampanje određenog broja kartica sa QR kodom ovog kataloga

Peleta, energenta kojeg koristi sve više domaćinstava u Bosni i Hercegovini, u posljednjih nekoliko dana nema ni u trgovačkim centrima niti u tvornicama koje se bave njegovom izradom.- prenosi bljesak.info. Izrazito niske temperature koje su prošli tjedan okovale BiH i veći dio Europe na ruku su išle proizvođačima i trgovcima energentima, posebno onima koji proizvode i prodaju pelet.Kako kažu u jednom od najvećih proizvođača peleta u BiH, inače stacioniranom u Vitezu, sve zalihe su prodali još prije nekoliko dana, a nije izvijesno kada će nove količine sići sa proizvodne trake.Pored rastućeg domaćeg tržišta, proizvođačima peleta u BiH u posljednje vrijeme se otvorilo i talijansko tržište. Kako je proteklih dana i u Italiji bilo izrazito hladno narudžbe iz ove zemlje bile su na rekordnom nivou.Potražnja diktira i cijenu peleta koja raste iz godine u godinu. Cijena peleta prije početka ove sezone bila je, ovisno od kvalitete, oko 300 KM po toni.No, usljed nestašice na tržištu cijena je u posljednjih nekoliko dana dodatno skočila. U jednom od specijaliziranih trgovačkih centara pelet su prije nestašice prodavali po cijeni od 350 KM po toni, odnosno oko 5,3 KM po vreći.No, cijena je usljed velike potražnje već skočila na 450 KM po toni odnosno 6,7 KM po vreći.

Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je upozorenje za petak, 13. januar jer se tog dana u Hercegovini, zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne očekuju obilnije padavine. Očekivana količina padavina u spomenutim područjima je od 60 do 100 l/m2. Na istoku Bosne očekuje se od 2 do 10 l/m2, a u ostatku BiH, uglavnom, od 20 do 40 l/m2. Veći dio dana će puhati umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar, povremeno sa olujnim udarima. Snijeg se očekuje u večernjim satima i u noći sa petka na subotu. Očekivana visina novog sniježnog pokrivača je od 5 do 15 cm, a na planinama od 20 do 30 cm, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.