Category: BiH

Većina političkih stranaka u Bosni i Hercegovini ne bi podržala izmjene Ustava BiH kojim bi se omogućilo stvaranje nove administrativno-teritorijalne jedinice u našoj zemlji.Priča predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića o stvaranju trećeg entiteta u BiH izazvala je oštro negodovanje bošnjačkih političara čiji su glasovi potrebni Čoviću da bi izvršio izmjene Ustava BiH.

HDZ-ov prijedlog za stvaranje treće administrativno-teritorijalne jedinice u BiH trebalo bi da podrže dvije trećine zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, što u praksi nije izvodivo.

Već je jasno kako bilo kakvu reorganizaciju države u tom smislu neće podržati ni Stranka demokratske akcije (SDA), a ni opozicione političke stranke poput Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske fronte (DF).Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović kazao je u razgovoru za Klix.ba da nema te ustavne promjene koja bi BiH mogla dovesti u dodatne etničke i teritorijalne podjele.

“Moguće su samo ustavne reforme koje će iznutra reintegrisati BiH i tako reintegrisanu je voditi u Evropsku uniju i NATO. Optimalno uređenje bi bilo kada bi se BiH uredila po principu multietničkih ekonomskih regija. Za takvo nešto je potrebna saglasnost svih u BiH, a nje trenutno nema”, rekao je Džaferović. Dodao je da političarima ne preostaje ništa drugo nego da primjenjuju postojeća rješenja, a to je dosljedna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako kaže, Dejtonski mirovni sporazum ne predstavlja samo Opći okvirni sporazum za mir u BiH sa 11 aneksa, već i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH. “Dejtonski sporazum predstavljaju i odluke domaćih i međunarodnih sudova, a posebno onih u vezi sa zahtjevima za osiguranje ravnopravnosti svih građana BiH na cijeloj teritoriji naše zemlje. Sve je to Dejtonski mirovni sporazum, kao i svi zakoni i reforme koje smo od Dejtona do danas usvojili”, kazao je Džaferović. Ističe da administrativno-teritorijalne jedinice BiH moraju postati istinski multietnične jer tako propisuju ustav. Smatra da u skladu s tim nijedan entitet ne smije biti ekskluzivitet bilo koje etničke grupe u našoj zemlji. “Svaki drugi pravac, pa tako i zagovaranja o novim entitetima, je pogrešan. To bi BiH vodilo u opasnu zonu dodatnih etničkih i teritorijalnih podjela, što je neprihvatljivo. To je pravac koji bi produbio dodatnu diskriminaciju u BiH, što nam nikako ne smije biti smjer kretanja”, rekao je Džaferović.

Na pitanje da li postoji dovoljna većina za izmjene Ustava BiH i stvaranje trećeg entiteta, Džaferović odgovara da to nije moguće.

“To nema nikakve šanse da prođe u Parlamentarnoj skupštini BiH iz svih ovih razloga koje sam naveo. Vjerujem da su svi svjesni toga i da se u to neće upuštati”, istakao je Džaferović.

Evropski parlamentarci iz susjedne Hrvatske krenuli su u diplomatsku ofanzivu promovišući u EU priču o “federalizaciji” naše zemlje. Džaferović smatra da kod bošnjačkih političara postoji rezerva prilikom spominjanja te teme zbog razumijevanja federalizma na balkanski način. “Pojam ‘federalizam’ kod onih koji to iniciraju u Evropskom parlamentu podrazumijeva se kao poluga za dodatne etničke i teritorijalne podjele, što je neprihvatljivo. Očekujem od svih članica EU da prilikom usvajanja rezolucija u Evropskom parlamentu vode računa o interesima cijele BiH i svih njenih naroda. Interes svih naroda je cjelovita BiH u kojoj će svaki građanin bit ravnopravan na svakom pedlju ove zemlje”, zaključio je Džaferović.Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je nakon sinoćnje sjednice Predsjedništva SDA kako Rezolucija o BiH u Evropskom parlamentu ne smije sadržavati nikakve nove etničke podjele, a da je “federalizam koji spominju neki parlamentarci iz Hrvatske upravo to”.”Federalizam je upravo podjela BiH po etničkim principima”, kazao je Izetbegović.( Klix.ba)

Javni dug u BiH još je 2015. godine dostigao iznos od 12 milijardi maraka. Novca od MMF-a nema, entiteti se zadužuju samo da bi popunili budžetske rupe.

“Imam jedan veliki kredit, stambeni, iz njega se neću izvući još 14 godina. Ubiše me ovi mali krediti, kratkoročni, po karticama koji nisu veliki ali mi se nakupi pa se onda hvatam za glavu. Ali to je jedini način da krpim rupe”, priča za Deutsche Welle Zoran iz Banjaluke uz konstataciju da je to i dobro s obzirom na to kako ljudi žive. Njegov prijatelj Dragan sprema se za ugradnju plina u automobil što će naravno također platiti u ratama. Ovaj put u 12 rata. “Drugačije ne bih mogao”, kaže on.

Sistem je ogledalo pojedinca

Nisu ovo usamljeni primjeri, ali svakako pokazuju pravu sliku našeg društva s obzirom na to da bez kredita mnoge porodice ne bi mogle da prežive. Mada su mnogi na rubu egzistencije jer nemaju posao a kamoli mogućnost za kreditno zaduženje. Trenutna zaduženost bh. građana kod banaka je 3.370 maraka po glavi stanovnika. U dokumentu „Stanje nacije“, koji je predstavio Centar civilnih inicijativa, navodi se da zaduženost raste iz godine u godinu. Takva je nažalost i šira slika, odnosno pola prihoda u budžetima odlazi na otplatu duga: „Dužnička kriza se nastavlja, polovina prihoda oba entiteta odlazi na otplatu duga. U Federaciji BiH 65 posto budžetskh prihoda troši se na otplatu duga dok u RS on iznosi 42 posto”, kaže Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.

Fiktivni rast budžeta

Ukupni javni dug BiH još je zaključno sa 2015. godinom premašio cifru od 12 milijardi maraka. Mada, koliko god to alarmantno izgledalo, BiH je najmanje zadužena zemlja u regionu, izuzev Makedonije. Stručnjaci kažu da nije problem visina duga, jer i SAD i Njemačka su više zaduženi od BiH, ali je problem kada država ne može taj dug da servisira. Upravo to će se sada desiti sa BiH.

“Sada ćemo imati još veći problem jer je recimo Vlada RS odlučila da ubaci i fond penzijskog osiguranja u budžet, dakle da na taj način fiktivno poveća budžet i da se na osnovu toga još više zadužuje. Dakle realan budžet će biti nekoliko milijardi na papiru a u suštini ne raspolažete ni sa trećinom tog novca jer je on već rezervisan. Što se tiče njih (Vlade RS op.a) mogu da se zadužuju ovako u nedogled”, kaže ekonomista Damir Miljević, ističući da vlast ne zanima način na koji će se zadužiti jer im je potreban novac, bez obzira na sve. 

Tome u prilog idu i zaduženja emisijom trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi. Početkom sedmice (6.2.) RS je prodala hiljadu trezorskih zapisa za iznos od gotovo 10 miliona maraka i to je druga aukcija trezorskih zapisa Republike Srpske samo u ovoj godini.

Akcize koče tranšu sa MMF-om

Vlast je inače prinuđena na ovaj vid zaduženja s obzirom na to da nisu ispunjeni uslovi za nastavak aranžmana sa MMF-om. Isplata druge tranše od 150 miliona maraka prolongirana je sve dok vlasti ne ispune ono što je dogovoreno u novembru prošle godine a to se prvenstveno odnosi na izmjene zakona o akcizama. Za razliku od 2014. godine kada se MMF povukao zbog neusvajanja zakona o radu, ovoga puta BiH i dalje ostaje u aranžmanu sa ovom međunarodnom institucijom iako se ne zna kada će se steći uslovi za povećanje akcize na gorivo, što je kamen spoticanja u Parlamentu BiH. 

Prema projekcijama Vlade, iz budžeta RS-a u ovoj godini bi trebalo vratiti 826 miliona KM duga, a u 2018. čak 967 miliona KM što će biti najveća rata za otplatu do sada. U Vladi uvjeravaju da će dug biti uredno servisiran dok su ekonomisti oprezni sa takvim procjenama. 

“Toliko je pokradeno iz budžeta, javnog sektora da bilo koji novi novac da uđe a nije namjenski će biti potrošen za krpljenje rupa. Svako javno preduzeće je u gubitku. Kako je moguće da monopol bude u gubitku. To samo kod nas može. Da monopol umjesto ekstra profita pravi ekstra gubitke”, kaže Miljević navodeći da je potreban temeljni zaokret kroz stvaranje nove vrijednosti i vraćanja dijela onoga što je do sada pokradeno.

Hitne reforme

Ekonomisti predviđaju da će budžet naredne godine u RS biti iznad četiri milijarde maraka, nakon što novac iz Fonda zdravstvenog osiguranja bude preusmjeren preko Trezora, kao što je to slučaj sada s Fondom PIO. Dakle to otvara mogućnost za još veće zaduženje s obzirom na fiktivni rast budžeta. Da li je sve ovo, uključujući i nekontrolisana zadužanje po veoma nepovoljnim uslovima održivo, ni ekonomisti se ne usuđuju prognozirati. Međutim vjeruju da je odmah potrebno napraviti nekoliko ključnih koraka u okviru reformi, kako ne bi došlo do scenarija kakav su imale neke druge, mnogo jače zemlje u Evropi.

“Jako je teško reći do kada ta zaduženja i ovakvo stanje može da traje. Na našem ali i primjerima drugih zemalja očigledno je da to može da traje dosta dugo. Mada je kraj izvjestan u svakom slučaju ako se ne preduzmu neke radikalne mjere. Zbog zahtjeva MMF-a BiH je prinuđena da sprovede reforme, iako je to dosta sporo. Tu bi trebalo raditi mnogo brže. Prvo je potrebno redukovati javnu potrošnju i to u dijelu koji se odnosi na plate i uštede kroz sisteme javnih nabavki. Takođe, treba smanjiti stepena sive ekonomije jer je to ono na šta možemo uticati. Samo je pitanje koliko to vlasti žele”, kaže Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT.

Nijedan scenario nije “povoljan”

Da ne bismo doživjeli “grčki scenario” ekonomisti tvrde da je smanjenje plata za najmanje 30 posto, a nakon toga i otpuštanje jedina mjera koja može imati efekta. Sve ostalo nije produktivno jer je javna potrošnja tolika da “jede” budžete, koji se ne mogu napuniti nikakvim zaduženjima. 

“Javni sektor u BiH troši 50 posto BDP-a. Kada se ukine 30 posto to nije mala stvar. Međutim, pretpostavka za bilo šta ovakvo je “rumunski scenario”, odnosno masovni protesti jer drugačije se ništa od ovoga neće promijeniti. Ovdje je osnovni problem što vlast nema nikakvu odgovornost a sa druge strane se ne boje ničega. Suština je da smo mi na dnu odavno, samo što nećemo da ustanemo. Mi bismo da nas neko digne. E neće”, zaključuje Miljević.

EU info centar organizuje događaj povodom obilježavanja 30. godišnjice Erasmus+ programa, s ciljem predstavljanja dosadašnjih rezultata i budućih aktivnosti ovoga programa za mlade. U sklopu događaja će biti upriličena i dodjela nagrada za pobjednike takmičenja „Moje putovanje Evropom“ u organizaciji EU info centra. Prisutnima će se obratiti g.Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH, i g. Suad Muhibić, voditelja Nacionalnog Erasmus+ ureda u BiH koji ćekroz multimedijalnu prezentacijupredstaviti Erasmus+ program. Svimediji su pozvani da pokriju uvodna obraćanja, u petak, 10. februara 2017. godine u 10:00 sati, u EU infocentru, Skenderija 3a (zgradaDelegacije EU u BiH), Sarajevo.Simultani prevod će biti obezbijeđen.   Erasmus je jedan od najuspješnijih programa Evropske unije. Tokom tri decenijeprogram je pružao mogućnosti, posebno mladim ljudima, za stjecanje novih iskustava i širenje vidikaodlaskom u inostranstvo. Sadašnji Erasmus+ program, koji traje od 2014. do 2020. godine, ima budžet od 14,7 milijardi €, te omogućuje više od 4 miliona ljudi da studiraju, obučavaju se, steknu radno iskustvo i volontiraju u inostranstvu.

Zamjenik ministra civilnih poslova u Vijeću ministara BiH Vojin Mijatović tvrdi da će se pronaći rješenje za nabavku pasoških knjižica i da građani BiH 21. marta, kako je najavljivano, neće ostati bez pasoša.On je dodao da su Ministarstvo civilnih poslova, Agencija za identifikaciona dokumenta (IDDEA), Agencija za javne nabavke BiH i kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u stalnom kontaktu, te da bi sutra ili narednih dana trebalo da bude održan zajednički sastanak s ciljem rješavanja ovog problema. “Rješenje će se iznaći, staviti u zakonske okvire, a građani BiH neće ostati bez pasoša”, rekao je Mijatović na konferenciji za novinare u Sarajevu. On je dodao da postoji nekoliko opcija, ali nije želio da ulazi u detalje o kojim opcijama je riječ. “Morat ćemo praviti određene promjene u zakonskim rješenjima da bi prevazišli ovu situaciju. Nema potrebe za licitiranjem, jer će se sigurno iznaći rješenje za potrebe građana i njihovo ustavno pravo”, naglasio je Mijatović. On tvrdi da nema razloga za paniku, te da je ova situacija eskalacije, kako kaže, nečega iz ranijih vremena.( Dnevni avaz)

Ta postavka je dio zajedničkog i kontinuiranog nastojanja da se očuva sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici i da se u svijet još jednom pošalje poruka da se ono što se desilo u Srebrenici nikada više ne smije ponoviti.Dizajn stalne postavke napravio je Memorijalni centar Kamp VVesterbork iz Holandije, u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari i holandskom mirovnom organizacijom PAX.

Postavka je namjenski napravljena u renoviranoj zgradi nekadašnje komande bataljona holandskog UNPROFOR-a i čini dio šireg programa kojeg finansira Ambasada Holandije u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.( Klix.ba)

Na današnji dan prije 33 godine počele su Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Grad podno Trebevića dobio je organizaciju ispred japanskog Sapora i švedskog Geteborga.Pored Sarajeva i Jugoslavije tada su se još kandidovali Švedska, Japan, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Prvo su odustali Francuzi i Čehoslovaci pa je ostala borba tri države i njhovih gradova. Hiljade članaka napisano je o kandidaturama za organizaciju OI. Još se pamti kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: “Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca, toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima. Kandidaturu su u Atini branili Ante Sučić i Aleksandar Trumić. U prvom krugu Saporo je dobio 33, Sarajevo 31, a Geteborg 10 glasova. Jedan glasački listić bio je nevažeći. U drugom krugu Sarajevo je dobilo 39, a Saporo 36 glasova.  Na taj način Jugoslavija i grad na Miljacki dobili su organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Ime grada koji će biti domaćin objavljeno je 18. maja 1978. na sjednici MOK-a u glavnom grčkom gradu. Od tada Sarajevo se okrenulo svijetu, a svijet Sarajevu. Veliku čast da saopći ovu radosnu vijesti imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić. I odmah se krenulo na posao. Pet godina užurbano se radilo i gradilo. Uloženi su ogromni napori kako bi sportisti na igrama imali optimalne uslove za takmičenje.

Bajka u Sarajevu trajala je od 8. do 19. februara. Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić tačno u 15:44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao i snijeg.

”Emotivno sam vezana za Sarajevo. Moram priznati da sam 1994. godine bila šefica misije Hrvatskog olimpijskog odbora naše reprezentacije u Lilehameru. Tada je bila deseta godišnjica Olimpijade i tada je Olimpijski odbor BiH napravio jedan vrlo potresan film koji je prikazao Sarajevo 1984. pa Sarajevo 1994. To je bilo nešto što me toliko dirnulo da sam se rasplakala. Malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu pohvaliti da su upalili olimpijski plamen. Bio je to jedinstven trenutak – pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini”, prisjetila se prije nekoliko godina Sanda Dubravčić.

Želja je bila da se Igre, kao simbol svjetskog mira, održe u gradu koji je do tada obično bio vezivan za početak Prvog svjetskog rata. Kako bi što spremnije dočekali Olimpijadu organizovana su predolimpijska testna takmičenja koja su bila provjera poprišta, a ujedno i poziv gledateljima da upoznaju nove sportske grane. Također, u periodu od 1979. do 1984. godine izgrađeno je mnogo sarajevskih naselja gdje su bili smješteni takmičari i novinari.

Na Igrama su u šest sportova nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja. Maskota Olimpijade bio je Vučko kojeg su izabrali čitatelji jugoslavenskih novina.

Organizacija XIV ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV prijenos. Navijačima tadašnje Jugoslavije omiljen je bio slovenski skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu (prvu medalju koju je Jugoslavija dobila na zimskim olimpijadama). U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”.

Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).

Zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Pali su rekordi, mnogo je truda u medalje pretočeno. Bilo je i suza, sve želje nisu ispunjene, u sportskom nadmetanju i ne može drugačije, asovi padaju, novi se rađaju. Sportisti su iz Sarajeva uputili najbolju poruku o olimpizmu i sportskom nadmetanju. Na kraju je nastala pjesma – Što je lijepo da se ne zaboravi, da što duže uspomene traju. Lijepo je bilo u Sarajevu, doviđenja u Kalgariju…( Klix.ba)

Skupština Kantona Sarajevo je na današnjoj redovnoj sjednici donijela zaključak o usvajanju Nacrta zakona o uređenju saobraćaja Kantona Sarajevo. Usvajanjem Nacrta zakona o uređenju saobraćaja on ide na javnu raspravu, a neki od najzanimljivijih detalja u novom zakonu odnose se na vinjete i pravila parkiranja na teritoriji Kantona Sarajevo. 

Naime, prema članu 94. Nacrta zakona o uređenju saobraćaja, predviđa se postojanje zone užeg gradskog jezgra u kojem će saobraćaj motornim vozilima biti dozvoljen samo uz plaćanje posebne naknade, odnosno vinjete.

Zona užeg gradskog jezgra će biti proglašena s ciljem povećanja sigurnosti, smanjenja emisije štetnih gasova, rješenja problema parkiranja i smanjenja gužvi. Izuzetak bi bila vozila javnog prijevoza, vozila s pratnjom i vozila s pravom prvenstva prolaza.

Novac prikupljen prodajom vinjeta koristio bi se za unapređenje sigurnosti saobraćaja i zaštitu životne sredine.

Prema članu 86. Nacrta zakona o uređenju saobraćaja, predviđa se zabrana za parkiranje oštećenih vozila ili neregistrovanih vozila koja će u slučaju kršenja zakona biti uklonjena u roku od 30 dana.

Nakon tragične  pogibije trojica mladića u teškoj saobraćajnoj nesreći, u Zenici je danas proglašen Dan žalosti.

“Najbližim članovima porodica i prijateljima preminulih izražavamo iskreno saučešće u nadi da će pronaći snagu da se izbore s ovim teškim gubitkom”, saopćeno je iz Gradske uprave Zenica.- prenosi bhrt.ba.  Današnji dan žalosti bit će obilježen obaveznim isticanjem zastava Bosne i Hercegovine i Grada Zenica na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradi Grada Zenica i drugim institucijama. Elektronski i drugi mediji na području grada, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija na području grada dužni su prilagoditi svoje programske sadržaje danu žalosti.Mladići iz Zenice Husein Delić, Almen Begović i Amar Kozlić, vraćajući se kući nakon izlaska u Vitezu prije dva dana, doživjeli su saobraćajnu nesreću u kojoj je njihovo vozilo skliznulo u rijeku Lašvu. Tijela dvojice mladića pronađena su, dok se za Amarom Kozlićem još traga.

Mostarski Žitopromet kupili su mostarski poduzetnici za 5 mil KM, a novac bi trebao biti isplaćen u narednih mjesec dana, javili su lokalni mediji.

Tragom ove informacije novinari su kontaktirali stečajnu upraviteljicu Žitoprometa Milku Musa koja nije željela niti potvrditi niti demantirati ove informacije.

– Žitopromet nije prodan sve dok novac ne bude na računu – rekla je ona za Bljesak.info.

Podsjećamo, mostarski je Žitopromet bio jedan od najvećih pekarskih giganata koji je uspješno poslovao 70 godina. Privatiziran je 2001. godine, od kad je poduzeće počelo bilježiti gubitke. Od 2011. godine preko stotinjak radnika počelo je prosvjedima tražiti plaće i poboljšanje poslovanja.

Proizvodnja je prekinuta, a u više navrata je najavljivano dobivanje kredita i pokretanje proizvodnje u ovoj mostarskoj kompaniji.

Nakon niza protesta, raznih skandala i zahtjeva raznim instancama 2012. godine pokrenut je stečaj pred Općinskim sudom u Mostaru. Nekoliko mjeseci kasnije Sud je donio Rješenje za otvaranje stečajnog postupka.

Važno je navesti kako je imovina Žitoprometa u Raštanima, Ljubuškom, Čapljini, Stocu prodana, odakle su radnicima isplaćivane zaostale plaće.

 Izvor: Indikator

U subotu, 04. februara u sportskoj dvorani u Konjicu održan je kvalifikacijski turnir za Omladinsku ligu Bosne i Hercegovine čiji početak je planiran 18.02.2017.godine. Kao prvoplasirana ekipa iz SBK-a na turniru je učestvovo i tim KK“Promo“ Donji Vakuf.  

Prve su na teren izašle su ekipe „Promo“ iz Donjeg Vakufa i KK „Konjic“.  Obje ekipe su u susret ušle sa velikim očekivanjima, a bolje su ga otvorili košarkaši „Konjica“ koji su u krajnje uzbudljivoj  i neizvjesnoj utakmici, na kraju, i slavili. U drugom susretu ekipa „Želje 1971“ iz Bihaća je savladala ekipu „Proma“. Putnika za ligu mladih odlučio je susret između starih poznanika Konjica i Želje 1971. Kadeti  Konjica izborili plasman u Ligu mladih BiH. – piše kkkonjic.com.