Category: BiH

Profesor prava na Northwestern Univerzitetu u Chicagu i autor zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije David Scheffer oglasio se nakon što je Međunarodni sud pravde u Hagu odbio zahtjev naše zemlje za pokretanje revizije presude.

Scheffer navodi da je Međunarodni sud pravde u Hagu odbio zahtjev za reviziju presude od 26. februara 2007. godine kojom bi se ponovo pokrenuo jedan od najvažnijih slučajeva genocida u BiH tokom rata iz 1990-ih godina.

Odgovor registrar od 9. marta i izjavu predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama nazvao je površnim istupima koji nisu uspjeli objasniti pravne razloge zbog kojih su donijeli zaključke.

“U izostanku takvog prosuđivanja, vjerovatno će biti nesuglasica i velikog broja dezinformacija u vezi sa stvarnim događajima vezanim za najvažniji slučaj genocida u zemljama bivše Jugoslavije”, rekao je Scheffer.

On je pokušao objasniti zbog čega je BiH željela pokrenuti reviziju presude te na kraju i zbog čega je Međunarodni sud pravde donio odluku kojom je zahtjev odbačen.

“Agent koji je predao aplikaciju bio je Sakib Softić, koji je na poziciju agenta BiH imenovan odlukom Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine. Mjesec dana poslije, 4. novembra 2002. godine kada je započelo iznošenje usmenih podneski zbog zahtjeva za reviziju iz Srbije, Međunarodni sud pravde je, bez ikakvog oklijevanja, tretirao Softića kao agenta BiH”, kazao je Scheffer.

Dodao je da je Softić predstavljao BiH u procesu revizije i da nisu postojale indicije da bi, ako Softić dostavi zahtjev za reviziju u spornom slučaju, njegovo imenovanje zahtijevalo novu odluku Predsjedništva BiH.

“U prijevodu, Međunarodni sud pravde je prihvatio odluku Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine i u slučaju revizije koja je pokrenuta iz Srbije, a Srbija to nikada nije dovodila u pitanje”, kazao je Scheffer.

Objasnio je da iz perspektive bh. zakonodavstva uloga Sakiba Softića u procedurama revizije je bila savršeno legitimna i da ukoliko se gleda iz te perspektive, ne postoji nijedan razlog da Softić ne bude legitiman agent i u situaciji u kojoj BiH traži reviziju.

“Na to smo podsjetili registrar Međunarodnog suda pravde 23. februara 2017. godine i u daljoj komunikaciji sa Sudom. Ovaj argument mogao bi biti razlog zbog kojeg predsjednik Međunarodnog suda pravde nije naglasio pitanje imenovanja u izjavi od 9. marta”, navodi Scheffer.

Scheffer je potvrdio da je Međunarodni sud pravde u Hagu u maju 2016. godine obavijestio Softića da je potrebna nova odluka Predsjedništva BiH za njegovo imenovanje, ali da su iskrenu vjerovali kako uslov registra nije utemeljen u Statutu, pravilima i ranijoj praksi.

“Predsjednik suda u Hagu naglasio je drugačiju poentu u izjavi od 9. marta kada je kazao da je Sud smatrao da je sadržaj sve komunikacije sa Sudom tokom 2. marta 2017. godine demonstrirao da ne postoji odluka koju su donijele institucije u ime BiH kao države da se pokrene postupak revizije presude. To pokazuje drugačiju poentu, odnosno nedostatak institucionalne odluke da se podnese zahtjev za reviziju”, kazao je Scheffer.

 

Izetbegović pismo iz Haga vidio kao priliku da pojasni Softićev legitimitet

Dodaje da su sudije izbjegle javno odlučivati o pitanju jer bi to zahtijevalo u konačnici sadržajnije upoznavanje sa zakonima u BiH zbog čega su odbili ovo pitanje zbog nedostatka nove odluke bh. institucija za podnošenje zahtjeva.

Što se tiče očitovanja koje je Međunarodni sud pravde u Hagu tražio od članova Predsjedništva BiH, Scheffer navodi da je to bio prvi oblik komunikacije “U tim pismima nije spominjana komunikacija sa Sakibom Softićem iz maja 2016. godine. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je pismo vidio kao priliku da objasni pravne osnove za Softićev legitimitet u okviru bh. zakonodavstva”, navodi Scheffer.

Dodao je da je Izetbegović pored pojašnjenja o Softićevom legitimitetu naveo da sva ranija pisma predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka ne predstavljaju zvanični stav institucija BiH.

“Ključna stvar koja bi se mogla skrivati iza izjave predsjednika Međunarodnog suda pravde od 9. marta je da nije samo kolektivna odluka Predsjedništva BiH potrebna za donošenje odluka već su kolektivne odluke potrebne i za izmjene prijašnjih zaključaka. Nije postojala takva odluka Predsjedništva BiH koja se ticala ovlaštenja Softiću iz oktobra 2002. godine. Zbog toga pravni argumenti ukazuju da Softić ostaje ovlašteni agent. Ostaje nejasno zašto je sud u Hagu tražio novi dokaz o institucionalnoj odluci da se pokrene revizija, kada je Softić imao ovlaštenje da je podnese bez novih institucionalnih odluka”, rekao je Scheffer.Što se tiče pisma iz 2016. godine, on je objasnio da na njega svjesno nije odgovoreno što zbog različitih pogleda, ali i zbog toga što bi to trebalo biti pitanje Međunarodnog suda pravde.

“Mi sigurno nismo namjeravali razmatrati registrarov pogled kao dispozitiv, te na taj način zaustaviti svaki dalji rad na zahtjevu za reviziju”, rekao je Scheffer. On smatra da je Sud najprije trebao razmotriti validnost novih činjenica na osnovu kojih bi bio pokrenut proces revizije presude, a zatim da zatraži od tri člana Predsjedništva BiH da iznesu svoje viđenje legitimiteta agenta BiH u skladu sa bh. zakonima.

Slučaj Mladić je nova prilika da se ispita uloga Srbije u zločinima iz 1992. godine

U kontekstu dokaza on navodi da su dokazi genocida nad Bošnjacima predstavljeni tokom suđenja ratnom zločincu Ratku Mladiću, odnosno u decembru 2016. godine za vrijeme iznošenja završnih riječi.

Prema njegovim shvatanjima slučaj Mladića predstavlja novu priliku sudu u Hagu da ispita ulogu Srbije u zločinima iz 1992. godine.

“Prije deset godina je Međunarodni sud pravde odlučio da je Srbija prekršila obaveze iz Konvencije o sprečavanju genocida jer nije kaznila Ratka Mladića za zločine, dok se on krio u Srbiji”, rekao je Scheffer.

Scheffer objašnjava da je mali dio dokaza koji iz suđenja Mladiću bio dostupan sudu u Hagu prije donošenja presude 26. februara 2007. godine, a koji se tiču genocidne namjere iza procesa etničkog čišćenja od 1992. godine. Dodaje da je Karadžić uhapšen u julu 2008. godine, a Mladić u maju 2011. godine i da se osim tih procesa pred Međunarodnim sudom za ratne zločine od 2007. godine vodio još 21 proces zbog ratnih zločina u BiH. “Neuspjeh Srbije da pronađe, a zatim uhapsi Mladića i Karadžića, dok je Međunarodni sud pravde razmatrao slučaj, lišio je sud ključnih dokaza, što je možda i bila namjera Srbije od samog početka”, rekao je Scheffer.

Kako kaže, odlaganje hapšenja zločinaca za vrijeme dok im je Srbija nudila utočište, onemogućavala je sudu u Hagu da donese konačnu presudu o genocidnim namjerama osoba koje su predvodile ubijanje i uništavanje usmjereno protiv muslimana 1992. godine.

 

“Uloga Srbije u pomaganju bosanskim Srbima u tom periodu je poznata Međunarodnom sudu pravde još od ranije, ali mnogo se više dokaza pojavilo nakon 2007. godine. Međunarodni sud za ratne zločine će uskoro donijeti odluku o krivici Mladića i Karadžića po optužbama za genocid tokom 1992. godine”, kazao je Scheffer.  Zaključio je da je zahtjev reviziju bio pripremljena s ciljem da ponudi Međunarodnom sudu pravde u Hagu priliku da pregleda dokaze kako bi odlučili da li se 1992. dogodio genocid i da li je Srbija kriva za to.

izvor teksta:Klix.ba

Babine huke – počinju nakon Džemreta, i traju “od po devete do po desete” hefte poslije Božića (10-17. mart). To je vrlo nestabilno vrijeme, vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.

Za vrijeme Babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom.

Ovih dana nastupile su čuvene babine huke.

Babine huke su, priča se, dobile ime po nekoj babi (u jednoj verziji babi Marti – aluzija na mjesec mart). Babu je, po narodnoj priči, zavelo “lijepo vrijeme” u ovo doba godine, pa je potjerala u planinu kozu i sedam jarića, te im govorila tjerajući ih: “Hajd’ bez Božije pomoći! Dosad je bilo s njom, a sada može i bez nje!” (biva, sada nije toliko hladno da bi čovjeku trebala Božija pomoć). No, kad je stigla u planinu, naglo je zahladnilo, te su se i baba i koza i jarići smrznuli.

 

E danas, cijeli dunjaluk trpi što je babi  jezik bio duži od pameti.

Prema sadržaju pisma koje su dobili članovi Predsjedništva BiH, a u koje je „Dnevni avaz“ imao uvid  od Philippa Couvreura, Registrara Međunarodnog suda pravde , Sud je ocijenio da odluku o podnošenju zahtjeva za reviziju nisu podonijele nadležne institucije BiH.

Odgovor članovima Predsjedništva BiH od Međunarodnog suda pravde prenosimo u cjelosti:

 

“Poštovani,

Vezano za moje pismo od 24. februara 2017. godine (br. 148182), u kojem sam tražio od Predsjedništva BiH da pojasni problem o kojem sam pisao, čast mi je, po naputku Suda, informirati Vaše ekscelencije o sljedećem:

Nj.E. Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH,

Nj.E. Dragan Čović, član Predsjedništva BiH

Nj.E. Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH

Sud je propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva, koja su iznijeli u svojim pismima. Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, glede zahtjeva za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija).

Stoga, ne može se ništa poduzeti glede dokumenta pod nazivom „Aplikacija za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)“.

Primite, gospodo, izraze mog najdubljeg poštovanja.

 

Philippe Couvreur, Registrar”

Na lokalitetu Malješ kod Kaknja došlo je do aktiviranja klizišta usljed kojeg je pogođeno 11 kuća u industrijskoj zoni. Na hitnoj sjednici je općinskog štaba civilne zaštite s načelnikom općine Kaknja donesena je odluka o proglašenju nesreće na ograničenom području.

“U cilju zaštite stanovništva odlučeno je da se izvrši iseljavanja 13 domaćinstava iz devet stambenih objekata i dva druga objekta, ukupno 50 osoba. Na osnovu nalaza geologa bit će poduzete interventne mjere sa ciljem rastrećenja klizišta i smanjenja ili uklanjanja sigurnosnog rizika”, kazali su za Klix.ba iz Općine Kakanj.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak ističe da situacija nije dobra jer su ogromne stijene i količine zemlje udarile u kuće, te da su tom prilikom oštećeni i električni stubovi.

 

Pripadnici FUCZ-a su na terenu, ali Solak dodaje da ne mogu ništa učiniti. Služba civilne zaštite Kakanj će pomoći svim porodicama pri evakuaciji i one će boraviti kod rodbine.

U BiH se svake godine uveze preko 50.000 polovnih vozila, dok se veliki broj ranije uvezenih vozil prodaje i na internetu: putem Facebooka, web-stranica auto-salona, ali i internet oglasnika….

Kako su za Fokus.ba istakli sa OLX.ba, 10 najprodavanijih modela polovnih vozila su; VW Golf, VW Passat, Opel Astra, Audi A4, Audi A6, Renault Megan, Audi 80, Opel Vectra, VW Polo i Ford Focus.

U nastavku možete pogledati statističke podatke o 10 najprodavanijih polovnih automobila u BiH, po marki, na stranici OLX.ba:

1. VW – 20.737 prodanih vozila

2. Mercedes – 8.116

3. Audi – 6.822

4. Opel – 6.258

5. Renault – 5.280

6. Peugeot – 4.406

7. Ford – 4.149

8. BMW – 4.109

9. Fiat – 3.344

10. Citroen – 2.111

 

 

Izvor teksta: www.fokus.ba

Kupreški sir osvojio je u Beogradu nagradu posjetilaca koji su tražili da se i u Srbiji ovaj sir može kupiti, a uskoro bi se to moglo i desiti.

Kako je moguće da se u Bosni i Hercegovini prave tako dobri sirevi, pitali su se proteklog vikenda Beograđani, ali i svi oni koji su posjetili sajam sira koji se u tom gradu održavao, a na kojem je učestvovalo i nekoliko mljekara i sirana iz naše zemlje. Naši sirevi dobili su i nekoliko nagrada za kvalitet, čime su samo još jednom pokazali svoj kvalitet. 

Razgovori s distributerima 

Sirevi iz BiH osvojili su četiri od pet nagrada posjetilaca, kupreški sir je pobijedio, drugi je bio tešanjski sir zlatna kap, četvrti livanjski sir mljekare Orman, a peti koziji sir mljekare Mons produkt iz Teslića.

– Bio nam je ovo drugi nastup na Balkan Cheese Festivalu, a prema onome što sam pročitao u materijalu koji sam dobio, na sajmu se predstavilo oko 300 različitih sireva. Drago mi je da je naš sir osvojio nagradu posjetilaca koji su prepoznali kvalitet i koji su nas pitali gdje mogu kupiti naš sir, kazao nam je Smail Žilić, vlasnik Kupres Mlicha.

Njihovih proizvoda do sada nije bilo u zemljama regije, ali su iskoristili sajam u Beogradu da razgovaraju sa nekim distributerima, a kako je kazao Žilić, nada se da će neki od tih razgovora uroditi plodom.

– Nadam se da ćemo makar sa jednim od ovih distributera sa kojima smo razgovarali uspostaviti ugovornu saradnju i da ćemo vrlo brzo početi izvoziti svoje proizvode u Srbiju. Također, imamo konkretne razgovore i sa jednim partnerom iz Tivta iz Crne Gore. Svi ti razgovori su aktivni, ali nisu realizovali jer je bila zima, pa očekujemo da se to desi u nekom narednom periodu, kazao je Žilić.

Međutim, neće sir iz Kupresa ići samo u zemlje regiona. Partneru iz Turske, koji se tamo bavi sirevima, prodali su 16 tona sira, ali je to sada na čekanju jer je došlo do zastoja u izvozu zbog nekih nelogičnosti u komunikaciji sa nadležnim institucijama.

Čekanje

– Taj sir je već bio spremljen i upakovan za otpremu, ali je na čekanju, pa se nadamo da će to uskoro biti riješeno i da ćemo izvršiti prvu isporuku sira za Istanbul. Bili smo i na sajmu u Dubaiju, koji je najveći sajam hrane na svijetu i koji posjeti oko 100.000 posjetilaca, i tamo smo imali nekoliko vrlo korisnih i konstruktivnih razgovora sa potencijalnim partnerima, tako da nije isključeno da će, ne samo moja mljekara već i nekoliko drugih, uskoro moći izvoziti i u Arapske Emirate. S obzirom na to da oni odatle rade distribuciju za nekoliko drugih arapskih zemalja, kao što su Jemen, Oman, Saudijska Arabija, Kuvajt, i naši proizvodi bi se mogli naći tamo, poručio je Žilić.

Konkurencija na tržištu je velika, ali smatra Žilić, da se protiv nje najbolje boriti kvalitetom. Kvalitet je, kaže, presudan i kupci to prepoznaju.

 

 

 (oslobodjenje.ba)

Najveći izvoz žitarica i brašna iz Bosne i Hercegovine vrši se u Tursku, 95 posto. U 2016. godini došlo je do povećanja, te je izvoz žitarica u Tursku sa 12.000 skočio na 70.000 tona, a izvoz brašna s 4.000 na 70.000 tona. U novačanom iznosu to je povećanje za obje kategorije sa 15, 16 miliona na gotovo 65 miliona KM. Potvrdio je to ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nakon današnjeg sastanka u Sarajevu s proizvođačima i glavnim bh. izvoznicima žitarica i brašna.Naša namjera je da navedeni aranžman s Turskom bude dugoročan, jer od 40 mlinova u BiH jedan broj njih, za razliku od ranijih godina, ima značajan skok uposlenosti, veliki broj angažirane radne snage u oba bh. entiteta. Od 15 najvećih izvoznika iz BiH, sedam ih je iz RS-a, jedan ili dva su iz Brčko Distrikta, a ostali iz Federacije – kazao je Šarović, javlja Fena.Ukazao je i na pokušaj da se pored domaće sirovine, pšenice i kukuruza i drugih žitarica, iz zemalja CEFTA-e osiguraju žitarice koje bi se prerađivale u bh. mlinovima.Na taj način bi se osiguralo domaće porijeklo i izvoz u Tursku i neke druge zemlje.Zahvaljujući resornom ministarstvu ta kumulacija je dozvoljena, ali je činjenica da je turska inspekcija proteklih mjeseci dolazila u BiH, jer provjerava porijeklo. Jedan od razloga, pored informiranja s izvoznicima, je i da ovaj posao održimo, odnosno uradimo korektno i spriječimo malverzacije, kao što je to bilo s mesom. To su jednoglasno zaključili sudionici današnjeg sastanka, naglasio je Šarović.Ovo pitanje će, dodaje, pokušati staviti na stol turska strana kroz izmjene Sporazuma o slobodnoj trgovini, a namjera Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je da izvozni aranžman u 2017. godini ima još bolju perspektivu nego što je imao u prošloj godini i da Vanjskotrgovinska komora BiH zabilježi bolje rezultate.Šarović je upoznao predstavnike tvrtki najvećih izvoznika u Tursku, o izvoznim šansama i potencijalima mlinsko-prerađivačke industrije u BiH.U cilju očuvanja dobrih izvoznih rezultata, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić zaključio je da se treba pojačati kontrola izdavanja dokumenata, kao što je potvrda o domaćem porijeklu.

 

Izvor teksta: www.vecernji.ba

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković proglasio je danas stanje redovne odbrane od poplava na području grada, s obzirom na to da je vodostaj Sane dostigao 420 centimetara, što predstavlja kritičan nivo vodostaja te rijeke.

Zaključak gradonačelnika o proglašenju prvog stepena pripravnosti mjera zaštite od poplava obavezuje sve subjekte zadužene za zaštitu i spasavanje i javna preduzeća i ustanove na području Prijedora da preduzmu potrebne mjere zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara u ugroženim zonama. Ovaj nivo pripravnosti podrazumijeva da će stanovništvo posredstvom lokalnih medija i drugih oblika informisanja biti blagovremeno obavještavano o situaciji i potrebnim mjerama zaštite.

Odsjek za civilnu zaštitu zadužen je da prati stanje vodostaja rijeke Sane i da po potrebi blagovremeno predlaže preduzimanje potrebnih mjera zaštite i spasavanja

Nastavljen je trend masovnog iseljavanja stanovnika iz Bosne i Hercegovine, a prema posljednjim informacijama, našu zemlju je samo u 2016. godini napustilo 4.758 porodica. Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini Mirhunisa Zukić kazala je za Klix.ba da su kroz različite projekte imali veliki broj kontakata s ljudima i da su došli do zabrinjavajućih podataka o masovnom odlasku porodica iz BiH. “Čapljinu je napustila 191 porodica, Gradačac 134 porodice, Kakanj 106 porodica, Modriču 163 porodice, Ilijaš 75 porodica, Cazin 521 porodica, a Zvornik 2.160 porodica uglavnom Bošnjaka i Srba”, rekla je Zukić. Trend odlaska porodica nastavljen je i u drugim dijelovima BiH pa je tako Brčko u prošloj godini napustilo 1.358 porodica, Bihać 128 porodica i Bijeljinu 2.650 porodica. Zukić ističe da je specifičan Odžak s obzirom na to da iz ove općine odlaze ljudi koji imaju radna mjesta. “Mi smo tu nemoćni da bilo šta uradimo. Livno je napustilo 560 porodica, a 1.120 porodica Drvar”, kazala je Zukić.

Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini potpisala je memorandum s Ministarstvom sigurnosti BiH koji se odnosi na ilegalne odlaske u druge zemlje. “U tom memorandumu mi smo definisali ulogu kao civilno društvo. U narednom periodu mi ćemo obići 35 općina gdje ćemo razgovarati s ljudima i ukazivati im na moguće posljedice. Instrukcije ćemo dobijati iz Ministarstva sigurnosti BiH koje svakodnevno dobija zahtjeve iz zemalja u koje su se ilegalno iselili naši državljani, da se vrate u BiH”, rekla je Zukić. Ispričala nam je da su iskustva ljudi koji su prinuđeni vratiti se u BiH vrlo bolna s obzirom na to da su neki od njih prodali svu svoju imovinu u našoj zemlji kako bi otišli vani. Što se tiče ukupnih podataka iz 2016. godine, Zukić ističe da je iz BiH u tom periodu otišlo 4.758 porodica, što se množi sa 3,5, tako da su statistički našu zemlju samo u prošloj godini napustile 16.653 osobe.

 

“Ljudi najviše legalno odlaze za Njemačku. Prema informacijama koje imamo, još 30 hiljada osoba čeka vize za rad. Ne bih pričala u ime Ambasade Njemačke u BiH, ali imam informaciju da se dnevno obrađuje do 100 zahtjeva i da se pored toga mnogo čeka da ti ljudi dođu na red”, kazala je Zukić. Zaključila je da iz Tuzle posebno odlaze mladi ljudi te da ne treba zanemariti ni odlazak iz Hercegovine.( Klix.ba)

Građani FBiH pokrenuli su na društvenim mrežama kampanju za zaštitu ljudskih prava pušača povodom nedavno usvojenog nacrta zakona o apsulutnoj zabrani pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima u FBiH.

Aida Feraget, inicijatorka kampanje pod nazivom “Ma kuš na me”, izjavila je za Fenu da i pušači, kao građani i poreski obveznici, imaju pravo da od države traže zaštitu. Pojasnila je da pušači imaju pravo da uživaju u ugostiteljskim uslugama isto kao i nepušači budući da ih jednako plaćaju, te da kampanja ne promoviše pušenje već se pušači bore za svoja prava.

Feraget je istakla da apsulutna zabrana bilo čega nikad i nigde nije donijela ništa dobro i podsjetila na pokušaj SAD da zabrani točenje alkohola koji je doveo do ekspanzije organizovanog kriminala s kojim se bore i danas.

– Punoljetni i radno sposobni građani imaju pravo da sami odlučuju o svom tijelu kad je riječ o pušenju, kao, na primjer, abortusu – naglasila je Feraget.

Dodala je da kampanju niko ne finansira i da je Fejsbuk grupa “Ma kuš na me” za desetak dana dobila više od 3.000 sledbenika, te da su pisali parlamentarcima i Ministarstvu zdravlja FBiH kao predlagaču zakona.

Feraget je navela i da su u kontaktu s ugostiteljima od kojih mnogi strahuju da bi usvajanje takvog zakona dovelo do zatvaranja lokala, u zemlji u kojoj se svako radno mesto predstavlja kao veliki uspjeh.

Podvukla je da je tekst zakona pripremila Svjetska banka i dostavila ga entitietskim i vlastima Brčko Distrikta na hitna usvajanja. 

Peticija

Feraget je najavila da će od naredne sedmice obilaziti veće gradove u FBiH i prikupljati potpise za peticiju koja je pokrenuta i na njihovoj Fejsbuk stranici.

 

Precizirala je da po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u BiH živi oko dva miliona pušača koji su punoletni, poslovno sposobni i glasaju, što treba uzimati u obzir prilikom usvajanja takvih zakona.