Category: BiH

Državni parlamentarci otpočeli su raspravu o setu zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na naftu u našoj zemlji.

Zastupnik SDA Šemsudin Mehmedović rekao je da je spreman podržati set zakona ako je to u interesu BiH, ali pod uslovom da se zaštite građani od talasa poskupljenja usvajanjem zaključaka koje je predložio zajedno sa zastupnikom Sadikom Ahmetovićem. – piše Klix.ba.

Zastupnik NDP-a Momčilo Novaković kazao je da je zaključke Mehmedovića i Ahmetovića nemoguće realizovati s obzirom na to da je riječ o različitim nadležnostima. Jasno je poručio kako zaključke nije moguće implementirati u praksi te da usvajanje nije nikakav garant njihovog izvršenja.

Damir Arnaut iz SBB-a kazao je da SBB sve zaključke podržava, ali da ga zanima je li stvarno Mehmedović vjeruje da će zaključci bit implementirani. Podsjetio je da je prilikom prvog uvođenja akciza predložen zaključak koji nikada nije implementiran.

Zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović rekao je da su zaključci neprovodivi, suprotni zakonu i da su trebali biti dostavljeni Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini RS-a, a ne Parlamentarnoj skupštini BiH. Istakao je da zaključci uopće nisu uslov glasanja za hitni postupak, već alibi za glasanje za povećanje akciza na naftu.

On je pitao Vijeće ministara BiH zašto je odabralo samo dva zastupnika da dostave svoju listu želja i zašto nisu tražili od drugih parlamentaraca da kažu svoje mišljenje i dostave spisak želja.

Mehmedović je odgovorio da se sve može implementirati kada postoji volja i želja podsjećajući na naftnu krizu na Bliskom istoku.

Obratio se i zastupnik SDA Senad Šepić koji je kazao da se od postojećeg grade autoceste, a ne da se stvaraju novi nameti. Složio se da postoji mnogo dilema o provodivosti zaključaka Mehmedovića i Ahmetovića. On je rekao da bi zastupnici Izetbegovića, Čovića, Dodika i Radončića u entitetskim parlamentima trebali prvo usvojiti zaključke pa da se onda državni parlamentarci izjašnjavaju o povećanju akciza.

Zastupnik BPS-a Zaim Backović također smatra da su zaključci Mehmedovića i Ahmetovića nesprovodivi i nemogući jer se već u prvom zaključku utječe na slobodnu ekonomiju i slobodno formiranje cijena, što nije moguće. 

Salko Sokolović iz SDA kazao je da u teškoj ekonomskoj situaciji u BiH akcize nisu jedino sredstvo za izgradnju autocesta, odnosno da se ceste ne smiju graditi na teret građana BiH. 

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić rekao je da se zaključcima prenose nadležnosti, jer Parlamentarna skupština BiH obavezuje FBiH i RS da sprovode zaključke, te da je uvjeren da je takvo nešto neprihvatljivo za parlamentarce iz oba entiteta.

 Zastupnicima je apelovao da se uđe u raspravu i da se kroz amandmane dođe do idealnog rješenja. On je zahtjeve Vijeća ministara BiH za hitnu proceduru obrazložio time da se pokušava spriječiti amandmansko djelovanje.

 

Zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurević kazala je da se zaključci Parlamentarne skupštine BiH generalno ne sprovode, odnosno da ne mogu obavezati Vijeće ministara BiH na sprovođenje zaključaka, a kamo li Vladu FBiH i Vladu RS-a, za šta i nemaju ustavne nadležnosti.

Radnici tuzlanske Dite s velikom radošću jučer su dočekali vijest da je njihova fabrika deterdženata nakon dvije godine, koliko se nalazi u stečaju, konačno dobila svog vlasnika. Sada se, ističu oni, nadaju nastavku proizvodnje, upošljavanju mladih radnika, uvezivanju radnog staža, ali i širenju palete proizvoda.

Podsjećamo, ova tvornica jučer je po sistemu slobodne pogodbe prodata za blizu osam miliona KM kompaniji Bingo, uz pomoć koje su prije skoro dvije godine nabavljene sirovine za nastavak proizvodnog procesa. – piše Klix.ba.

Dževad Mehmedović iz Tuzle u ovoj fabrici radi već 30 godina. Jedan je od onih koji se nalazio na čelu grupe radnika koji su uložili i posljednji atom snage u spas svog preduzeća.

 

Istrajna borba

Istrajna borba urodila je plodom, jer je fabrika sačuvana, a zadržana su i radna mjesta.

Mehmedović koji je inače i predsjednik Sindikata radnika Dite danas nas je dočekao s osmijehom na licu.

 

“Nakon sedam neuspješnih prodaja jučer je došlo pismo namjere od kompanije Bingo vezano za kupovinu fabrike. U ponudi se nalaze svi segmenti – zadržavanje svih 75 uposlenika, uvezivanje radnog staža, zadržavanje branše, nastavak proizvodnje, a u prvom isplatnom redu je i isplata zaostalih osam plata radnicima”, kaže nam Mehmedović.

 

Ističe da se svih 75 radnika jučer pismeno izjasnilo da pristaje na prodaju Dite kompaniji Bingo.

“Oni podržavaju strateškog partnera i iskreno rečeno, u protekle dvije godine mi smo opstali najviše zahvaljujući Bingu. Od prvog dana smo se borili za opstanak firme, čuvanje radnih mjesta i zapošljavanje novih mladih ljudi. Kupovina od Binga nama je sada garancija da će se to desiti. U razgovoru s budućim vlasnikom čuo sam da on želi povećati proizvodnju, čime bi sigurno bilo omogućeno dodatno zapošljavanje. Šta se bolje može očekivati u ovoj situaciji? Ovo je velika pobjeda nas radnika Dite”, dodaje Mehmedović.

Inače, Dita je jedan od rijetkih primjera u Bosni i Hercegovini da i radnici mogu mnogo doprinijeti u opstanku firme. Upravo ovi radnici nisu dozvolili izvlačenje mašina iz kruga preduzeća.

Da je do toga došlo, nažalost, mogućnost za nastavak prizvodnje prije dvije godine ne bi postojala te bi i ovu fabriku zadesila ista sudbina kao i veliki broj njih u našoj zemlji.

“Da smo postupili kao neki od naših kolega, danas se ovo ne bi desilo. Svi oni koji s nama nisu čuvali fabriku su u ovom paketu. Dobijaju uvezivanje radnog staža i isplatu plata. Ulaskom stečajnog upravnika u fabriku nas je 68 nju čuvalo, a 128 dobija uvezan radni staž. Šta da smo mi isti potez napravili?”, pita se Mehmedović. 

Izborili se za svoje

Svoju sreću danas nije mogla sakriti ni Izeta Pekarić koja je u Diti zaposlena već 35 godina. Ističe da je jučerašnju vijest primila s velikim oduševljenjem.

“Presretna sam jer smo uspjeli. Izborili smo se za ono svoje. Danas je veoma teško mladima pronaći zaposlenje, a o nama starima da i ne pričam. Da se Dita zatvorila nama bi jedino ulica preostala. Ako stanje u mojoj fabrici ostane ovakvo ja ću biti prezadovoljna. Još malo mi je ostalo do odlaska u penziju, tako da se sve može izdržati. Radilo se i u težim uslovima”, priča nam Pekarić koja u Diti rame uz rame radi sa svojim suprugom.

Dodaje i da je danas mnogo lakše živjeti, s obzirom na to da ona i suprug u kuću donose dvije plate 

“U protekle dvije godine smo se preporodili nakon štrajkova. Za moju porodicu sada su došla bolja vremena”, naglašava ona.

U bolje sutra za Ditu koja je osnovana 1977. godine vjeruje i Enver Berbić koji je zaposlen u Službi prodaje na poziciji skladištara gotovih proizvoda. 

“Jučerašnja vijest je donijela veliko zadovoljstvo svim zaposlenicima, jer je ovo veliki pomak. Kompanija Bingo nam pomaže da naša fabrika ostane na onoj poziciji koju je imala prije nemilih događaja. Nadamo se da ćemo uz pomoć ove kompanije, svih nas i države biti vraćeni na svoju staru poziciju”, nastavlja Berbić.

Smatra da Dita može zadovojiti sve potrebe kupaca, ali i udovoljiti svim asortimanima koje je radila u najboljim godinama postojanja. 

 

U današnjim fabričkim pogonima atmosfera je bila i više nego radna. Proizvodnja, pakovanje i plasiranje proizvoda na tržište se odvijaju neometano. Radnici poručuju da elana za rad itekako imaju, a kako i ne bi jer njihova priča zasigurno ima sretan kraj.

Od idućeg mjeseca u BiH će pojeftiniti lijekovi, potvrđeno  je Oslobođenju u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, iz koje navode da će do 5. maja Agencija objaviti maksimalne veleprodajne cijene kojih će svi morati pridržavati. 

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH je krajem novembra prošle godine usvojilo Pravilnik o načinu kontrole cijena lijekova, nakon što je ranije tog mjeseca Stručno vijeće Agencije konsenzusom dalo pozitivno mišljenje. Građanima su obećane niže cijene lijekova koji se izdaju na recept, a državi uštede od 50 miliona KM. 

Dogovorenim rješenjima predviđene su i kazne za nosioce dozvola za promet lijekova koji ne poštuju Pravilnik o kontroli cijena lijekova.

– To su direktne uštede i procjena je da će desetak posto od ukupnog tržišta, koje se procjenjuje na 550 do 600 miliona KM godišnje, ostajati u budžetima fondova. Tim novcem fondovi će shodno svojim projekcijama, vizijama, idejama i menadžerskom i domaćinskom poslovanju moći da na neki način građanima obezbijede one terapijske mogućnosti koje do sada nisu imali, jer će naprosto imati na stavci lijekova uštedu od desetak posto. Biće tu i neki drugi val koji u osnovi predstavlja to što će fondovi tada imati gornju cijenu, koje do sada nije bilo, a koja će biti dobra osnova za pregovore. Treći val je tržišna utakmica, jer već imamo više proizvođača istog lijeka koji će nastaviti direktnom konkurencijom opet da nivelišu cijene da bi opstali na tržištu, kazao je za naš Oslobođenje direktor Agencije Aleksandar Zolak.

Cijene koje predlože dobavljači mogu da budu i manje, ali ne smiju da premašuju one koje je odobrila Agencija. Pojeftinjenje će se najviše osjetiti na lijekovima koji se u BiH najčešće koriste.

– Veći dio je iz kardiovaskularne oblasti, ali i u drugim oblastima naravno da će doći do smanjenja, kazao je Zolak

 

(oslobodjenje.ba)

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, sa saradnicima, posjetio je fabriku za proizvodnju obuće Intral d.o.o. Tuzla i učenike Mješovite srednje škole Tuzla, koji u toj fabrici, smještenoj u prostorijama FO Aida d.d., pohađaju praktičnu nastavu.

Radi se o đacima Mješovite srednje škole Tuzla, smjer obućari, koje stipendira Grad Tuzla, kroz projekat upisa učenika u škole za deficitarna zanimanja. Direktor fabrike Alija Šehović informisao je gradonačelnika Imamovića o poslovnim aktivnostima, koje ova kompanija provodi na području grada Tuzla i realizaciji zajedničkog projekta praktične obuke učenika.

“Ja želim da čestitam kompaniji Intral d.o.o., riječ je o 340 radnih mjesta, u proizvodnji za poznate europske brendove, talijanske, austrijske, francuske, njemačke i švedske. Mene je zanimalo prošle godine, u ovo doba, koliko će od prvog maja 2016. do prvog maja 2017. godine biti novozaposlenih. Direktor mi je tada rekao minimalno 100, a sada saznajem da se radi o 140 novih radnih mjesta, samo u tom periodu. To je ukupni broj zaposlenih u ovoj kompaniji u Tuzli, broj se povećao sa 200 na 340. Dobili smo informaciju od direktora firme Intral d.o.o. da vlada veliki deficit u kožarskim i metalostrugarskim strukama. U našoj saradnji sa privrednicima, mi smo obezbijedili sredstva za stipendiju”, izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Dijete koje se upiše u školu za jedan od ovih zanata, ima novčano primanje od Grada Tuzla, u iznosu od 50 KM, deset mjeseci u toku godine, stipendiju koliko traje školska godina. Stipendiramo 15 djevojčica i dječaka, jer su prvi razred srednje škole, u kožarskoj struci i četiri metalostrugarske struke, koji su na praksi u firmi Elektroagent. To je ukupno 19 učenika. Ove godine smo taj broj povećali na 50 učenika.

Rekao je, da ako se ova praksa pokaže dobrom, njihova je želja da bude čitavo odjeljenje i da dobiju nove učenike, da to šire na druge struke i da obnove zanimanja.

 

“Želimo da ih podržimo našim stipendijama, što je podrška našoj privredi jer odlaze radnici ovih struka u Njemačku i druge zemlje EU. To je jako važan faktor razvoja, da djeca ne idu iz u osnovne škole u neku srednju, koja će ih odvesti na biro, nego da idu u škole po čijem završetku ih čeka radno mjesto. Uvjerili smo se da su to zlatna djeca koja odmah, ako se pokažu dobrim, ovdje čeka radno mjesto”, rekao je Imamović.

izvor:Akta.ba

Pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH će se na današnjoj sjednici naći set zakona o akcizima. Usvajanje seta zakona bit će neizvjesno s obzirom na to da ne postoji sigurna većina za usvajanje seta zakona.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović rekao je jučer da će sedam ili osam članova poslaničkog kluba te stranke glasati na današnjoj sjednici o setu zakona o akcizama i osiguranju depozita, čije je donošenje uvjet za narednu tranšu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 

S obzirom na to da SDA ima ukupno 10 zastupnika u Predstavničkom domu, i to Šefika Džaferovića, Safera Demirovića, Nerminu Kapetanović, Hazima Rančića, Amira Fazlića, Asima Sarajlića,Senada Šepića, Salku Sokolovića, Šemsudina Mehmedovića i Sadika Ahmetovića, dovodi se pitanje Izetbegovićeva izjava s obzirom na to da je još uvijek nepoznato kako će glasati “četvorka” unutar SDA.

Izetbegovićeva procjena od “7-8 zastupnika” dovodi u pitanje s obzirom na to da je od ukupno 10 SDA-ovih zastupnika glasanje, za njih pet upitno kako će glasati o setu zakona o akcizama. Šemsudin Mehmedović će, najvjerovatnije, glasati za set zakona o akcizama.

Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića ima četiri zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, a koliko je poznato sva četvorica će glasati za set zakona o akcizama.

Koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević i HSP Herceg-Bosne ima četiri zastupnika u Predstavničkom domu, a već je od ranije poznato da će se i oni izjasniti za set zakona o akcizama.

Savez nezavisnih socijaldemokrata ima šest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a set zakona o akcizama će imati i njihovu podršku.

Ukoliko se svi od dosad navedenih zastupnika pojave na današnjoj sjednici, koji su za povećanje akciza na naftu i naftne derivate od 15 feninga po litru, to će biti ukupno 20 glasova, a za to nije dovoljno .

 Protiv

Protiv seta zakona o akcizama su se već ranije izjasnili zastupnici Saveza za promjene, a oni imaju ukupno sedam zastupnika u Predstavničkom domu.

Također, SDP i DF su se izjasnili protiv navedenih zakona, a oni imaju ukupno osam zastupnika, od toga su tri SDP-ova i pet DF-ovih. S obzirom na to da je najavljeno da SDP-ov zastupnik Mirsad Mešić neće prisustvovati sjednici, bit će to ukupno sedam zastupnika ove dvije stranke.

 Ukoliko se SDA-ova četvorka pridruži zastupnicima koji su protiv seta zakona o akcizama, kao što je to dosad bio slučaj, ovaj tabor Zastupničkog doma će imati ukupno 17 zastupnika.

 Upitno

Od ukupnog broja zastupnika, onih koji su u taborima “za” (20) i “protiv” (17), postavlja se pitanje kojem taboru će se pridružiti preostali zastupnici.

 Zastupnik BPS-a Zaim Backović se ranije izjašnjavao protiv seta zakona o akcizama, a zastupnik ASDA Jasmin Emrić bio je suzdržan. Za Asima Sarajlića smo već ranije naveli da neće moći prisustvovati sjednici. Također je nepoznato kako će glasati zastupnica HDZ-a 1990 Diana Zelenika.

 Po političkim kuloarima se već ranije špekulisalo da bi se vladajuća koalicija mogla služiti “zavrtanjem ruku” da bi došla do svojih ciljeva, pa i da je DF-ova zastupnica Hanka Vajzović podlegla pod pritiscima. Dovoljno bi bilo samo da se ne pojavi na sjednici…

izvor teksta:klix.ba

Građane BiH neugodno je iznenadio snijeg koji je počeo padati nakon nekoliko sunčanih dana. Iako je proljeće već uveliko nastalo, nije rijetka pojava da snježne padavine u aprilu “pomrse račune” poljoprivrednicima i biljkama.

Posljednjih 10 godina Federalni hidrometeorološki zavod bilježi ekstreme kada je riječ o temperaturama i padavinama. Dok se prije 30-ak godina znalo za svako godišnje doba, sad to više nije slučaj.

Iako se najviše pamti snijeg u maju 2012. godine, kada je šokirao sve, prava rijetkost je snijeg u junu koji je pao 2005. godine. Ipak, starije generacije pamte 31. august 1978. godine kada su se svi šokirali jer je snijeg stigao mnogo ranije od predviđenog.

Ono što posebno zabrinjava jeste porast prosječne temperature u BiH na nivou godine. On je u posljednjih 15 godina izuzetno izražen i iznosi do dva stepena celzija, što je premašilo i globalna očekivanja. Nije rijetkost i da usred zime imamo “proljeće”, odnosno temperature koje su više od prosjeka…

Mokar i težak snijeg najviše štete izazvao je na cvijeću stablima i ukrasnom grmlju u parkovima i javnim zelenim površinama kao i privatnim vrtovima. Ovom prilikom apelujemo na građane da pomognu i otresu snijeg sa mladih stabala koja se nalaze u blizini njihovih stambenih ili poslovnih objekata.

Poljoprivrednici, posebno voćari boje se najgoreg, da nakon padavina ne stignu minusi koji izbeharalo voće mogu potpuno uništiti. Štete bi se, prema riječima poljoprivrednika mjerile desetinama miliona maraka. Snijeg je već uništio dio uroda povrća na otvorenim, ima slučajeva da su se pod teretom jugovog snijega plastenici popustili i srušili se.

 

Grane su se nadvile nad ceste, na planinskim prevojima ima i ugaženog snijega stoga preporučujemo opreznu vožnja.

klix.ba/avaz.ba/tntportal.ba

Mraz koji je jutros pao na behar nije nanio štetu, međutim, voćari strahuju od niskih temperatura koje su najavljene za naredne dane…. Najugroženije su sadnice kruške koje ne trpe niske temperature, sve ispod osam stupnjeva im je kritično, ali ako padne ispod nule ni plod jabuke se neće moći formirati.S obzirom na to da bosanskohercegovački voćari nisu u stanju pratiti svjetske trendove zaštite sadnica voća u proljeće zbog visokih cijena, uputili su dopis Ministarstvu obrane BiH da im ustupe helikopter iznad velikih voćnjaka da ”razbija zrak” i spriječi padanje mraza.Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović Feni je kazao da je to efikasna metoda koju koriste francuski voćari, i jedina opcija za domaće voćare.Prošle godine nismo imali prinose kruške, a ako temperature narednih dana padnu kako je najavljeno izgubit ćemo i krušku i jabuku, rekao je Dojčinović.Ističe da se veliki voćari ne mogu braniti alternativnim metodama kao što je loženje vatre.Imamo voćare koji imaju stotine hektara zasada, helikopteri su nam na njihovim voćnjacima neophodni, naveo je Dojčinović.Doktor poljoprivrednih znanosti Besim Salkić ne preporučuje korištenje alternativnih metoda zaštite od mraza kao što je loženje vatre. Tvrdi da je nauka dokazala da to ne daje željene efekte, naprotiv.Prskanje aminokiselinama nakon što mraz padne je jedina metoda koja nam ostaje jer nemamo opreme da zaštitimo onako kako preporučuju europski i svjetski standardi, rekao je Salkić.Naveo je da su najpodložnije sadnice koje su u fazi beharanja. Temperature ispod nule su, dodaje, štetne za behar, a za plod ispod minus četiri.U vezi s nadlijetanjem helikoptera nije imao komentar, ali smatra da se i ta metoda treba probati s obzirom na to da druge nema.

izvor teksta:Fena

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je danas Odluku o stavljanju van snage Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za vrijeme produženog radnopravnog statusa izabranih osoba i imenovanih dužnosnika u institucijama Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine kojim je član 48. brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

Vijeće ministara BiH Takođe je usvojilo Izvještaj Ministarstva sigurnosti o provedbi Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u nadzoru državne granice za 2016. godinu.

Prema Izvještaju, realizirano je 1.869 zajedničkih patrola u prošloj godini u skladu sa Sporazumom o saradnji u nadzoru državne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i to 933 patrole na teritoriji BiH, a 936 patrola u Republici Hrvatskoj.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Migracioni profil Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, čime je ispunjena jedna od obaveza u procesu liberalizacije viznog režima.

Riječ je o devetom migracionom profilu kojim Vijeće ministara na godišnjem nivou osigurava  uvid u ključne trendove u oblasti migracija, a Ministarstvo sigurnosti mogućnost izrade kvalitetnih politika i usvajanja kvalitetnih propisa.

U Migracionom profilu navodi se da su diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 22.862 vize, što predstavlja povećanje od 34,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Na granici BiH  je  izdato 66 viza, što je za 45 posto manje  nego u 2015. godini.

Granična policija u prošloj godini odbila je 2.243 ulaska u BiH, što je smanjenje za 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice iznosio 218 i povećan je za gotovo 22 posto u odnosu na 2015. godinu.

 

Strancima je odobreno 11.519 privremenih boravaka u odnosu na 12.633 privremena boravka u  2015. godini. Istovremeno je  izdato 418 rješenja o protjerivanju, što je povećanje za 42,1 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je 311 stranaca stavljeno pod nadzor u Imigracioni centar u 2016. godini, što je značajno povećanje od 67,1 posto u odnosu na 2015. godinu kada je taj broj iznosio 193.

 

U skladu sa sporazumima o readmisiji, u 2016. godini prihvaćeno je 1.939  bh. državljana. Državljanstvo BiH u 2016. dobile su 682 osobe, što predstavlja  povećanje  od  6,4 posto u odnosu na godinu ranije, a najviše 98,5 posto bh. državljanstava stekli su državljani Srbije i Hrvatske.

 

Ostvaren napredak u procesu sukcesije bivše SFRJ

Usvojena je i Informacija o aktivnostima na provedbi Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ za 2016. godinu u kojoj se navodi da je ostvaren napredak u njegovom provođenju.

Napredak je ostvaren u provođenju aneksa „B“ i „C“ ovog sporazuma koji se odnose na diplomatsku i konzularnu imovinu, odnosno finansijsku aktivu i pasivu. Dodaje se da je od velikog značaja početak isplate stare devizne štednje Ljubljanske banke, koje će se nastaviti pratiti zajedno s procesom isplate duga bh. štedišama iz Invest banke Beograd.

Na prijedlog Ministarstva pravde, donesena je, uz korekciju na sjednici, Odluka o formiranju Radne grupe za izradu izmjena i dopuna Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, sa zadatkom da ovaj posao završi do kraja maja ove godine.

Definisana obaveza pravilnog postavljanja bh zastava na graničnim prelazima

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Pravilnik o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza sa sugestijama na sjednici i obavezalo sve institucije da u budžetima za narednu godinu planiraju sredstva za realizaciju aktivnosti za dostizanje standarda na graničnim prijelazima definiranih ovim pravilnikom.

Novim pravilnikom definirana je obaveza pravilnog postavljanja urednih zastava BiH na graničnim prijelazima.

Vijeće ministara BiH danas je, takođe,utvrdilo Prijedlog osnova za pokretanje postupka za zaključivanje Sporazuma o provedbi programa Interreg MED 2014 – 2020 u cilju stvaranja uvjeta za operativnu realizaciju ovog programa, kao i Prijedlog osnova za pokretanje postupka za zaključivanje Sporazuma o provedbi programa Interreg MED 2014 – 2020.

Opravdanim je ocijenilo učešće do 40 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u misiji obuke Evropske unije u Centralnoafričkoj Republici, čime BiH želi doprinijeti zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU.

 

                                                                                                                                                          /izvor:bhrt.ba/

Nakon dugo vremena, Zavod za penziono osiguranje Federacije BiH uspio je ovaj mjesec sve penzije podijeliti u roku od nekoliko dana.

Prema informacijama iz Zavoda PIO Federacije BiH, penzije za mart su u prvih deset dana aprila isplaćene čak i onim penzionerima koji žive izvan BiH, a koji su ih jedno vrijeme, zbog nedostatka novca, dobivali i s mjesec dana kašnjenja, piše Večernji list BiH.

Uspjeli smo isplatiti i penzije penzionerima koji žive u Republici Hrvatskoj, Srbiji…, kazao je glasnogovornik Zavoda PIO Federacije BiH Tomislav Kvesić. On ističe kako je isplatu penzija za u svega nekoliko dana omogućilo više faktora. Prvenstveno je za to zaslužna činjenica da je nakon dugo vremena prihod Zavoda PIO FBiH u martu bio jednak rashodu. Naime, do sada je uglavnom taj prihod bio manji od rashoda. Bržoj isplati penzija potpomogla je i Vlada Federacije BiH.

Tako je 12,6 milijuna konvertibilnih maraka od privatizacije Bosnalijeka i Fabrike duhana Sarajevo uplaćeno Zavodu PIO. Uz to, za isplatu penzija za mart korištena su sredstva BH pošte, kao i kreditna sredstva. Kvesić naglašava kako su sa spomenutim sredstvima od privatizacije dvaju poduzeća prihodi Zavoda PIO u Federaciji BiH u prvom tromjesečju ove godine veći za 40 milijuna KM nego što su bili prošle godine. Važno je naglasiti i kako se u ovoj godini nije povećavao akumulirani deficit Zavoda.

Taj akumulirani deficit zavoda iznosi oko 180 milijuna KM, a toliko je iznosio i krajem 2016. godine, istaknuo je Kvesić. Do povećanja prihoda Zavoda PIO Federacije BiH u martu mogla su dovesti svega dva faktora. Ili imamo značajno povećanu naplatu doprinosa ili se povećao broj zaposlenih, međutim, to je u nadležnosti Porezne uprave FBiH. Inače, trend je da početkom godine imamo znatno manje prihoda nad rashodima, pa se nekako od sredine prema kraju godine taj trend mijenja u suprotnom smjeru, navodi Kvesić. Podsjetimo, zbog teške financijske situacije i nemogućnosti isplate penzija, Zavod PIO Federacije BiH je početkom ove godine podigao kredit.

Riječ je o 74 milijuna konvertibilnih maraka koje je Zavod dužan vratiti u ovoj godini . Valja napomenuti kako bi financijske probleme Zavoda PIO trebao riješiti novi Zakon o penzionom osiguranju koji bi se trebao početi primjenjivati u ovoj godini, a koji predviđa prelazak na riznično poslovanje.

 

                                                                                                                                                             /izvor:vecernji.ba/

U apotekama širom BiH već mjesecima vlada nestašica pojedinih lijekova kojima se liječe razni mentalni poremećaji. Ljekari propisuju zamjenske terapije.

Kako su nam rekli iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, litijevog karbonata u tabletama od 300 miligrama kao i lijekova Moditen, tableta i otopine za injekciju, nema već godinu dana.

“Moditen očekujemo uskoro na tržištu, tako nam je najavio proizvođač. Za litij-karbonat nemamo decidne informacije”, rekla je za Klix.ba Biljana Tubić iz Agencije.

Litij-karbonat je antipsihotik koji se koristi za liječenje manije ili manično-depresivne psihoze te prevenciju ponovne pojave epizoda depresije. Ponekad se koristi i za liječenje drugih poremećaja ponašanja.

Moditen se koristi kao dodatak kratkotrajnom liječenju anksioznosti, teškog psihomotornog nemira, uzbuđenosti, nasilnog ili opasnog impulzivnog ponašanja, u šizofreniji za liječenje simptoma i sprečavanje relapsa, u drugim psihozama, osobito paranoidnim, u maniji i hipomaniji.

Ljekari sada propisuju zamjenske lijekove te savjetuju pacijentima da se obavezno konsultuju s ljekarima specijalistima prije nego kupe zamjensku terapiju. Ukoliko na vrijeme ne uzmu svoju terapiju, stanje im se može pogoršati, a kod pojedinih dijagnoza pojačati agresivnost.

 

Početkom godine portal Klix.ba pisao je o tome kako u bolnicama u FBiH nedostaje osam vrsta lijekova za oboljele od karcinoma, što se dešava svakih nekoliko mjeseci. Također, postala je skoro normalna pojava da u apotekama i zdravstvenim ustanovama u određenim periodima nema antitetanus vakcine. Nadležni tvrde da problem predstavlja Zakon o javnim nabavkama.( klix.ba)