Category: BiH

U skladu sa odredbama zakona o praznicima Federacije BiH i Republike Srpske povodom Međunarodnog praznika rada u BiH ponedjeljak i utorak, 1. i 2. maja su proglašeni neradnim danima. Prema ovom zakonu, u ponedjeljak i utorak neće raditi državni organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i osobe koje profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti na svim nivoima BiH.Većini građana BiH ovo će doći kao manji godišnji odmor, a učenicima kao mali raspust jer će ova dva dana moći spojiti sa vikendom.

piše: Vlastimir Mijović

 Agonija državnog radio-televizijskog servisa ulazi u posljednju fazu. Više nije pitanje kad će taj emiter ugasiti svoj signal, neizvjestan je samo tačan trenutak u kojem će se to dogoditi.

U času kad rukovodstvo BHRT-a panično ukazuje na potpuni kolaps ove medijske kuće, nema nikakvih reakcija koje bi dale naslutiti da je nekome stalo da spriječi gašenje državnog ekrana i radio signala. Ćute građani, ne javlja se ni vlast koja ima zakonsko očinstvo nad ovim javnim emiterom prema kojem se, međutim, ponaša apsolutno maćehinski.

Sve govori da će BiH uskoro postati jedina zemlja u Evropi koja nema javni RTV servis na državnom nivou. Nije to, ipak, glavni uzrok za sekiraciju – po mnogo čemu smo na začelju u kultivisanom svijetu.

Ono što nas ovim povodom treba još više da zabrine, to je trend gubljenja brojnih značajki koje određenu teritoriju čine državom. Jedna od njih je i medijska, koju smo suštinski poodavno izgubili, a sada smo na rubu i njenog formalnog nestanka.

Vrlo je zanimljiv i indikativan način na koji se urušava državni RTV servis. Taj proces je, naime, direktno uzrokovan i praćen pojačavanjem značaja entitetskih emitera. RTRS i RTV FBiH miniraju sve moguće propise i finansijski uništavaju “krovnu” medijsku organizaciju, a da ih niko zbog toga ne poziva na odgovornost. Štaviše, entitetske vlasti na mala vrata unose i dodatni novac u ove medijske kuće, jasno pokazujući do čega im je stalo, a do čega nije.

Svako političko zaklinjanje na državu kao svetinju, na ovom primjeru pada u vodu. Svima je u politici jasno da sa gubljenjem svakog državnog atributa gubimo i samu državu. Stoga i neminovni zaključak da do nje, u stvari, nikome nije ni stalo. Umjesto države, svi napori se usmjeravaju na snaženje entiteta, od države se, mic po mic, dižu ruke.

Bojazan da se po medijskom “jutru” i državni dan prepoznaje, samo je jedan dio trenda koji svakog dana ulijeva sve više zabrinutosti u pogledu održivosti BH države. Na djelu su procesi koji vode ka tome da Bosna i Hercegovina postane samo mehanički spoj dvije teritorije, odnosno paradržave.

Prošlog mjeseca, na primjer, u Banja Luci je održana zajednička sjednica Vlade RS i Vlade FBiH. Nakon nje je Željka Cvijanović izjavila da je zajednički zaključeno kako bi bilo najbolje da BiH funkcioniše međuentitetskim dogovorima, kako se izrazila – bez državnog nivoa!

Federalni premijer Novalić nije demantovao ovu izjavu Cvijanovićeve. A ko ćuti, zar ne, taj se slaže?!

Na isti način, nekoliko dana kasnije, Milorad Dodik je govorio o Oružanim snagama BiH. Predsjednik RS smatra da se one moraju razdvojiti na dvije ili tri komponente, u svakom slučaju od zajedničke vojske treba odustati.

RTRS i RTV FBiH miniraju sve moguće propise i finansijski uništavaju “krovnu” medijsku organizaciju, a da ih niko zbog toga ne poziva na odgovornost 

Ni na ovo niko iz Federacije nije odgovorio!

Bosna i Hercegovina je nezavisna država, ali sa vrlo neizvjesnom krajnjom sudbinom. Sa zabrinutošću se prate mnogi procesi koji ukazuju na njeno rastakanje, počev od otvorenog iskazivanja separatističkih planova iz Republike Srpske. Pri tome se, kao u glavnog vraga, upire prstom u mogući referendum, jednostrano otcepljenje, čak i mogućnost oružanog sukoba kojim bi država bila dokinuta.

Zec, međutim, šuška u drugom grmu. Umjesto nekog spektakularnog i dramatičnog događaja, razbijanje BiH kao države odvija se u znatno tišem, dužem i manje dramatičnom, ali vrlo efikasnom ritmu. Država se ubija na rate! Sad umire ovo, sad nestaje ono, sve dok se jednog dana u čudu ne zapitamo: Zar je ovo država 

Nije, brzo ćemo zaključiti. Ali, biće to kraj procesa u kojem ostajemo, jednu po jednu, bez ključnih značajki državnosti, dok na drugoj strani upravljanje zemljom prelazi na njene sastavne dijelove, odnosno entitete.

Ako jednom nestane, BiH će nestati na ovaj “tihi” način. Sudeći po načinu na koji se gasi državni ekran i BHRT, političari to ne vide. Ili vide, ali su od države BiH digli ruke, samo neće da nam to glasno kažu!

(Fokus.ba)

Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini  u saradnji sa Udruženjem Wirtschaftsverein BiH organizator je današnje regionalne privredne konferencije “Perspektive za lokalnu privredu”  održane u Gradačcu.

Cilj  konferencije bio je predstaviti privredne potencijale regije i razmotriti mogućnosti proširenja saradnje sa njemačkim partnerima.

Mnogi predstavnici njemačkih firmi razmišljaju o premještanju svojih sjedišta iz azijskih zemalja u zemlje zapadnog Balkana.

Kako je istakao direktor Predstavništva njemačke privrede u BIH  Gunther Neubert tuzlanska regija ima mnoge prednosti koje mogu ponuditi njemačkim privrednicima.

– Ovdje ima dobro educiran kadar, ali i tradicija industrijske proizvodnje kao što su metalsko-prerađivačka  i tekstilna industrija. Zbog toga je bitno da se ta preduzeća dodatno osposobljavaju i budu u konkurenciji sa međunarodnim tržištem – pojasnio je.

Da su njemački privrednici već pokazali interesovanje  za tuzlansku regiju govori i podatak da je u prošloj godini u Tuzlanskom kantonu zabilježen porast izvoza u Njemačku za 11,8 posto, a porast uvoza iz Njemačke za 5,7 posto.

Vlada Tuzlanskog kantona čini sve na promociji ovog područja i privlačenju stranih investitora.

– Ako privrednicima iz Njemačke želimo da prezentiramo koje su to komparativne prednosti ovog Kantona, to su geostrateški položaj, educiran kadar te jako povoljan odnos plaća i doprinosa – naglasio je ministar za industriju, energetiku i rudarstvo TK-a Srđan Mićanović.

O iskustvima ostvarene saradnje govorili su i pojedini  bh. privrednici ističući da im njemačko tržište prije svega pruža sigurnu naplatu.

– Što se naše firme tiče, ti kontakti su urodili plodom, kao što je izgradnja nove hale, otvaranjem novih radnih mjesta i mislim da je ovo najbolja adresa u BiH za spajanje bh. proizvođača sa njemačkim – naglasila je predstavnica firme GS TMT Travnik Snježana Kopruner.

Ovom prilikom  bilo je riječi i o  ovogodišnjoj konferenciji koja će 31. maja biti održana u Beogradu, a koja ima za cilj da se  odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana sastanu sa njemačkim firmama koje su zainteresovane za uspostavljanje poslovnih kontakata sa proizvođačima regije.

FENA

Rukovodstvo Zemljoradničke  zadruge “AT” Donji Vakuf  jučer je prisustvovala redovnoj godišnjoj konferenciji Saveza proizvođača i otkupljivača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini pod motom “Ima li još vremena za BH-a malinu”. Zemljoradnička zadruga “AT” iz našeg grada jedna je od članica pomenutog Saveza . Na navedenom sastanku je prezentirano stanje u proizvodnji, plasmanu i izvozu jagodastog voća, nastalih šteta, kao i drugih izazova sa kojima se ova proizvodnja suočila.

Prema riječima menadžera Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH, Armina Kurbegovića, kada je u pitanju ovogodišnja proizvodnja jagodičastog voća posebno maline,štete su evidentne. Naime, kako ističe najviše šetete malinari i ostali uzgajivači jagodastog voća, pretrpjeli su zbog izuzetno hladne zime koja je iza nas, tako da su zbog izuzetno niskih temperature određeni broj zasada malina oštećen izmrzavanjam stabljiki. Tešku situaciju dodatno je otežalo i izuzetno loše vrijeme tokom proteklih dana , tako da je šetata prema prvim procjenama kada je u pitanju uzgoj jagodičastog voća u odnosu na predhodnu godinu oko 30 %.

Kontaktirali smo i Nermina Šutkovića, direktora ZZ “AT” Donji Vakuf I člana Upravnog odbora Saveza proizvođača i otkupljivača jagodičastog voća BiH, koji je pristustvovao jučerašnjoj Konfereciji. Naš sagovornik je istakao da se stvarno stanje i štete po pitanju proizvodnje jagodičastog voća na teritoriji općine Donji Vakuf, još uvijek sumiraju, ali je evidentno da je zima i prošlosedmični snijeg dosta oštetio nasade malina I u našem gradu. U razgovoru je istakao da se ipak, proizvođači moraju fokusirati na proizvodnju u ovom period, pokušati sanirati nastalu štetu, te voditi računa o dozvoljenim sredstvima kojima se tretiraju maline. Posebno je naglasio da zbog velikih zahtjeva i rigoroznih uslova zemalja koji su otkupljivači maline, mora voditi računa o gore navedenim dozvoljenim sredstvima te o higijeni, posebno u periodima branja maline.

U narednom periodu obavit će se razgovor sa predstavnicima nadležnih ministarstava poljoprivrede kako bi ova proizvodnja zauzela svoje mjesto u novčanim poticajima, predstavnicima hladnjačara kao i drugim organizacijama koje su spremne da podrže ovu proizvodnju.

Federalno ministarstvo financija je na današnjoj aukciji putem Sarajevske burze vrijednosnih papira ponudilo na prodaju 3.000 trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine nominalne vrijednosti 10.000,00 KM po jednom trezorskom zapisu… Rok dospijeća je tri mjeseca. Trezorski zapisi na naplatu dospijevaju krajem jula 2017. godine.Ukupan iznos pristiglih ponuda je 72.500,00 KM, a ukupan iznos prihvaćenih ponuda je 30.000.000,00 KM. Najviša prihvaćena cijena iznosila je 99,9751 uz kamatnu stopu od 0,10%, dok je najniža prihvaćena cijena iznosila 99,9372 uz kamatnu stopu od 0,25%. Ponderirana prosječna prihvaćena cijena iznosila je 99,9560 uz kamatnu stopu od 0,18%.Ukupan iznos prikupljenih sredstava iznosi 29.986.805,00 KM.

Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika.

Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko – invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.

Učinite korak i pomozite sebi. Na taj način dajete mogućnost i drugima da vam pomognu. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno!

Poštovani radnici, posebno mladi,

Ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani.

Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavaju svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac.

Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem:

•           e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,

•           SMS poruke na broj mobitela 061 724 610

•           besplatnog poziva 080 020 333 i

•           pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.

Vaša Porezna uprava Federacije BiH

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK na današnjoj je redovitoj sjednici izdala dozvole za rad za proizvodnju električne energije podnositeljima zahtjeva: „EKO ENERGY“ d.o.o. Tešanj i „MiniWat“ d.o.o. Travnik. Riječ je o HE „Vareš“ predviđene godišnje proizvodnje 3.850 MWh, odnosno HE „DOLAC“ predviđene godišnje proizvodnje 2.272 MWh  Također, izdane su i dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima OIE za podnositelje zahtjeva: „FAVORIT BH“ d.o.o. Bihać i DJELATNOST SRODNA OBRTNIČKOJ – „SLAVINOVIĆI I“, vlasnika Selvera Memića iZ Tuzle. Radi se o solarnim fotonaponskim elektranama „FAVORIT BH“, predviđene godišnje proizvodnje 24,808 MWh i „SLAVINOVIĆI I“ predviđene godišnje proizvodnje 7,50 MWh.

Usvojeni su i nacrti dozvola za rad za proizvodnju električne energije podnositelja zahtjeva: „TURBINA“ d.o.o. Jajce, „PLIVA“ d.o.o. Jajce, „PERO“ Zenica d.o.o. i ING-EKO d.o.o. Prozor-Rama.

Kad je riječ o dozvolama za rad iz sektora naftnog gospodarstva, na današnjoj su sjednici izdane dvije dozvole za rad (licencije) za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-a i to podnositeljima zahtjeva: „BRKIĆ-PETROL“ d.o.o. Zenica i „EL TARIK OIL BENZINSKE STANICE“ d.o.o. Sarajevo te dvije dozvole za transport naftnih derivata cestovnim prometom za „EL TARIK OIL BENZINSKE STANICE“ d.o.o. Sarajevo i DOO „REZ“ Cazin. U opću raspravu upućen je Nacrt dozvole za rad (licencije) za transport naftnih cestovnim prometom za podnositelja zahtjeva OIL-AC d.o.o. Mostar. Svi nacrti dozvola u postupku opće rasprave mogu se dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedištu FERK-a ili preuzeti na web stranici FERK-a, a rok za slanje pisanih komentara na nacrte dozvola, kao i za podnošenje zahtjeva za status umješača je do 5.5.2017. do 12 sati.

FERK je donio i dva rješenja po zaprimljenim žalbama kupaca JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar.

Nakon noći u kojoj je potpuno izgorio objekat Hipermarketa “Bingo”, na sjevernom ulazu u Mostar, šteta se može procjenjivati u desetinama miliona KM, a sasvim je sigurno da će posljedice osjetiti cijeli grad Mostar.

Vatra je još tinjala na pojedinim mjestima, objekta koji je sinoć bio prepun kupaca, kad smo ranim jutrom došli na njegov zgarište. Dežurne ekipe policije i vatrogasaca su još uvijek na terenu, a svi oni još sabiraju utiske nakon teške noći. – piše Klix.ba.

“Sva je sreća da nema ljudskih žrtava, ali svi smo bili ozbiljno ugroženi”, govori nam jedan od vatrogasaca koji nakon neprospavane noći još uvijek dežura ispred izgorjelog tržnog centra.

Bile su to scene koje Mostar ne pamti još od ratnih razaranja.

“Vatra se širila nevjerovatnom brzinom, doslovno za pola sata cijeli objekat je bio u plamenu, ne znam da se moglo uraditi išta više od spašavanja ljudskih života”, kazao nam je jedan od vatrogasaca.

Bingov tržni centar u bivšoj fabrici Hekom otvoren je 15. jula 2011. godine, obuhvatao je oko 2.500 m2, te je zapošljavao više od 100 radnika. Investicija je tada predstavljana u vrijednosti od 12 miliona KM, a štete iz današnje perspektive mogu biti još samo veće, kad se zna veličina tržišta koje je pokrivao, te broj porodica koje su direktno ili indirektno živjele od njega.

U toku noći objekat je posjetio i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, te kazao da će ova tragedija ostaviti ozbiljne posljedice na cijeli grad Mostar.

Do ovog trenutka još uvijek nema informacija o mogućem uzroku požara.

Foto:Fena

U Bosni i Hercegovini treći mjesec zaredom trgovci povećavaju cijene prehrambenih proizvoda. Da je to tako, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku, prema kojima su cijene u martu ove godine za 2,3 posto više nego u decembru 2016., a za čak 4,7 posto nego u istom periodu prošle godine. Hrana je skuplja za 3,4 posto, prijevoz za 5,9, a režije za pola procenta.

Uz to, poražavajuća je činjenica da je, dok cijene osnovnih životnih namirnica vrtoglavo rastu, prosječna plaća niža. Ona je u decembru prošle godine iznosila 861 KM, a u martu je bila niža za 27 maraka i iznosila je 834 KM.

Šok za potrošače 

Statistike i na konkretnim proizvodima pokazuju da cijene osnovnih životnih namirnica, voća, povrća… rastu. Tako je, primjerice, kilogram kafe u decembru koštao osam, a danas oko 11 KM, kilogram sira trapista bio je 11 KM, a prošlog mjeseca cijena mu je bila viša za 1,3 KM.

Ove namete najteže podnose penzioneri koji sa 326 KM mjesečno jedva da mogu platiti režije, nezaposleni i oni koji imaju više od tri člana u porodici. Kako kažu, svaki fening im je bitan te ne kriju da su zgroženi činjenicom da kilogram paprika košta čak sedam, a grožđa i do devet KM. Kažu da ne pamte da je voće i povrće doseglo pa i preteklo cijene mesa, s obzirom na to da u nekim trgovinama kilogram mesa s kostima košta 6,90 KM 

Sarajka Admira Vezić kazala je da je šokirana kada je vidjela da ananas košta 6,50 KM, a prije ga je mogla kupiti za tri marke.

– Dosta namirnica postalo je luksuz, volim ananas, ali ga ne kupujem više. Skupo je, kao i grožđe. Ovo je najveći udar za penzionere. Cijene su katastrofa, ono što sam prije kupovala za 50 maraka, sada ne mogu ni za 30. Svi volimo pojesti voće, ali je postalo preskupo. Razočarana sam nebrigom o potrošačima – kazala je Vezić.

Ni ljubitelji slatkiša nisu pošteđeni. Kilogram čokolade u decembru je koštao 15,4 KM, a danas oko 16,5 maraka. Osim toga, osnovni higijenski proizvodi, poput toalet-papira, šampona za kosu, sapuna i kalodonta, poskupjeli su za 30 feninga do 1,5 KM.

Meso na grame  

Više cijene odrazile su se i na samu prodaju, pa prodavači manje zarađuju. Manje se kupuje, zbog čega trpe gubitke.

  Već pet godina radim za kasom i, vjerujte, nikad korpe građana nisu bile više prazne. Kupuju najviše po litar ulja, a nekad su uzimali pakete. Povrće i voće mnogima su luksuz, a meso većina kupi na grame, neki zbog toga što žele da im bude friško za svaki obrok, a neki jer ne mogu sebi više priuštiti – kazala nam je prodavačica u jednom sarajevskom supermarketu. 

Skuplji i ogrjev

Osim skuplje hrane, domaćinstva više izdvajaju novca i za ogrjev. Tako mrki ugalj, umjesto 166 KM, sada plaćaju 171 marku. Mnogima to predstavlja problem, jer će se niske temperature zadržati još neko vrijeme, što će dodatno opteretiti mnoge kućne budžete.

Iz brojnih poljoprivrednih udruženja u našoj zemlji jučer su upozorili da se štete na voćnjacima, njivama i u malinjacima uzrokovane posljednjim snijegom i niskim temperaturama već mogu mjeriti u milionima KM. Kako je istaknuto, zbog toga se ove godine mogu očekivati više cijene voća, ali i povrća.

(Avaz.ba)

U Bosni i Hercegovini treći mjesec zaredom trgovci povećavaju cijene prehrambenih proizvoda. Da je to tako, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku, prema kojima su cijene u martu ove godine za 2,3 posto više nego u decembru 2016., a za čak 4,7 posto nego u istom periodu prošle godine. Hrana je skuplja za 3,4 posto, prijevoz za 5,9, a režije za pola procenta.

Uz to, poražavajuća je činjenica da je, dok cijene osnovnih životnih namirnica vrtoglavo rastu, prosječna plaća niža. Ona je u decembru prošle godine iznosila 861 KM, a u martu je bila niža za 27 maraka i iznosila je 834 KM.

Šok za potrošače 

Statistike i na konkretnim proizvodima pokazuju da cijene osnovnih životnih namirnica, voća, povrća… rastu. Tako je, primjerice, kilogram kafe u decembru koštao osam, a danas oko 11 KM, kilogram sira trapista bio je 11 KM, a prošlog mjeseca cijena mu je bila viša za 1,3 KM.

Ove namete najteže podnose penzioneri koji sa 326 KM mjesečno jedva da mogu platiti režije, nezaposleni i oni koji imaju više od tri člana u porodici. Kako kažu, svaki fening im je bitan te ne kriju da su zgroženi činjenicom da kilogram paprika košta čak sedam, a grožđa i do devet KM. Kažu da ne pamte da je voće i povrće doseglo pa i preteklo cijene mesa, s obzirom na to da u nekim trgovinama kilogram mesa s kostima košta 6,90 KM 

Sarajka Admira Vezić kazala je da je šokirana kada je vidjela da ananas košta 6,50 KM, a prije ga je mogla kupiti za tri marke.

– Dosta namirnica postalo je luksuz, volim ananas, ali ga ne kupujem više. Skupo je, kao i grožđe. Ovo je najveći udar za penzionere. Cijene su katastrofa, ono što sam prije kupovala za 50 maraka, sada ne mogu ni za 30. Svi volimo pojesti voće, ali je postalo preskupo. Razočarana sam nebrigom o potrošačima – kazala je Vezić.

Ni ljubitelji slatkiša nisu pošteđeni. Kilogram čokolade u decembru je koštao 15,4 KM, a danas oko 16,5 maraka. Osim toga, osnovni higijenski proizvodi, poput toalet-papira, šampona za kosu, sapuna i kalodonta, poskupjeli su za 30 feninga do 1,5 KM.

Meso na grame  

Više cijene odrazile su se i na samu prodaju, pa prodavači manje zarađuju. Manje se kupuje, zbog čega trpe gubitke.

  Već pet godina radim za kasom i, vjerujte, nikad korpe građana nisu bile više prazne. Kupuju najviše po litar ulja, a nekad su uzimali pakete. Povrće i voće mnogima su luksuz, a meso većina kupi na grame, neki zbog toga što žele da im bude friško za svaki obrok, a neki jer ne mogu sebi više priuštiti – kazala nam je prodavačica u jednom sarajevskom supermarketu. 

Skuplji i ogrjev

Osim skuplje hrane, domaćinstva više izdvajaju novca i za ogrjev. Tako mrki ugalj, umjesto 166 KM, sada plaćaju 171 marku. Mnogima to predstavlja problem, jer će se niske temperature zadržati još neko vrijeme, što će dodatno opteretiti mnoge kućne budžete.

Iz brojnih poljoprivrednih udruženja u našoj zemlji jučer su upozorili da se štete na voćnjacima, njivama i u malinjacima uzrokovane posljednjim snijegom i niskim temperaturama već mogu mjeriti u milionima KM. Kako je istaknuto, zbog toga se ove godine mogu očekivati više cijene voća, ali i povrća.

(Avaz.ba)