Category: BiH

  • Oliver Stone dolazi na 23. SFF, bit će mu uručeno Počasno Srce Sarajeva

    Oliver Stone dolazi na 23. SFF, bit će mu uručeno Počasno Srce SarajevaSarajevo Film Festival će imati čast u programu Posvećeno ugostiti istaknutog reditelja Olivera Stonea, kojem će u okviru 23. izdanja SFF-a biti uručena nagrada Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.

    Višestruki dobitnik nagrade Oscar Američke filmske akademije Oliver Stone je napisao i režirao više od 20 dugometražnih filmova, a njegov opus uključuje neke od najutjecajnijih, kultnih naslova koji su obilježili protekle decenije. Stone je u nekim od svojih filmova u potpunosti odbacio konvencije mitskog žanra, a u tom se kontekstu prvenstveno pominje “Vod smrti” (1986.), prvi film iz njegovog vijetnamskog triptiha, te filmovi “Rođen 4. jula” (1989.), “JFK” (1991.), “Rođene ubice” (1994.), “Nixon” (1995.), kao i satirični filmski portret bivšeg američkog predsjednika Georga W. Busha “W”(2008.) i dokudrama o životu američkog zviždača Edwarda Snowdena “Snowden” (2016.).

    Njegovi su filmovi osvajali pažnju brojne međunarodne publike i imali su značajan kulturni utjecaj. Među takvim filmovima se ističu oštra filmska kritika američkog angažmana u Centralnoj Americi “Salvador” (1985), kritički prikaz američkog korporativnog kapitalizma “Wall Street” (1987.), istinita priča o dvije od samo 20 osoba koje su preživjele teroristički napad u New Yorku 11. septembra 2001. “World Trade Center” te poetski omaž šezdesetim godinama prošlog vijeka i ekstatičnoj muzici Jima Morrisona “The Doors” (1991.).

    Između ostalog je i autor filmova “Samo igra” (1999.), neobičnog zapisa o stanju sporta u Americi, epske historijske drame “Aleksandar Veliki” (2004.) i “Aleksandar Veliki — The Ultimate Cut” (2014.) te “Wall Street: Novac nikada ne spava” (2010.), realističnog drugog filma o finansijskom slomu 2008. i životu Gordona Gekka po odsluženju zatvorske kazne.

    Stoneova serija filmova na temu kriminala pored filma “Rođene ubice”, uključuje i naslove “Pogrešno skretanje” (1997.) i “Divljaci” (2012.).

    Njegovi su mu scenariji za filmove drugih reditelja dali prvi uvid u svu kompleksnost vlastitih ideja. Publika je “Ponoćni ekspres” (1979.) dočekala s oduševljenjem koje je samo dodatno poraslo nakon filma “Lice sa ožiljkom” (1983.). Napisao je scenarije i za filmove “Godina zmaja” (1985.) i “Konan barbarin” (1982.). Stone je producirao ili koproducirao desetine naslova, uključujući filmove “Narod protiv Larryja Flynta” (1996.), “Klub sretnih žena” (1993.) i “Preokret sudbine” (1990.).

    Autor je i više dokumentaraca, uključujući tri filma o Fidelu Castru “Comandante” (2003.); “Tražeći Fidela” (2004.) i “Castro zimi” (2012.); i jedan film o ogromnim društenim promjenama u Južnoj Americi, “Južno od granice” (2009.), u kojem je značajna pažnja posvećena Hugu Chavezu i šestorici drugih južnoameričkih predsjednika. Također je snimio i film o izraelsko-palestinskim odnosima, “Persona non grata” (2003.).

     

    Stone je u skorije vrijeme snimio monumentalnu, dvanaestosatnu TV seriju “Neispričana istorija Sjedinjenih Američkih Država” (Showtime, 2012.) o uvriježenoj, trijumfalističkoj interpretaciji američke historije i četverodijelnom razgovoru s ruskim predsjednikom “Intervju s Putinom” (Showtime, 2017.).

     

     

    Rođen je 15. septembra 1946. u New Yorku, a 1965. je napisao “San jednog djeteta”, autobiografski roman o vlastitoj mladosti, objavljen u izdanju St. Martin’s Pressa 1997. Služio je američku vojsku i kao pripadnik pješadije se 1967. i 1968. borio u Vjetnamu, za što je odlikovan Bronzanom zvijezdom i Purpurnim srcem s hrastovim lišćem. Po povratku iz Vijetnama je nastavio studij na Filmskoj školi Univerziteta u New Yorku, gdje je diplomirao 1971. Radio je na poslovima održavanja palube na brodovima američke trgovačke mornarice te kao vozač taksija u New Yorku, reklamni prodavač, asistent produkcije i kurir.

    izvor:Klix.ba

  • Građani pozvani na uništavanje ambrozije

    Pozivajući se na odluku Vlade Federacije o mjerama za sprečavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste – Ambrosia artemisiifolia L, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona Posavskog pozvalo je građane tog kantona na njeno suzbijanje i sprječavanja daljnjeg širenja.

     Ova biljka je strahovito otporna i “učinkovita” u biljnom svijetu. Jedna biljka može stvoriti i do 100 milijuna peludnih zrnaca, te oko 60 tisuća sjemenki, koje mogu preživjeti u tlu i do 30 godina. Pomoću vjetra polen se može raširiti i do nekoliko stotina kilometara i izraziti je alergen za čovjeka.

     “Stoga, apeliramo na svu javnost da tijekom vegetacijske sezone, u više navrata, a posebno u periodu od kraja lipnja (prije cvjetanja), pa sve do listopada provode mjere suzbijanja i uništavanja ambrozije”, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske.

  • Protest mladice na „Drinskoj regati“

    Na najvećoj manifestaciji na vodi u Evropi – regati na rijeci Drini, Centar za životnu sredinu je organizovao akciju posvećenu zaštiti ove rijeke i života u njoj.

    Oko 20 000 učesnika se na čamcima i tradicionalnim drvenim splavovima spustilo ovom prelijepom rijekom. Na ovogodišnjem događaju su udruženja ljubitelja prirode i ribara zajedno protestvovali protiv izgradnje hidroelektrana koje predstavljaju prijetnju svim zemljama Balkana.

    Drina je najvažnije prirodno stanište za mladicu, globalno ugroženu riblju vrstu, koja može dostići dužinu do 1,8 m. Drina je pod prijetnjom izgradnje devet novih velikih hidroelektrana, uključujući projekat Buk Bijela.

    “Ovom akcijom želimo skrenuti pažnju učesnicima regate na Drini i široj javnosti da hidroelektrane uništavaju naše rijeke i zašto je od velikog značaja očuvanje rijeke Drine, biološkog žarišta za mladicu”, izjavila je Jelena Ivanić, organizatorica akcije iz Centra za životnu sredinu.

    Slogan „Sačuvajmo Drinu, zaustavimo brane!“ koji je plutao niz Drinu za vrijeme regate obilježio je ove proteste. Dodatno je pažnju učesnika regate okupirala velika maketa mladice.

    “U okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope borimo se da očuvamo rijeke Balkana za dobrobit mladice i sličnih vrsta, ali i za dobrobit ljudi. 20 000 učesnika ovog događaja pokazuje koliki značaj slobodne rijeke imaju za ljude. Pokušajte organizovati regatu na jezeru”, izjavio je Ulrich Eichelmann, koordinator  kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope.

     

    Akcija je organizovana od strane Centra za životnu sredinu i drugih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Udruženjem za sport i prirodu Green bear iz Bajine Bašte i Ujedinjenim ribolovcima Srbije uz podršku organizacije Riverwatch i brenda Patagonia.

  • Putem anonimne telefonske linije “Biram oporavak” pomoć najviše traže članovi porodica ovisnika

    Ovisnost o drogama je problem s kojim se društva širom svijeta pa i u BiH bore godinama. Udruženje za resocijalizaciju bivših ovisnika “Proslavi oporavak” pokrenulo je besplatnu telefonsku liniju za pomoć ovisnicima i njihovim porodicama. Za tri sedmice imali su 25 osoba s kojima su razgovarali.

    Kako je za Klix.ba  rekao Boro Goić, predsjednik udruženja, za pomoć su se većinom obraćali članovi porodica ovisnika koji su tražili informacije o tome kako da reaguju s obzirom na problem.

    “Nijedan razgovor koji smo vodili nije bio kraći od 20 minuta, što je i neki minimum za dijalog u kojem su naši savjetnici za oporavak koji se javljaju na telefon pokušavali saslušati sagovornike i dati određene savjete ili preporučiti servise koji bi mogli pomoći. S petero ovisnika smo vodili motivacione razgovore u našem savjetovalištu i intenzivirali razgovore o problemu u koji su upali. Svakom smo pristupili individualno i s potpunim dostojanstvom te očekujemo da ćemo zajedno pronaći ispravne institucije u kojima će se njihov proces oporavka moći kontinuirano provoditi”, rekao je Goić za Klix.ba.

     

    Istakao je kako nastavljaju pratiti oporavak svakog od njih, a pružaju podršku i njihovim porodicama koje uče kako da se ponašaju u fazi liječenja njihovih najmilijih.

    izvor:Klix.ba

  • Turiste na Makarskoj rivijeri čuvaju i policajci iz BiH

    Na područje Policijske uprave splitsko-dalmatinske upućeno je ukupno 20 policijskih službenika iz Bosne i Hercegovine, Češke, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije te Francuske.

    – Na našem području su angažirani policajci u odori iz Poljske te Bosne i Hercegovine jer su iz te dvije države najbrojniji turisti, a time i moguće situacije u kojima nam pružaju pomoć – kazao je za Makarsko Primorje Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska.

    Dodao je da su policijski službenici iz stranih zemalja obučeni u svoje službene odore, ali ne nose oružje, već su tu kao “velika pomoć u boljoj komunikaciji”.

    – K tome, Poljaci i državljani Bosne i Hercegovine kad ih vide, osjećaju se sigurnije i ugodnije. Stacionirani su u Makarskoj, a po potrebi pomažu na cijelom Makarskom primorju – kazao je ovom prilikom Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska.

     

    Riječ je o projektu “Policija u odori”. U Hrvatsku još od 2009. godine stižu policajci iz zemalja odakle dolaze turisti. Patroliraju zajedno s hrvatskim kolegama od 1. jula do kraja avgusta.

  • Veliki požar kod Mostara, ugroženi stanovništvo i kuće

    Veliki požar izbio je u poslijepodnevnim satima iznad Mostara, potvrđeno je za N1 iz Vatrogasne jedinice Mostar. Kako su kazali, svi raspoloživi vatrogasci, vatrogasna oprema i vozila su na terenu i gase požar na području Kobilovače.

     

    Kako je rekao zamjenik komandira PVJ Mostar Dragan Velagić, stanje na požarištu je jako teško budući da se vatra, kako kaže, podigla visoko. Zbog teškog prilaza opožarenom području, Velagić je kazao kako će vjerojatno zatražiti pomoć helikoptera u gašenju požara. Neki građani Mostara strahuju da bi se požar mogao proširiti i ugroziti njihove domove.

     

    Upućen zahtjev za pomoć u gašenju požara Operativno-komunikacijski centar 112 Ministarstva sigurnosti BiH dobio je zahtjev iz Federalne uprave civilne zaštite za pomoć u gašenju većeg šumskog požara na područu Brkanovog brda kod Mostara.

     

     

    Glasnogovornik Ministarstva sigrunosti BiH Admir Malagić kazao je Feni da se radi o požaru koji ugrožava stanovništvo i kuće u selu Miljkovići. Po njegovim riječima, trenutno je na ovom području angažirano 19 vatrogasaca i sedam vozila.

  • Na današnji dan svečano otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru

    Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most.

    Svečanost je upriličena u prisustvu najmanje 50 delegacija, pet predsjednika država, dvaju premijera, jednog predsjednika parlamenta, pet ministara vanjskih poslova, nekoliko članova kraljevske porodice te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.

    Obnova Starog Mosta, remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, trajala je, zajedno s pripremama, gotovo sedam godina.

    Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u proteklom ratu, 9. novembra 1993. godine. Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).

    Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

    Stari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u junu 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

    Mostar godišnje posjeti stotine hiljada turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima…

    Centar za mir i multietničku suradnju Mostar večeras će tradicionalno obilježiti godišnjicu otvaranja obnovljenog Starog mosta manifestacijom “Mostar Peace Connection” kojoj će, pored ostalih visokih dužnosnika, prisustvovati predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Makedonije Zoran Zaev.

  • Manji broj nezaposlenih, ali sve više penzionera

    Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je broj zaposlenih u aprilu 2017. bio veći za 29.767 nego u istom mjesecu 2016.

    Najviše zaposlenih u BiH je, kako pokazuje statistika, u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo te su te oblasti u 2017. imale značajan porast zapošljavanja, piše Večernji list BiH.

    Porast zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosio je 8932, a porast zaposlenih u trgovini na veliko i malo 4334. Na dan 31. maja  2017. u Bosni i Hercegovini bile su 487.424 osobe na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih osoba manji je za 7981.

    Podaci su to kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 5519 osoba ili 1,53 posto, u RS-u za 2270 osoba ili 1,84 posto, u Distriktu Brčko BiH za 192 osobe ili 1,68 posto.

    Uprkos optimističnim statističkim podacima o smanjenju broja nezaposlenih u BiH, druga strana medalje ili, bolje rečeno, statistika o broju penzionera ne daje prostora za veći optimizam.

    Naime, broj penzionera u Bosni i Hercegovini konstantno raste. Tako je u aprilu 2017. godine u BiH bilo 664.300 penzionera, što je za 1,4 posto ili za gotovo 10.000 penzionera više nego u istom mjesecu prethodne godine.

    Statistika također otkriva kako na jednog penzionera dolazi 1.13,5 zaposlenih. Taj nepovoljni odnos zorno objašnjava zbog čega se zavodi u BiH suočavaju s velikim deficitima i poteškoćama prilikom isplate penzija, s obzirom na to da slabašna ekonomija teško može izdržati veliki broj penzionera.

    Također treba podsjetiti i na činjenicu prema kojoj je na kraju prošle godine u penziju otišlo oko 13 hiljada osoba u FBiH koje nisu željele čekati donošenje novog Zakona o MIO, koji je, doduše, još uvijek na čekanju jer nije usvojen u Domu naroda FBiH, a koji je prethodno usvojen u Zastupničkom domu.

    Ali, to nije samo karakteristika BiH nego i zemalja u okruženju te u pojedinim zemljama u Evropi, s obzirom na to da se sve veći broj društava suočava sa starenjem svojih nacija. Prosječna isplaćena penzija u BiH u aprilu ove godine iznosila je 360 KM i nominalno je gotovo nepromijenjena, veća je tek za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec 2016.

    Međutim, realni rast prosječne penzije bio je negativan -1,3 posto zbog inflacije, koja je u istom mjesecu iznosila 1,4 posto. Međutim, i demografska slika BiH, kao i starost stanovništva, predstavljaju problem s kojim se država suočava i s kojim će se suočavati u budućnosti.

    Naime, nedavno UN-ovo istraživanje samo je još jedno u nizu koje upućuje na veliki problem BiH koja, čini se, nema nikakvu perspektivu riješiti problem sve većeg problema mortaliteta i odlaska mladih ljudi iz BiH.

    BiH je na objavljenoj tablici UN-a svrstana među zemlje svijeta s izrazito negativnim demografskim trendom, a osim BiH, tu se nalaze i gotovo sve zemlje s prostora istočne i jugoistočne Evrope.

  • U BiH danas temperatura do 39 stepeni

    U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno sunčano vrijeme. Prolazno na sjeveru Bosne ima više oblačnosti.

    Temperature zraka izmjerene u 8 sati: Bjelašnica i Sokolac 15; Bugojno 17; Ivan-Sedlo i Livno 18; Sarajevo 19; Sanski Most i Srebrenica 20; Tuzla 21; Grude i Prijedor 22; Banja Luka i Doboj 23; Bijeljina, Mostar i Trebinje 24; Bihać i Neum 26 i Gradačac 27 stepeni Celzijevih.

    Danas će u Bosni i Hercegovini prevladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera.

    Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 31 i 37, na jugu zemlje do 39 stepeni.

  • Strane vlade prošle godine donirale institucijama BiH više od 16,5 miliona KM

    U periodu od 1. januara do 31. decembra prošle godine ostvareni prihodi na osnovu tekuće podrške iz inozemstva iznose 16.581.912 KM, što je 63 posto iznosa koji je ostvaren u istom periodu prethodne godine. Ostvarene donacije u ovom periodu su iz inozemstva i namjenskog su karaktera.

    “Tekuće podrške u novčanom obliku predstavljaju sve namjenske donacije doznačene iz inozemstva od stranih vlada i organizacija kao podrška pojedinim institucijama BiH. Uplata navedenih sredstava na osnovu tekuće podrške iz inozemstva uplaćuje se na Jedinstveni račun trezora ili zaseban namjenski račun i evidentiraju se na računovodstvenom fondu 30”, piše u Izvještaju o izvršenju budžeta i međunarodnih obaveza za 2016. godinu.

     Ministarstvu vanjskih poslova BiH uplaćena su sredstva od Vlade Kuvajta (347.406 KM), Vlade Turske (249.564 KM) i Ujedinjenih arapskih emirata (201.418 KM) kao podrška radu predstavništava BiH u navedenim zemljama. Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH su donirana sredstva od Švedske razvojne agencije SIDA (1,41 mil KM) za projekt unapređenja sudova i odgovornosti sudija i tužilaca – faza II, Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC SWISS Cooperation (1,1 mil KM), Ministarstva vanjskih poslova Norveške (1,09 mil KM) za projekte PUEP 2 i HRMIS 2 te Evropske komisije (114.000 KM) za projekt unapređenja pravosudnih kapaciteta za adekvatno implementiranje mjera za zaštitu svjedoka u ukupnom iznosu od 3,72 mil KM.

     Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, za projekt izgradnje državnog zatvora uplaćena su grant sredstva IPA preko Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) u iznosu od 3,48 mil KM, te sredstva od Švedske razvojne agencije SIDA u iznosu od 4,09 mil KM. Uredu koordinatora za reformu javne uprave su uplaćena sredstva od Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske u iznosu od 0,85 mil KM, za projekt, odnosno fond unapređenja reforme javne uprave u BiH.

     Ured za veterinarstvo BiH su podržali Švedska razvojna agencija SIDA za projekt borbe protiv bolesti kvrgave kože kod životinja u BiH (519.240 KM) te Hrvatski veterinarski institut za projekt IPA Jadranski program prekogranične saradnje (32.277 KM) u ukupnom iznosu od 0,55 mil KM. Direkciji za evropske integracije BiH su prispjela sredstva od Evropske komisije za Projekte prekogranične saradnje BiH s Crnom Gorom 2014.-2020. (182.642 KM), BiH s Hrvatskom (136.225 KM) te za projekte tehničke pomoći u implementiranju MED i SEE transnacionalnog programa (72.176 KM) te za druge projekte od GIZ-a (15.850 KM).

     U ostale donacije spadaju: podrška Parlamentu BiH, odnosno Uredu parlamentarnog vojnog povjerenika u iznosu od 33.000 KM, podrška Danske Ministarstvu odbrane BiH za projekt operacije podrške miru (69.723 KM), sredstva za projekt prijema svjedoka i njemu bliskih osoba za realokaciju u BiH agenciji SIPA (24.002 KM), sredstva za Zemaljski muzej (89.705 KM), most na Žepi (55.463 KM), Crveni krst (71.583 KM) te IPA Adriatic EXPO (76.857 KM) i ostalih donatora (52.128 KM) Komisiji za nacionalne spomenike, donacija UNHCR-a Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH (90.000 KM), tehnička podrška APA TA FLCO za Ministarstvo finansija i trezora BiH (81.306 KM), donacije GOPA Gasellshaft fuer Organization (180.701 KM) te UNICEF-a (7.000 KM) Agenciji za statistiku BiH.

     Pored navedenih, u ostale donacije spadaju i sredstva Norveškog instituta za međunarodne poslove Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (332.317 KM), sredstva USAID-a za provedbu strategije borbe protiv trgovine ljudima (108.216 KM), UNHCR-a (79.000 KM) te Public safety communicationa za projekt BROADMAP (60.329 KM) i projekt napredne regionalne koordinacije u nesrećama (97.621 KM) Ministarstvu sigurnosti BiH, donacije UNESCO-a i Evropske komisije Ministarstvu civilnih poslova BiH (199.925 KM), podrška iz Francuske za projekt francuski u međunarodnim odnosima Agenciji za državnu službu BiH (13.169 KM), sredstva Vijeća Evrope i UNICEF-a Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (251.309 KM), sredstva za projekt Alterenergy (232.337 KM) i projekt avanturističkog parka u prirodi (88.752 KM) Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa s inozemstvom, podrška Centralnoj izbornoj komisiji (93.701 KM), sredstva UNESCO-a za projekt protiv dopinga u sportu i obuku doping kontrolora Agenciji za antidoping kontrolu (18.411 KM), podrška Centru za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (2.737 KM), te sredstva Evropske komisije za projekte EU Fiscalis i EU Carine (131.624 KM) Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

     Na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 26. jula pred državnim parlamentarcima naći će se i Izvještaj o izvršenju budžeta i međunarodnih obaveza za 2016. godinu čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.Izvor: Klix.ba