Category: BiH

Jedan od najvećih Konzumovih maloprodajnih objekata u BiH  je zatvoren, a prema informacijama portala Klix.ba na istom mjestu uskoro bi trebao biti otvoren Bingo centar.

Ova informacija za Klix.ba potvrđena je iz više izvora, dodajući da zatvaranje Konzuma u Zenici nema veze sa aktualnom situacijom i problemima ove firme na tržištu.

 Naime, nakon otvorenja Shopping centra “Džananović” prije devet godina poslovni prostor u kojem se nalazio Konzum kupio je tadašnji Hippo Leasing koji je iznajmljivao prostor. Nakon restruktuiranja Hippo grupacije u Addiko banku, odlučeno je da se nekretnine prodaju, tako da je vlasnik prostora u proteklih nekoliko mjeseci postao Bingo.

 Prema neslužbenim informacijama, Bingo bi 4. augusta trebao otvoriti vrata Zeničanima u novootvorenom objektu u Shopping centru Džananović, a za sada nisu poznati detalji.

 Konzum je u Shopping centru “Džananović” otvoren 2008. godine uz prisustvo čelnika iz Konzuma BiH i Hrvatske. Bingo već posjeduje manje samoposluge u Zenici te hipermarket u Lukovom Polju koji je nedavno renoviran i koji predstavlja najveći prodajni objekt u Zenici.

 

                                                                                                                                                                                                               /izvor:klix.ba/

Jedan od najvećih Konzumovih maloprodajnih objekata u BiH od jučer poslijepodne je zatvoren, a prema informacijama portala Klix.ba na istom mjestu uskoro bi trebao biti otvoren Bingo centar.

Ova informacija za Klix.ba potvrđena je iz više izvora, dodajući da zatvaranje Konzuma u Zenici nema veze sa aktuelnom situacijom i problemima ove firme na tržištu.

Naime, nakon otvorenja Shopping centra “Džananović” prije devet godina poslovni prostor u kojem se nalazio Konzum kupio je tadašnji Hippo Leasing koji je iznajmljivao prostor. Nakon restruktuiranja Hippo grupacije u Addiko banku, odlučeno je da se nekretnine prodaju, tako da je vlasnik prostora u proteklih nekoliko mjeseci postao Bingo.

Prema nezvaničnim informacijama, Bingo bi 4. augusta trebao otvoriti vrata Zeničanima u novootvorenom objektu u Shopping centru Džananović, a za sada nisu poznati detalji. 

 

Konzum je u Shopping centru “Džananović” otvoren 2008. godine uz prisustvo čelnika iz Konzuma BiH i Hrvatske. Bingo već posjeduje manje samoposluge u Zenici te hipermarket u Lukovom Polju koji je nedavno renoviran i koji predstavlja najveći prodajni objekt u Zenici.

izvor:Klix.ba

Različiti su prijedlozi stigli iz dva bosanskohercegovačka entiteta o ruti koja bi kroz Bosnu i Hercegovinu vodila na brzoj cesti Sarajevo – Beograd, ali još nema dogovora unutar BiH o tome. Pregovori su se na nivou ministra državnog i entitetskih vodili proteklih mjeseci, ali rješenje je izostalo.

Od prvobitnih osam, u razmatranje dolaze u obzir tri pravca, koje su inače predviđena strateškim dokumentima.

Dvije rute podrazumijevaju da spojna tačka između Bosne i Hercegovine i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine 

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je prije tri dana prihvatio prijedlog radnih tijela tog Doma da trasa buduće brze ceste od Sarajeva do Beograda ide preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine.

“Većinom glasova smo odredili da ta trasa ide preko Tuzle. Od Sarajeva do Zenice, sadašnjim napravljem dijelom Koridora Vc, onda od Sarajeva do Žepča projektovanim dijelom koridora Vc. U Žepču se također odvaja prema Tuzli ‘y krak’ koridora Vc koji je ušao u projektnu dokumentaciju Ministarstva za promet i komunikaciju FBiH, kada sam ja bio ministar”, objašnjava za Radio Slobodna Evropa bivši ministar prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu FBiH Enver Bijedić.

“Od Tuzle do Brčkog , također ‘y krak’ i tu se uklapa u projektnu dokumentaciju Autocesta Republike Srpske. Od Brčkog do Bijeljine i onda prema granici i tamo negdje u okolini Rume bi trebao da se uklapa u autoputu Beograd – Zagreb”, dodaje Bijedić.

 

S druge strane, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić za Radio Slobodna Evropa kaže da ne želi komentarisati odluku Parlamenta FBiH da trasa od Sarajeva do Beograda ide preko Tuzle.

“Republika Srpska i dalje stoji na svojim pozicijama da su projekti u RS-u koji su ušli u strateška dokumenta sasvim zadovoljavajući i da su nešto što je interes Republike Srpske. To govorim o ruti tri, znači od Sarajevo, preko Pala, Sokoca, Rogatice, Višegrada i Vardišta. Također, često se zaboravlja i ruta devet, koja veže Koridor Vc sa Srbijom preko Tuzle i Zvornika za Loznicu, i to je dobar projekat. A ovo što je Parlament Federacije, usvojio to je njihovo pravo i ja to ne mogu da komentarišem”, poručio je Trninić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je nedavno novinarima rekao da se u Bosni i Hercegovini nikada neće postići dogovor o izgradnji brze ceste Sarajevo – Beograd, preko Višegrada.

 

Mirko Šarović

Kao razlog tome Šarović je naveo “zbog iracionalnog, ludog razmišljanja svih u BiH”, te dodao da će “pusti istočni krajevi Srpske (RS) ostati pusti, a drugi krajevi neće biti dovoljno razvijeni”.

Međutim, Enver Bijedić ima drugačiju argumentaciju. 

Kako navodi, prva varijanta koju je predložio je 335 km dugačka, i ona je već izgrađena u dužini od oko 135 km. Dalje, kaže, treba još 200 km da se gradi i to već spremljene projektne dokumentacije.

Kao drugi razlog koji tome ide u prilog Bijedić navodi povezivanje najmnogoljudnijeg i najrazvijenijeg, Tuzlanskog kantona, a također i dijela Republike Srpske, koji se odnosi od Brčkog do Bijeljine, koji je također gusto naseljen i koji je privredno jako potentan, u poljoprivrednom i svakom drugom smislu. I tamo se, dodaje, uklapa na izgrađeni dio autoceste Beograd – Zagreb.

“Imamo izgrađenih 135, treba još 200 km. U čemu je razlika u odnosu na ovaj drugi prijedlog kojeg su predlagali, naravno, Dodik i Vučić? Tamo bi trebalo da se izgradi sve, kompletno, 340 km, malo je duži taj dio, jer tamo nema izgrađen ni jedan jedini metar. Znači, mora se praviti od Sarajeva, prema Palama, od Pala do Prače, Višegrada itd.”, ističe Bijedić.

 

Bijedić kao drugi argument ističe da je “taj dio Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine jako rijetko naseljen”.

 

“Tamo nema dovoljno stanovništva, nema tu fizibilnosti, opravdanosti izgradnje ceste s obzirom na broj vozila koji bi se kretao. I u krajnjem, ono što je najvažnije, i za Republiku Srpsku i za Federaciju, je to da bi se taj koridor trebao praviti ne grant sredstvima Turske, kao što je Turska obećala, nego kreditnim sredstvima Turske, koja se moraju vraćati. Ako se bude pravilo na ovom gornjem, sjevernom koridoru, kojeg sam ja predložio, to bi se vratilo vrlo brzo s obzirom na to da bi prolazio veliki broj vozila”, riječi su Envera Bijedića.

Još nije poznato na koji će način Vlada Turske finansijski podržati gradnju brzog puta od Sarajeva do Beograda, te koliko će novca trebati za to. Stoga je ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko uputio pismo turskom ministru ekonomije Nihatu Zeybekciju. 

U pismu se navodi da su tokom sastanka sa entitetskim resornim ministrima definisana tri prijedloga moguće trase brzog puta Sarajevo – Beograd, ali da je nemoguće bilo šta raditi dok ne bude utvrđen finansijski okvir.

“Dvije rute preferiraju da spojna tačka između BiH i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine”, napisao je Jusko. 

Ministri prometa i komunikacija BiH i Srbije, Ismir Jusko i Zorana Mihajlović

Ipak, sekretar ministra saobraćaja i komunikacija BiH Igor Pejić napominje da je Vlada Republika Srbije već odredila pravac kojim će ići kroz Srbiju i on se završava na Vardištu, te da ostali prijedlozi i ne mogu biti dio tog projekta.

 

“U tom kontekstu vidljivo je da je došlo do određenih razmimoilaženja po pitanju trase. Ta razmimoilaženja zanemaruju osnovni podatak da je Republika Srbija svoju dionicu skoro izgradila do graničnog prijelaza Kotroman, odnosno Vardište, nekih 40 kilometara nedostaje i to u punom profilu autoceste. Potpuno je jasno da prijedlozi preko Tuzle, Bijlene, Brčkog… nisu suglasni sa projektom koji radi Vlada Republike Srbije, kojeg je praktično dobrim dijelom okončala. Republika Srbija je dionicu od Vardišta praktično povezuje sa Koridorom X, te da sve druge trase nisu kompatibilne sa njihovim projektom”, kaže Pejić.

 

U Međuvremenu je potpredsjednica srbijanske Vlade i ministrica građevinarstva Zorana Mihajlović izjavila da je Srbija spremna da gradi autoput Beogad – Sarajevo i već je urađena studija izvodljivosti, ali da Bosna i Hercegovina mora da dogovori o ruti na svojoj teritoriji.

 

“Od samog početka Srbija je potpuno spremna da gradi autoput prema Sarajevu, a kada smo imali zajedničke sjednice vlade, to je dogovoreno. Sa srpske strane postoji čak i studija izvodljivosti i tačno se zna koja će ruta biti, ali još nije jasna ruta kroz BiH. Tu mora da postoji dogovor unutar Bosne i Hercegovine i na taj dogovor ne može da utiče Srbija”, rekla je Mihajlović.

Potpredsjednica SDS-a Aleksandra Pandurević jučer je održala konferenciju za medije na kojoj je govorila o odnosima sa SNSD-om i odgovorila na izjave sa ranije održane konferencije za medije Nikole Špirića.

Građani nisu birali SNSD da dođu dva puta godišnje u skupštinski restoran da ručaju. Nisu birani da ručaju, nego da rade. Oni su se ponukani njihovim strastima odlučili da čine štetu RS-u. Poslanicima SDS-a nije problema da sjede u 7-8 komisija i rade danonoćno, kazala je Pandurević.

Dodala je da nema potrebe da “Špirić spominje bilo kakve zagrljaje”.

Samo nek nam Špirić ne priča o zagrljajima, jer se svi sjećamo njegovih zagrljaja sa Silajdžićem, Lagumdžijom i Tihićem. SDS je u Vijeću ministara zato što imamo sedam poslanika, SNSD bi trebao da zna da je 7 više od 6. Oni imaju šest poslanika. Za nas nema afera kao onih kakve je imao Špirić, svi se sjećamo “šećerne afere”.

Pandurević smatra da je problem SNSD-a sa rukovodstvom OSA-e sljedeći:

Polovinu OSA-e čini bivša državna sigurnosti RS-a. Čine ljudi koji su u rovovima stvarali RS. Čine mladi ljudi čiji su očevi poginuli u ratu. Oni te ljude zove neprijateljima, to je bruka i sramota. Nije njihov problem direktor agencije, nego zamjenik Trifko Buha. Problem im je što im gospodin Buha ne podnosi raporte i ukazuje na istrage, oni misle da to treba biti njihov korektivni faktor. Problem je što ne znaju šta se sve zna. Mi nemamo problem da iniciramo smjene menadžmenta OSA-e, dodala je.

O aferi “Ušće”, Pandurević je kazala da je cilj Izvještaja u vezi sa ovim slučajem bio da zavadi SDS sa funkcionerima Srbije.

Problem Špirića je što ne zna što piše u izvještaju o krivičnom djelu koji je upućen na Tužiteljstvo BiH. Jedini cilj im je bio da zavade SDS sa funkcionerima Srbije. Uhvaćeni su u svojim lažima i sad ne znaju kako da se izvuku iz tog problema.

 

Zašto Dodik nije protestirao zbog ploče “Za dom spremni”, zašto ne traži jasenovačku građu nazad? Dodik nam mora objasniti zašto je zaštitnik hrvatskih, a ne srpskih interesa. Gospodin Dodik nijedan jedini benefit od ovog nema. Zašto ćuti na sve udare hrvatskih političara na RS? On je temperamentan čovjek koji reagira na sve, izuzev da je od strane Hrvatske i njihovih službi nečim ucijenjen, kazala je Pandurević.

Isplata penzija za juli započet će u ponedjeljak, 7. augusta, saopćio je Federalni zavod PIO.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni.

Sukladno tome najniža penzija iznosi 326,17, zajamčena 434,90, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 maraka.

Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mjesec juli, s uračunatim troškovima, iznose oko 165 miliona maraka.

 

Penziju za juli primit će ukupno 410.134 korisnika, priopćeno je iz PIO-a.

Predstavnici Vlade Federacije nisu se dogovorili sa liderima Saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH niti o jednom otvorenom pitanju, a na snazi ostaje odluka ovog Saveza o organizaciji mirnih protesta 14. septembra.

Zamjenik premijera i ministar rada i socijalne zaštite u Vladi Federacije BiH Vesko Drljača vodio je delegaciju Vlade na razgovorima sa penzionerima na kojima su glavne teme bile novi federalni zakon o PIO, a posebno prijedlog zakonskih izmjena koje su usvojene na prošloj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a kojim se značajno povećava broj penzionera. Stavovi jedne i druge strane o ovim pitanjima nisu približeni.

Nema dogovora niti o zahtjevu penzionera da penzije u Federaciji BiH budu povišene za deset procenata, što je glavni uvjet koga Vlada treba da ispuni kako bi penzioneri odustali od protesta.

 

Jedino što je dogovoreno je da će razgovori predstavnika Vlade FBiH i penzionera biti nastavljeni.Izvor: BHRT1

Zbog nepoštivanja propisa u saobraćaju policijski službenici kažnjavaju i bicikliste, a kazne su najčešće u iznosu od 40 KM.

U razgovoru za Fokus.ba portparol MUP-a KS Irfan Nefić istakao je da policijski službenici mogu kazniti bicikliste ako voze drugu osobu na biciklu koja ne ispunjava uvjete, ukoliko ispuštaju upravljač iz ruku, koriste mobilni uređaj i slušalice, sklanjaju noge sa pedala ili se tokom vožnje pridržavaju za drugo vozilo.

“Naš primarni cilj je da zaštitimo učesnike u saobraćaju. U posljednje vrijeme sve brojniji učesnici u saobraćaju su i biciklisti. Mogu reći da oni prilično poštuju saobraćajne propise, a novina u novom zakonu je da odrasli biciklisti ne moraju nositi kacigu, ali moraju nositi reflektirajuće prsluke”, kazao je Nefić za Fokus.ba.

Dodao je da biciklisitčke staze u pojedinim dijelovima Sarajeva trebaju biti izgrađene u narednom periodu.

“I kretanje biciklističkim stazama definisano je zakonom. Bicklisti se trebaju kretati desnom stranom, poštovati saobraćajne znakove i druge učesnike u saobraćaju. Ono što primjećujemo jeste da biciklisti koriste i trotoare i pješačke staze, što nije dopušteno. Oni se dakle moraju odrediti: ili koristiti njima odobrene saobraćajnice, ili koristiti pješačke staze tako što će sići sa bicikla i gurati ga pored sebe, kako ne bi ugrozili pješake”, dodao je Nefić.

 Predsjednik udruženja Giro di Sarajevo Nisad Selimović kazao je za Fokus.ba da biciklisti više poštuju propise od pješaka.

“Ali šta očekivati kada i policajci na biciklima ne poštuju istu signalizaciju te voze u pravcu suprotnom od propisanog”, naveo je Selimović.

On je dodao da je u BiH svijest o biciklističkom saobraćaju još uvijek daleko od one koja bi zadovoljila potrebe i biciklista i ostalih učesnika u saobraćaju.

“Problem je manjak edukacije, auto-škole posvećuju vrlo malo prostora biciklistima u saobraćaju, te onda većina vozača smatra da biciklisti nisu učesnici u saobraćaju. S druge strane, i veliki broj biciklista ne poštuje saobraćajna pravila i tu je riječ o čistoj obijesti, prposnom načinu života kojem je sklona današnja omladina”, rekao je Selimović.

Prema njegovom mišljenju potrebno je načiniti kvalitetan plan edukacije svih učesnika u saobraćaju, pa i onih vozača koji parkiraju svoja vozila na biciklističke staze.

“Postoje zakonske norme ko to treba da radi ali taj neko očito ne radi svoj posao kako treba, jer je stanje nepromijenjeno već duže vrijeme. Giro tu čini koliko je u našim mogućnostima – ukazujemo, kritikujemo, savjetujemo ali i pohvaljujemo kvalitetne projekte. Svijest političara se tu obavezno treba promijeniti, ali svi smo svjesni da je to nemoguća misija”, kazao je Selimović.

 

 

 

(Fokus.ba)

Prvi čovjek Aerodroma Mostar potvrdio je za Klix.ba da je rukovodstvo jedinog međunarodnog aerodroma na jugu BiH u kontaktu s Wizz Airom i Eurowingsom, a s ciljem uspostavljanja novih i pristupačnih linija.

Direktor Aerodroma Mostar Marin Raspudić još jednom je istakao napore koje ova institucija ima za uspostavu letova niskotarifnih kompanija, što je postavljeno kao primarni cilj.

“Aerodrom Mostar nastoji dovesti niskotarifnu kompaniju koja bi osigurala jeftine i kvalitetne letove iz Mostara. Kontakti postoje i s Wizz Airom i Eurowingsom. Ove dvije kompanije analiziraju ekonomsku opravdanost uspostave letova. Menadžment mostarskog aerodroma je dostavio sve potrebne informacije i nadamo se da ćemo se izboriti za početak letova niskotarifnih kompanija s mostarskog aerodroma”, kazao je Raspudić za Klix.ba.

Druga strana nam je na početku kazala kako je Wizz Air najveća low-cost aviokompanija u regionu Centralne i Istočne Evrope i najveća aviokompanija u Bosni i Hercegovini te da je posvećena bosanskohercegovačkom tržištu već četiri godine i konstantno investira u razvoj saobraćaja koristeći mogućnosti da najbolje izađe ususret potrebama putnika, kako za poslovnim, tako i za putovanjima u slobodno vrijeme.

“Tokom 2017. proslavili smo uvođenje drugog aviona u našu bazu na aerodromu u Tuzli i proširili smo broj linija iz Bosne i Hercegovine na ukupno 17 u 8 zemalja s aerodroma u Tuzli i Sarajevu. Ne bismo spekulisali u vezi s budućim rastom, ali možemo potvrditi da smo uvijek zainteresovani za osvajanje novih tržišta koja će doprinijeti našem rastu. Wizz Airov profesionalni tim uvijek razmatra nove mogućnosti za širenje naše mreže linija i za omogućavanje pristupa većem broju putnika našim jeftinim aviokartama i svaku odluku o novim linijama ćemo objaviti na vrijeme”, saopćili su nam iz Wizz Aira.

 

                                                                                                                                                                                                                        /izvor:klix.ba/

Švicarska i Bosna i Hercegovina potpisale su danas Sporazum za projekat“Podrška efikasnom upravljanju migracijama i granicom”. Ispred Švicarskog državnog sekretarijata za migracije (SEM) Sporazum je potpisala direktorica za saradnju pri Ambasadi Švicarske u Bosni i Hercegovini Barbara Dätwyler Scheuer sa Draganom Mektićem, ministrom sigurnosti Bosne i Hercegovine, i EldanomMujanovićem, direktorom Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu. Ovaj projekat će dati veliki doprinos poboljšanju kontrole migracija i granice, čime će značajno uticati na sigurnost svake osobe koja živi u Bosni i Hercegovini.

 Zemlje Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme postaju zemlje tranzita i destinacije za migrante iz drugih dijelova svijeta. Projekat“Podrška efikasnom upravljanju migracijama i granicom”će u naredne dvije godine pomoći Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine u nadogradnji i integraciji podataka u sveobuhvatan Migracioni informativni sistem.Sa takvim sistemom može se efikasno upravljati podacima o azilu, dozvolama boravka, registraciji, vizama i prelasku granice. Efekti takvog sistema su ogromni jer će pomoći da se evidentira i nadzire ulazak i boravak stranaca u BiH. Razvit će se moduli za integraciju biometrijskih podataka za strance koji će omogućiti pouzdanu u efikasnu registraciju stranca i provjeru podataka pomoću metoda biometrijske identifikacije. Uspostavit će se ionline postupak registracije posjetilaca i turista koji će biti na raspolaganju strancima, njihovim domaćinima i turističkoj industriji. Time će se pojednostaviti procedura registracije i povećati stepen sigurnosti zemlje.

Projekat će pomoći da se ispune uvjeti za uspostavu sistema video nadzora na 62 međunarodna granična prelaza. Ispunjenje ovih uvjeta će omogućiti nabavku i instalaciju opreme koja će se financirati iz već odobrenih sredstava IPA fondova. Dodatno, ovaj projekatće pomoći BiH da definira svoju pregovaračku poziciju za sprovođenjeprocesa EU integracija u vezi Poglavlja 24: Pravda, sloboda i sigurnost koji se odnosi na migracije, azil i vanjske granice. I zadnje, ali ne i posljednje, biće unaprijeđeno znanje 230 državnih službenika kako bi adekvatno primijenili međunarodne i domaće standarde u zaštiti i postupanju sa migrantima, tražiocima azila, a osobito sa ranjivim kategorijama.

“Švicarska će na raspolaganje staviti iznos od 900.000CHF što iznosi skoro 1.6 milion KM za ovaj specifičan projekt. Sve navedene intervencije će doprinijeti da se kontrolom granica upravlja u skladu sa međunarodnim standardima i da se održi visok nivo sigurnosti za bh. građane, osobe koje borave u BiH, migrante i posjetioce“, naglasila je prilikom potpisivanja Sporazuma Barbara Dätwyler Scheuer,direktorica za saradnju pri Ambasadi Švicarske u BiH.

 Švicarska je već dugi niz godina pouzdan i posvećen partner BiH u oblasti migracija. Bilateralna saradnja intenzivirana je uspostavljanjem Partnerstva u migracijama 2009. godine. U okviru ove saradnje Švicarska je podržala Ministarstvo sigurnosti BiH i njegove administrativne organizacije, Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, Sektor za imigracije i Sektor za azil.

Polaznici Škole antifašizma u BiH na čelu sa Sanjom Toplan iz Udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) su na svečanosti povodom 27. jula, Dana ustanka naroda i narodnosti BiH 1941. godine, koji se zvanično ne obilježava u BiH, predstavili rezultate istraživanja koje se tiče ovog datuma i njegove historijske važnosti.

“Istraživali smo šta je 27. juli koji se zvanično ne obilježava i nije u kalendaru obilježavanja BiH. Htjeli smo da mladi, polaznici škole, istraže šta je taj datum i zašto je on važan za Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Toplan.

Ona je rekla kako je ponosna na polaznike, jer su došli do prve zakletve koju su napravili ustanici 1941. godine, a koja ima toliku snagu da bi se neki njeni elementi mogli koristiti i danas, kada ima sve više fašizma.

“Mladi nose kompletan današnji performans i program i posebno je zadovoljstvo kada vidite mlade koji baštine tradiciju Narodnooslobodilačkog rata, u tome se vidi njihova želja da BiH bude država svih njenih građana”, naglasila je Toplan i dodala kako upravo u tom pravcu žele obrazovati mlade koji prolaze kroz ovu školu.

“Današnji datum obilježavamo u čast ustanka naroda BiH koji se desio 27. jula 1941. godine, a podignut je u Drvaru. Antifašistička borba za oslobođenje BiH se odvijala naredne četiri godine. Ovaj datum se više ne obilježava i mi se trudimo da se on ne zaboravi i da se nastavi njegovo obilježavanje”, rekao je Diego Božić koji već tri mjeseca pohađa Školu antifašizma.

Tokom programa će biti prezentovana zakletva ustanika iz Drvara, “Zapis o zemlji” Maka Dizdara te stihovi “Ostajte ovdje” Alekse Šantića.

 

Škola antifašizma sarađuje s djecom iz Jajca i Stoca, a mrežu prijateljstva namjeravaju širiti i dalje.Klix.ba