Category: BiH

Federalna uprava za inspekcijske poslove je prošlog tjedna obustavila radove koje je Fondacija Arheološki park Bosanska piramida Sunca izvodila na području nacionalnog spomenika i povijensog područja Starog grada Visoki.

Naime, federalni građevinski inspektor je 24. jula u prisustvu direktora fondacije Semira Osmanagića izvršio nadzor na lokalitetu i obuhvatu nacionalnog spomenika. Prilikom inspekcije utvrđeno je da je Fondacija započela iskopavanje površine ili kreiranje sonde na površini veličine 4×4 metra.

Federalnoj inspekciji prijava je došla iz Arheološkog udruženja Panteon iz Sarajeva.

 

Krajem mjeseca članovi AU Panteon su evidentirali kako je pomenuta Fondacija ponovno pokrenula iskopavanja na području označenom kao nacionalni spomenik – Povijesno područje Stari grad Visoki. Reagirali smo slanjem dopisa nadležnim institucijama tražeći od njih da izađu na teren i prekontroliraju da li Fondacija ima neophodne dozvole za rad. Izlaskom na teren evidentirano je da iste nedostaju, te su radovi zaustavljeni. Ovo je mala pobjeda za sve čuvare kulturno-povijesnog naslijeđa koje je svaki dan sve više ugroženo. Nadamo se da će inicijative za spas Tašlihana i Butmira imati sličan ishod, priopćeno je iz Udruženja.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražilo je od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH informacije o cijenama po kojima otkupljivači prodaju malinu na evropskom tržištu, kazao je za Klix.ba Šemsudin Dedić, resorni ministar.

S obzirom na to da u javnosti ima puno dezinformacija vezanih za kretanja cijene maline na evropskom tržištu, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odlučilo je doći do preciznih podataka u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

“Zatražili smo da nam redovno dostavljaju izlazne fakture pa da znamo po kojoj tačno cijeni otkupljivači prodaju malinu vani. Zahvaljujući tome bit ćemo u stanju da utvrdimo kakva je stvarna tržišna cijena maline, pa i kakva bi trebala biti realna otkupna cijena. Znam da postoji određeno nepovjerenje između proizvođača i otkupljivača i nadam se da će ova mjera pomoći da je prevaziđemo”, rekao je Dedić.

On ističe da u ovom trenutku većina otkupljivača u Federaciji nudi gotovo pa iste cijene.

“Problem imamo jedino u Unsko-sanskom kantonu gdje otkupljivači ne odustaju od najniže cijene u državi od 1,50 KM, koja je apsolutno neprihvatljiva. Vlada USK je zaista dala sve od sebe i podigla je poticaje proizvođačima na 0,45 KM no bez saradnje otkupljivača malinarstvo neće opstati”, kaže Dedić.

On ističe da očekuje od općina i gradova da se također uključe u rješavanje problema.

 

“Imamo u tom pogledu svjetlih primjera iz Zeničko-dobojskog kantona. Neki načelnici su se prošle godine u predizbornoj kampanji puno zalagali za malinare, sad je dobar trenutak da ispune barem dio svojih obećanja”, rekao je za kraj Dedić.

 

Na kompleksu panonskih jezera u Tuzli danas je svečano u rad pušteno solarno drvo, a u narednom periodu na području ovog grada planirano je postavljanje i “pametne” klupe te instalacija punionice za električne automobile.

Solarno drvo svim posjetiteljima Pannonice u Tuzli nudi mogućnost besplatnog punjenja mobilnih telefona, tableta, laptopa i svih ostalih elektronskih uređaja.

Ovo drvo se sastoji iz četiri fotonaponska panela, a na samom vrhu se nalazi i led rasvjeta koja će u večernjim satima služiti za osvjetljenje ovog kompleksa.

“Kada je u pitanju energetska efikasnost mi smo regionalni lider. To se mjeri korištenjem solarne energije, utopljavanjem zgrada, korištenjem daljinskog grijanja… Imamo mnogo objekata gdje za zagrijavanje vode koristimo sunčevu energiju. Ovaj projekat je jedan korak naprijed, prvenstveno da ljudi vide šta su to kolektori sa fotonaponskim ćelijama koji proizvode struju”, kazao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

On je naglasio da je veoma važna i činjenica da će Tuzla uskoro dobiti i solarnu punionicu za električne automobile, kao i “pametnu” klupu.

“Sve ovo je bitno da ljudi vide i uvjere se u prednosti solarne energije. Zašto bi plaćali struju za toplu vodu, kada istu mogu zagrijati uz pomoć sunca”, istakao je on.

Inače, solarno drvo, klupa i već spomenuta punionica poklon su Tuzli od Mikrokreditne fondacije Partner koja obilježava 20 godina uspješnog postojanja i rada.

“Partner već dugi niz godina radi na razvijanju svijesti o prednostima obnovljivih izvora energije, posebno prednostima solarne energije te smo odlučili da u okviru aktivnosti obilježavanja 20 godina rada i postojanja Tuzli poklonimo na korištenje solarno drvo”, istakla je Selma Jahić, direktorica prodaje u Mikrokreditnoj fondaciji Partner.

 

                                                                                                                                                                                                                                /izvor:klix.ba/

Broj osoba koja žive u inostranstvu, a vode porijeklo iz BiH, iznosi najmanje dva miliona, što čini 56,64 posto u odnosu na ukupno stanovništvo BiH, podaci su zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu.

Stanovnici BiH najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

S obzirom na to da BiH nema preciznu evidenciju ljudi koji su napustili zemlju, jedini prodaci koji se mogu koristiti kao statistika iseljavanja su podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o osobama koje su odjavila prebivalište i boravište radi iseljenja.

Prema njihovim podacima, u 2016. godini 4.034 osobe odjavile su boravak, od kojih se 1.196 iselilo u Njemačku, 895 u Austriju, 888 u Hrvatsku, 487 u Srbiju, 421 u Sloveniju, 63 u Crnu Goru, 38 u Norvešku, 36 u Holandiju i 10 u ostale zemlje.

Iseljenici novčano pomažu porodice i prijatelje u zemlji, a Centralna banka procjenjuje da su novčane doznake iz inostranstva u prošloj godini iznosile 2,4 milijardi KM. Kad se tome dodaju i inostrane penzije koje stižu u BiH, radi se od 3,6 milijardi KM.

Podaci Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za 2016. godinu donekle se razlikuju, i po njima, u BiH je prošle godine ovim putem stiglo 3,3 milijardi KM.

Prema podacima Svjetske banke, broj osoba koja žive u inostranstvu, a vode porijeklo iz BiH iznosi 44,5 posto, što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji.

Najnoviji podaci Svjetske banke pokazuju da je BiH po stopi emigracije znatno ispred Srbije (18 posto), Hrvatske (20,9 posto), pa čak i Albanije (43,6 posto), koja je godinama bila vodeća zemlja u Evropi po stopi iseljavanja u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.

Nadležne institucije BiH upozoravaju da je iseljavanje iz BiH kontinuiran proces i da je u direktnoj vezi sa brojem nezaposlenih, posebno mladih.

Prema Balkanskom barometru Savjeta za regionalnu saradnju, većina stanovništva BiH nezadovoljna je životom u zemlji, a 50 posto napustilo bi BiH i radilo u inostranstvu, što je najveći procenat u poređenju sa zemljama Jugoistočne Evrope.

U BiH ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta, tako da značajan broj onih koji napuštaju zemlju zbog zaposlenja, studiranja i drugih razloga ne odjavljuje svoje prebivalište.

Prema podacima Svjetske banke, učešće novčanih doznaka u bruto društvenom proizvodu BiH u 2015. godini iznosilo je 11,1 posto, što BiH stavlja na 23. mjesto zemalja u svijetu i četvrto u Evropi po ovom parametru.

Svi navedeni podaci dio su Izvještaja Ministarstva sigurnosti BiH o trendovima migracija.

 

                                                                                                                                                                                                              /izvor:klix.ba/

Nakon što su pretrpjeli velike štete na usjevima zbog mraza te proljetnog snijega, poljoprivrednici širom naše zemlje proteklih dana bore se i sa sušama zbog čega su od entitetskih vlada tražili proglašenje stanja elementarne nepogode. Podaci o štetama u oba entiteta su više nego zabrinjavajući, ali nadležni još ne reagiraju…

Poljoprivrednici iz Federacije BiH kažu kako će do ponedjeljka idućie sedmice čekati odgovor nadležnih te, ukoliko ga ne dobiju, prelaze na druge mjere. Od predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće saznajemo kako je više od 70 posto voća i povrća uništeno u ovom bh. entitetu. Suše su najviše štete nanijele poljoprivrednicima u Tuzlanskom, Unsko-sanskom i Posavskom kantonu. 

“Čekamo odgovor iz Federalne vlade. Stanje je katastrofalno, nadamo se da će imati razumijevanja”, istakao je kratko Bićo za Klix.ba.

 

Čekaju se kantonalne vlade

 Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je za Klix.ba kako nekoliko dana razgovara s poljoprivrednicima. Prema njegovim riječima, situacija je veoma teška.

“Ovo je po mnogo čemu jedna od najtežih godina za poljoprivredu u najnovijoj povijesti BiH. Prvo smo imali jake padavine, sad vrućine, a ne pogoduju nam ni kretanja na svjetskom tržištu, što vidite na primjeru maline. Stanje elementarne nepogode treba biti proglašeno da barem malo amortizujemo gubitke koje je donijela suša. Ovu odluku može donijeti samo Vlada FBiH i to nakon što stanje elementarne nepogode proglase barem dva kantona. Usprkos sezoni godišnjih odmora, ministarstvo radi u punom kapacitetu jer je upravo ljetnji period najosjetljiviji za poljoprivredu”, rekao nam je Dedić 

I u manjem bh. entitetu je slična situacija. Predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoja Dojčinović prije nekoliko dana je uputio Vladi RS-a i resornom ministarstvu zahtjev za proglašenje stanja elementarne nepogode zbog mraza i suše. Kako nam je kazao, poljoprivrednici još nemaju povratnu informaciju od nadležnih, a on se nada kako će u što skorijem periodu ispoštovati njihov zahtjev.

“Stečeni su svi uvjeti za proglašenje elementarne nepogode. Ne radi se samo o štetama za ovu godinu. Mi imamo višegodišnje štete na zasadima kada je u pitanju voće. Najviše kiše treba u lipnju i srpnju za formiranje pupova i tu ćemo imati vjerovatno štete i za narednu godinu. S tim će doći i do povećanja cijena uvoza voća, ako ga bude bilo i u Europi. Tako će biti oštećeni i potrošači i proizvođači, ali i oni koji su trebali raditi u našim voćnjacima i zaraditi novac”, naglasio je Dojčinović.

 

Nastavak suše, manjak padavina

Štete na usjevima u RS-u jako su velike još od proljetnog mraza i padanja grada, a visoke temperature su donijele nove probleme poljoprivrednicima. Najteže je voćarima u Potkozarju, u općini Bosanska Gradiška, gdje su mraz i suša na voćnjacima načinili štete od oko 16 milijuna KM. 

“Prema prvim procjenama, štete od mraza u RS-u iznosile su oko 26 milijuna KM. Nakon ljetnih suša procjenjujemo da bi štete mogle biti oko 70 milijuna KM, a ako suša potraje, mogle bi se popeti i na 100 milijuna KM. U pojedinim oblastima proizvođači jabuka suočavaju se sa štetom od 80 do 100 posto”, kazao nam je Dojčinović.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS analiziralo je podatke s terena te smatraju kako se može govoriti o elementarnoj nepogodi. Kako nam je kazao glasnogovornik ove institucije Aleksandar Macanović, posebno su zabrinuti jer meteorolozi najavljuju nastavak toplotnog talasa i sušnog perioda u augustu te manjak padavina u septembru.

“Već sada možemo govoriti o tome kako će prinosi kukuruza, povrća, voća, industrijskog i krmnog bilja biti za 40 posto manji od očekivanog ili za oko 450.000 tona manje. Pored toga, tek nam predstoji da saberemo štete do kojih će evidentno doći u kolovozu i rujnu. Ovo će se sve odraziti i na stočarsku proizvodnju, prije svega zbog umanjenja stočne hrane. Očekuje se pad proizvodnje mlijeka, gubici u peradarstvu…”, ističe Macanović.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a će nove podatke utjecaja suše na poljoprivrednu proizvodnju predstaviti Vladi RS-a iduće sedmice koja će predložiti moguće mjere pomoći poljoprivrednicima. Naredni tjedan bi i Federalna vlada trebala donijeti odluku zahtijevaju li problemi poljoprivrednika hitnu intervenciju resornog ministarstva.

 

 

Čekajući na odluke nadležnih, poljoprivrednici se nastavljaju boriti da spase ono što im je ostalo od usjeva.

izvor:Klix.ba

Područje Sarajeva jutros u 9.37 sati pogodio je blaži zemljotres magnitude 2,6 stepeni Richterove skale. Epicentar potresa zabilježen je devet kilometara jugoistočno od Sarajeva, u blizini Pala, i to na dubini od pet kilometara. Ovakvi zemljotresi ne mogu izazvati materijalnu štetu, ali građane može uspaničiti.

izvor:avaz.ba

Ne na 30, nego na 15 dana Udruženje poslodavaca Federacije BiH, na opću zaprepaštenost  Saveza samostalnih sindikata BiH, traži da se reducira trajanje plaćenoga bolovanja u Federaciji BiH.

Vlasnici i direktori tvrtki okupljeni oko spomenutog udruženja smatraju kako je broj dana za plaćeno bolovanje potrebno smanjiti jer im to predstavlja velike troškove i da je trajanje tog bolovanja, prema njihovoj analizi, jedno od najduljih u Europi.

-Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, dužina plaćenoga bolovanja na prostoru Republike Srpske je 30 dana. Poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na njegovo poslovanje. Također, slučajevi iz prakse pokazuju razne zloupotrebe bolovanja te je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštititi poslodavce od takvih slučajeva, stoji u objašnjenju Udruge poslodavaca Federacije BiH.

 

 

drukciji.ba

Broj oboljelih od bruceloze u Federaciji BiH u prvoj polovini ove godine gotovo je dvostruko veći nego lani.

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prvih šest mjeseci zabilježeno je 118 slučajeva bruceloze kod ljudi, dok je u istom razdoblju prošle godine broj oboljelih iznosio 67.

Podsjećanja radi, u cijeloj prošloj godini su u Federaciji BiH od bruceloze oboljele 182 osobe, gotovo dvostruko više nego godinu ranije kad je bila 101 oboljela osoba, piše Večernji list BiH.

 

Podaci za ovu godinu

Gotovo polovina svih oboljelih u prvih šest mjeseci ove godine, tačnije njih 46, zabilježena je u maju. U tom mjesecu je samo u Unsko-sanskom kantonu od bruceloze oboljelo 20 osoba. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, najviše oboljelih u prvoj polovini ove godine zabilježeno je u Unsko-sanskom kantonu, i to 49, slijedi Srednjobosanskom kantonu u kojem su u šest mjeseci od bruceloze oboljele 33 osobe.

 

Treći kanton u Federaciji po broju oboljelih ljudi je Zeničko-dobojski u kojem je zabilježeno 19 slučajeva. Znatno manji broj, tačnije, devet oboljelih registrirano je u Tuzlanskom kantonu, dok ih je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bilo pet. Slijedi Zapadnohercegovački u kojem su zabilježena dva slučaja, i to oba u junu, dok je u Sarajevskom kantonu u junu zabilježen jedan slučaj. Ekspanzija bolesti

 

U junu, za koji su i objavljeni posljednji službeni podaci, najviše oboljelih bilo je u Srednjobosanskom kantonu – 12. U tom mjesecu evidentan je znatan pad oboljelih u USK-u s dvadeset, koliko je bilo u maju, na osam evidentiranih u junu Po jedan oboljeli registriran je u Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok su po dva slučaja bruceloze kod ljudi zabilježena u ZDK-u i ZHK-u. Spomenimo kako su u ZHK-u to ujedno i prvi slučajevi bruceloze u ovoj godini.

 

Do 1964. bruceloza se na našim prostorima sporadično bilježila. Nakon toga pa sve do poslije rata u BiH nije bilo prijavljenih slučajeva, 2000. godine počeli su obolijevati ljudi, a epidemijski se bolest javila 2007./2008. kada se bilježilo i nekoliko stotina slučajeva. Ljudi od te bolesti mogu oboljeti ako dođu u kontakt preko sluznice zaraženih životinja, konjunktiva i ozlijeđene kože, kao i hranjenjem termički neobrađenim mliječnim i mesnim proizvodima.

 

 

U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika – blagi oblik po simptomima sličan gripi i malteška groznica s karakterističnom temperaturom koja je niska ujutro, a visoka navečer. Bolest se očituje izrazitom slabošću, bolovima u zglobovima, mišićima i kostima, znojenjem, glavoboljom, gubitkom teka te gubitkom težine. Kod kroničnih neliječenih osoba, uz otekline limfnih čvorova, javlja se i povećanje jetara.

Pelješki most ne smije biti izgrađen, poruka je iz dokumenta koji grupa bh. parlamentaraca namjerava poslati predstavnicima međunarodne zajednice.

Prema dokumentu, koji je u posjedu TV Hayat i koji bi trebao biti poslan Valentinu Inzku, visokom predstavniku u BiH, Federici Mogherini, šefici europske diplomacije, visokim tijelima Europske unije, Hrvatska krši UN-ovu Konvenciju o pravu mora i „nedozvoljeno odsijeca“ Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda.

„Povrh toga, Hrvatska nasilno nameće izgradnju Pelješkog mosta i tako fizički i međunarodnopravno ometa, ograničava i sprečava jedinu usku pomorsku vezu Bosne i Hercegovine s međunarodnim vodama i s ostalim državama svijeta. Na taj način ugrožava mir, suverenitet, stabilnost, obrambenu sposobnost i slobodan razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao pomorske države“, navodi se u dokumentu bh. parlamentaraca.

Podsjećaju i kako je hrvatski premijer Andrej Plenković, za nedavna posjeta Sarajevu, izjavio kako „sve što Hrvatska radi u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta u skladu je s međunarodnim pravom i u duhu dobrosusjedskih odnosa“. Smatraju da Plenković takvim izjavama „u zabludu dovodi i hrvatsku javnost i sve institucije Bosne i Hercegovine i Europske komisije“.

 

Materijal stigao prekasno

 

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je odgodio raspravu o projektu Pelješkog mosta, jer je materijal koji je o tome sačinilo Vijeće ministara BiH stigao prekasno da bi ga zastupnici mogli detaljno analizirati. Trebala je biti provedena cjelovita rasprava o tome pod kojim uvjetima Hrvatska gradi Pelješki most i ugrožava li to interese Bosne i Hercegovine, odnosno njeno pravo pristupa otvorenom moru.

Kao nesporna navedena je činjenica da se most treba graditi u hrvatskim teritorijalnim vodama, odnosno 400 metara zapadno od granične crte s Bosnom i Hercegovinom. U materijalima Vijeća ministara piše kako su uvažene sve primjedbe iz Bosne i Hercegovine na prvobitno planiranu konstrukciju mosta koja je mogla predstavljati zapreku uplovljavanju većih brodova u Neumski zaljev te kako je stoga most preprojektiran tako da njegova visina u ravni takozvanog svijetlog otvora bude 55 metara, a raspon između stupova 200 metara.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u svom izvještaju parlamentarcima navelo kako gradnja Pelješkog mosta ni na koji način ne prejudicira rješavanje otvorenog pitanja granice na moru s Hrvatskom, kao ni drugih pitanja vezanih za poštovanje i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Stoga bh. parlamentarci namjeravaju Hrvatskoj uputiti prosvjednu notu u kojoj će tražiti od službenog Zagreba da „prestane napadati na suverenitet Bosne i Hercegovine kao pomorske države i prestane sa svim aktivnostima na izgradnji nelegalnog i politički nasilnog projekta mosta na lokaciji Komarna – poluotok Pelješac“.

Od Inzka traže da o svemu izvijesti „glavnog tajnika UN-a, Europsku komisiju i institucije u BiH zadužene za istraživanje korupcije zbog osnovane sumnje u zloupotrebu položaja u ministarstvima za saobraćaj i komunikacije Republike Hrvatske i BiH, a sve zbog lažnog predstavljanja i lažiranja državnog dokumenta, saglasnosti BiH na izgradnju. Pelješkog mosta“.

 

‘BiH ne smije prihvatiti hrvatsku zabludu’

 

Pozivajući se na nekoliko dokumenata, presuda i očitovanja stručnjaka, navode kako je „sasvim jasno da Bosna i Hercegovina ima fizički priključak (junction) za ‘slobodnu plovidbu i komunikaciju’ za plovidbu svih plovila, prelijetanje aviona i polaganje podmorskih kablova do međunarodnih voda (otvorenog mora)“.

„Nikako, ni po koju cijenu, Bosna i Hercegovina ne smije prihvatiti zabludu hrvatske strane da će pristup otvorenom moru biti osiguran prolazom ispod Pelješkog mosta kroz pogrešno proglašene unutrašnje vode Hrvatske uz primjenu prava na tzv. neškodljivi prolaz, jer te vode, prema međunarodnom pravu mora, nisu i ne mogu, biti hrvatske unutrašnje vode.

Uz to, ‘neškodljivi prolaz’ nije ‘slobodan prolaz’ nego je iznimno ograničen/restriktivan i Republika Hrvatska bi, u tom slučaju, uvijek imala pravo primjenjivati metode prisile, kontroliranja, privođenja, financijskog i drugog kažnjavanja prema službama, posadama i sredstvima komunikacije Bosne i Hercegovine. Imala bi pravo oduzimanja tereta, pa i pravo privremene suspenzije takvog režima, te bi, na taj način, od pomorske države Bosna i Hercegovina postala kopnena država“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je svojim zakonima, ukazuju bh. parlamentarci, pogrešno i na štetu BiH, odredila svoje unutarnje i teritorijalne vode i to „na generalnom pravcu bosanskohercegovačkog priključka s međunarodnim vodama Jadranskog mora“.

Još ukazuju i kako je Hrvatska za odobravanje sredstava iz europskog proračuna, a radi se o 357 milijuna eura, morala imati suglasnost Bosne i Hercegovine za gradnju mosta.

 

Most i vizualna prepreka

 

„Bosna i Hercegovina mora jasno i glasno zaustaviti nasilni projekt mosta i zauvijek reći stop tzv. Pelješkom mostu, te s prezirom odbaciti ‘neškodljivi prolaz’ koji uopće nije ‘slobodan’ i nije primjeren režimu plovidbe i komunikacije za pomorsku državu BiH na njezinom priključnom putu do međunarodnih voda (otvorenog mora)“, navode bh. parlamentarci.

Podsjećajući da bi „most u slučaju rušenja potpuno zapriječio i zatvorio jedini međunarodni prolaz do otvorenog mora“, ukazuju i „nikakva konstrukcija na toj lokaciji nikad ne smije biti ni dozvoljena ni razmatrana“.

„Kao vizualna prepreka, most bi narušavao slobodni pogled prema otvorenom moru i djelovao bi kao diskriminirajuća, psihološka i zatvorska ograda za sve turiste, stanovnike Neuma i sve državljane BiH“, dodaju.

„S obzirom na to da ni Vijeće ministara, kao ni Predsjedništvo BiH nikada nije izdalo takvu suglasnost, bh. javnost se s pravom pita i sumnja da je zahtijevana suglasnost lažirana ili lažno potpisana od zaposlenika ministarstava Republike Hrvatske i BiH koji su članovi HDZ-a iz Hrvatske i HDZ-a iz BiH, što ukazuje na moguće počinjenje kaznenog djela korupcije i lažnog predstavljanja, lažiranja državnog dokumenta i sukoba interesa“, sumnjaju bh. parlamentarci.

Stoga zahtijevaju da nadležne bh. institucije, kao i institucije Europske Komisije postupe prema svojim nadležnostima, ispitaju te navode i kazne eventualne počinitelje.

 

Crnadak: Pomiriti dva interesa

 

Nedavno je, u intervjuu Al Jazeeri, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak rekao da „dvije države, kao prijateljske zemlje i dobri susjedi, treba da pomire dva interesa – jedan je hrvatski interes da spoji svoju teritoriju, što je njihovo pravo, a drugi je interes Bosne i Hercegovine da dobije nesmetan pristup otvorenom moru i da dolazak i odlazak u i iz Neuma ne bude na bilo koji način upitan“. Po njemu, „to treba da ostane na polju struke“.

Istovremeno su se oglasili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čije izjave su potvrdile da još uvijek postoji visok nivo neslaganja kada je u pitanju Pelješki most, koji je već dugo godina predmet sporenja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dok je Čović kazao kako je siguran da će se Pelješki most graditi onako kako je planirano, jer „znači previše za Bosnu i Hercegovinu“, Izetbegović je još jednom ponovio da Bosna i Hercegovina mora imati otvoren pristup moru.

„Još uvijek postoje određene nejasnoće oko cjelokupnog projekta i postavlja se pitanje kako je moguće doći u fazu da Evropska unija odobrava sredstva za izgradnju Pelješkog mosta, a da te prethodne dileme nisu razriješene“, rekao je Safet Softić, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije.

Na kraju, očitovao se o cijelom problemu i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je izjavio kako će „izgradnja Pelješkog mosta povezati dva dijela nesporno hrvatskog državnog teritorija“.

„Nakon dužeg perioda u kojem je trebalo definirati okolišne, tehničke, prometne i financijske aspekte projekta, sada se približava vrijeme izgradnje samog mosta. Što se tiče dvojbi koje su se i nedavno mogle čuti iz Sarajeva, radi se o nepotrebnom zaoštravanju retorike zbog ulaska u prerano pokrenutu predizbornu kampanju u BiH“, zaključuje Picula.

 

 

(Al Jazeera i agencije)

“Asocijacija kompozitora – muzičkih stvaralaca” (AMUS), i “RSA Gaming d.o.o.“ Banja Luka” potpisali su ugovor o korištenju autorskih muzičkih djela u salonima za igre na sreću.

 

U članu 1. tog ugovora stoji da se Ugovor primjenjuje i na sve istovrsne korisnike iz ove kategorije u bh. entitetu Republika Srpska, dok je u članu 13. AMUS pozvao sve istovrsne korisnike iz RS-a da se jave radi zaključenja pojedinačnog ugovora. Pojednostavljeno, AMUS poziva kladionice da potpišu ugovore i plaćaju naknadu za korištenje muzike u svojim poslovnim prostorima.

Prema ovom ugovoru, naknada za javno reproduciranje muzičkih djela u salonima za igre na sreću na mjesečnom nivou iznosi 50 KM za kasina, 30 KM za automate u posebnim klubovima, a 15 KM za kladionice, i to po svakom uplatnom. To znači da bi samo od priređivača igara na sreću u RS-u iz 1.406 lokacija AMUS godišnje mogao naplatio više od 326.000 KM. U ovu cijenu nije uračunat PDV.

Privatni priređivači tvrde da nema nikakvog osnova da se ovaj ugovor odnosi na njih, nego može da se odnosi samo na „RSA Gaming“ koji je i potpisao ugovor s AMUS-om.

Kladoničari ističu da je njihova djelatnost priređivanje igara na sreću, i to je ono od čega ostvaruju prihod, ali ne i od puštanja muzike u poslovnicma.

Mi u svojim lokacijama niti imamo radio uređaje, niti javno puštamo muziku, niti nam je muzika uopće potrebna za obavljanje naše djelatnosti, tvrde iz privatnih kladionica.

Prema njima, radi o nastavku represije na domaće privatne kladionice.

Osnivač AMUS-a je muzičar Dino Merlin. Firmu “RSA Gaming d.o.o.” osnovala je firma “Novo RS d.o.o.”, čiji je vlasnik austrijski koncern Novomatic, koji se već više od godinu i po dana u BiH dovodi u kontekst nečasnih radnji i sprege s domaćim političarima, a sve s ciljem preuzimanja bh. tržišta igara na sreću u kojem već ima značajan udio. Tek treba vidjeti što će uslijediti iz ovog Ugovora kojeg je AMUS potpisao s RSA Gamingom, ali bojimo se da je u pitanju priprema terena za novi oblik represije nad domaćim privatnim kladionicama, tvrde iz kladionica, dodajući da samo oni poslovni subjekti koji za svoje poslovanje koriste muziku i zaključe ugovor s AMUS-om trebaju da plaćaju naknadu za autorska prava.

 

U presudi od 30. marta 2017. godine Općinski sud u Sarajevu je odbio 164.480,71 KM tešku tužbu AMUS-a protiv firme Hoteli Ilidža d.d. za povredu autorskih prava i autorske naknade. Činjenica je da firma Hoteli Ilidža d.d. javno puštaju muziku u svojim prostorima, ali Općinski sud u Sarajevu je ipak odbio tužbu. Kao obrazloženje presude sud je iznio činjenicu da AMUS i Hoteli Ilidža nemaju potpisan ugovor, kao i da AMUS nema potpisan ugovor s Udruženjem Hotelijera i Restoratera čiji je član i Hoteli Ilidža, piše NAP.

 

                                                                                                                                                                             /izvor:drukciji.ba/