U cijeloj Bosni i Hercegovini su kroz cijeli decembar temperature i više nego ugodne.
Građani BiH uživaju u natprosječno visokim temperaturama, što je ‘povuklo’ dvojicu Banjalučana da se – okupaju u rijeci Vrbas.
Banjalučani Momčilo Ždrnja i Bojan Vasić su tako iskoristili temperaturu od čak 20 stepeni Celzijusa kako bi se okupali.
U Općinskom sudu Konjic danas je počelo i završeno suđenje Amiru Džafiću (44) iz Jablanice optuženom za krivično djelo Teška tjelesna ozljeda iz čl. 172. st. 1. KZ F BiH na štetu Enise Klepo (28), također, iz Jablanice.
Glavni pretres je bio zakazan 27.novembra, međutim, otkazan je zbog bolesti optuženog, koji se mjesec ranije izjasnio da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret.
Međutim, danas se, nakon što je Mediha Balić, tužiteljica Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Područnog ureda u Konjicu, pročitala optužnicu, dogodio potpuni obrat. U uvodnim riječima, advokat Nermin Karalić, koji zastupa Džafića je kazao da njegov klijent priznaje krivicu za djelo kojim se tereti.
– Želim istaći na današnjem ročištu, a shodno zdravstvenom stanju mog klijenta, on želi da se izjasni da je kriv u da mu je iskreno najdublje žao što je, uopće, došlo do ovoga i da mu nije bila namjera da ovako nešto čini… Moj klijent se duboko kaje i ovaj proces je do sada već proizveo mnogo posljedica u njegovom zdravstvenom, društvenom i poslovnom pogledu -kazao je, između ostalog, Karalić. Međutim,postupajuća sutkinja Almina Čilić je navela da je optužen do sada u dva navrata mogao priznati krivicu ili, pak, sklopiti sporazum s Tužilaštvom te da će, iako može priznati krivicu u ovoj fazi, ipak biti izvedeni dokazi optužbe, odnosno, Tužilaštva.
U nastavku je potom svjedočila oštećena Klepo, koja je radila kao recepcionerka u hotelu „Jablanica“. Ona je, podsjetimo, nezadovoljna plaćom i uvjetima na svom radnom mjestu, odlučila dati otkaz i zatražiti isplatu svoje zarađene plaće od mizernih 700 KM. Umjesto toga, Džafić ju je pretukao, praktično, na radnom mjestu, a ona je tokom svjedočenja potanko opisala taj događaj od 1.avgusta.
Podsjetimo, prema optužnici, Džafiću se na teret stavlja da je 1.avgusta 2023.godine oko 21,30 sati stigao u hotel, na poziv svoje supruge I.Dž., inače, direktorice hotela, a nakon kraće verbalne prepirke između nje i oštećene oko isplate plaće, davanja otkaza i drugih problema na poslu. Optuženi je došao do recepcije te je odmah krenuo ka oštećenoj tjeravši je iz objekta.
– Rukama ju je uhvatio za majicu u predjelu grudi, gurajući je prema prostoriji u kojoj se nalazi bazen i udarajući oštećenu šakom u predjelu glave, lica i očiju, u čemu ga je pokušala spriječiti uposlenica hotela Semra Nezirić, ali u tome nije uspjela, jer je i nju optuženi odgurnuo-navedeno je u optužnici Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Potom je oštećenu dalje nastavio fizičkom snagom udarati i gurati je u pravcu hodnika ka bazenu, te je zatvorio vrata od hodnika i nastavio je udarati, pri čemu je galamio na nju, upućivao joj pogrdne riječi i govorio joj kako joj neće platiti.
– Nakon toga je oštećena sjela na stepenice, a potom i napustila prostorije hotela, te se uputila u Dom zdravlja Jablanica, a zatim i u SKB Mostar gdje je i hospitalizirana i gdje su joj konstatirane teške tjelesne ozljede u vidu otoka i krvnog podljeva gornjeg i donjeg kapka oba oka, krvarenje ispod konjuktive lijevog oka i prijelom lijeve očne šupljine bez pomaka-stoji u optužnici. Također, svjedočili su Nezirić koja je radila kao kuharica u hotelu i koja je između ostalog kazala da se ne sjeća udaraca koje je Džafić nanio oštećenih, te Semiz Jablan, također, kuhar. Saslušan je i vještak Davor Šimunović iz agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja te su prezentirani snimci s video nadzora iz hotela. Također, pročitaj je nalaz i mišljenje, odnosno, zaključak vještaka medicinske struke, dr Davorina Kozomare, koji nije prisustvovao suđenju, a u kojem je naveo da je oštećena zadobila teške tjelesne povrede.
Nada Dalipagić, advokat oštećene je nakon suđenja pojasnila da je, nakon priznanja krivice na današnjem suđenju, postupajuća sutkinja ispravno postupila provodeći glavni pretres jer je, kako je navela, optuženi mogao ranije priznati krivicu.
-Vidjeli ste, za mene nema sumnje, pogledali ste CD koji jasno pokazuje način na koji je moja klijentica zadobila teške tjelesne ozljede, dakle, u momentu čim je optuženi ušao u hotel, uhvatio je za prsa i odvukao u dio koji nije bio pokriven kamerama, a vidjeli smo rezultat ovog događaja. Nadam se da će ovo biti ne opomena samo njemu da ne čini kaznena djela nego i jedna opća prevencija za počinjenje ovakvih mogu da kažem užasnih kaznenih djela – rekla je Dalipagić. Izrazila je nadu da će optuženi dobiti adekvatnu kaznu.
– Kazao je da se kaje, priznao je optužnicu u cijelosti, sam je to kazao, a Sud će naravno cijeniti koje su olakšavajuće i otežavajućr okolnosti – dodala je Dalipagić.
-Još uvijek sam u procesu oporavka i očekujemo da će pravda biti zadovoljena i da će, kao što moja advokatica rekla, ovo biti opomena za ubuduće-rekla je Klepo. Iako nije bilo izvinjenja od njenog bivšeg poslodavca, njegovo današnje priznanje joj – rekla je, ipak, znači.
– Znači da sam govorila istinu da je stvarno kriv za ono što je uradio – naglasila je Klepo.
Izricanje presude je zakazano za sutra u 14 sati.
I u 2023. godini nastavljen je trend rasta i razvoja kino tržišta u Bosni i Hercegovini. Prema podacima za kina u Bosni i Hercegovini koje sakuplja i obrađuje Sarajevo Film Festival, bilježi se rast broja gledatelja, kao i rast prihoda ostvarenog na kino blagajnama i u ovoj godini.
U ovoj godini u kinima u Bosni i Hercegovini, prema preliminarnim podacima, bilo je skoro 1,3 miliona gledatelja, odnosno 1.284.834 gledatelja, a prihod ostvaren na box officeu iznosi skoro devet miliona maraka, odnosno 8.826.380,50 KM.
U odnosu na prošlu godinu, box office u 2023. godini bilježi porast prihoda veći od 20 posto (21,87 posto), i broj gledatelja je u usporedbi sa prošlom godinom veći za skoro 15 posto (14,87 posto): 2022. godine u kinima u BiH bilo je 1.118.550 gledatelja.
Kada je u pitanju broj prikazanih filmova, u usporedbi s prošlom 2022. godinom, u ovoj je godini u kinima bilo skoro deset posto više filmova – ukupno je 2023. prikazano 235 filmova, za razliku od prošle godine kada je u kinima prikazano 215 filmova.
Od 235 filmova, novih filmova bilo je 204, te 31 film iz prethodne godine. U kinima je igralo 116 američkih, 104 evropska i devet domaćih ostvarenja. Filmova sa područja regije bilo je ukupno 39.
I u ovoj godini u kinima u BiH najviše su se gledali filmovi američke produkcije. Od ukupnog broja, filmove američke produkcije gledalo je 77,12 posto gledatelja u kinima, evropske produkcije 19,93 posto, a domaće produkcije 2,05 posto, što je značajan pad u odnosu na 2022. godinu, kada je domaće filmove gledalo 6,11 posto gledatelja.
I po prihodu ostvarenom na box officeu, najviše su profitirali američki filmovi. Najveću zaradu u kinima u BiH, kao i u ostatku svijeta, ostvario je film „Barbie“ sa ostvarenih 23,44 posto od ukupnog prihoda na box officeu u ovoj kategoriji. „Barbie“ je zaradio više od pola miliona maraka: 558.087 KM. Na drugom je mjestu „Avatar: Put vode“ sa 382.271 KM, a na trećem „Oppenheimer“ sa 343.905 KM. Na četvrtom je mjestu film „Paklene ulice 10“ sa 282.719 KM, a na petom „Meg 2: Put u dubinu“ sa 245.672 KM.
I po broju gledatelja poredak je sličan, ali ne isti: najviše je u kinima u BiH bio gledan „Barbie“ koji je imao 84.386 gledatelja. Na drugom je mjestu „Oppenheimer“ sa znatno manjim brojem gledatelja u odnosu na „Barbie“ – „Oppenheimer“ je imao 48.042 gledatelja; na trećem je mjestu „Avatar: Put vode“ sa 40.649 gledatelja, na četvrtom „Super Mario Bros. Film“ sa 36.395 gledatelja i na petom „Paklene ulice 10“ sa 33.987 gledatelja.
Četiri filma većinski bosanskohercegovačke produkcije premijerno su prikazana u ovoj godini u domaćim kinima: „Ekskurzija“ Une Gunjak, „Praznik praznine“ Jasmina Durakovića, „Umri prije smrti“ Ahmeda Imamovića i „Efekat leptira“ Admira Buljugića. Najveći uspjeh do kraja godine ostvario je film „Ekskurzija“ sa 6.351 gledateljem i prihodom od 41.054 KM, što je 54,75 posto ostvarenog od ukupnog prihoda na box officeu u ovoj kategoriji. Na drugom je mjestu „Praznik praznine“ sa 3.853 gledatelja i 22.683 KM. Na trećem mjestu je „Umri prije smrti“ sa 864 gledatelja i „Efekat leptira“ sa 647 gledatelja. Odnosno, četiri nova filma većinski bh. produkcije u 2023. godini zabilježila su ukupno 11.715 gledatelja i prihod od 74.978 KM. U usporedi ove i prethodne dvije godine, statistika pokazuje da su se u ovoj godini najmanje gledali domaći filmovi. Godinu ranije, 2022. godine, također su četiri filma većinski domaće produkcije bila u kinima, a imali su ukupno 58.831 gledatelja i ostvarili profit od 373.578 KM. Najveći je uspjeh te godine zabilježio film „Amanet“ Mirze Begovića koji je imao 30.732 gledatelja i prihod od 188.667 KM, a na drugom je mjestu bio „Praznik rada“ Pjera Žalice sa 23.279 gledatelja i 152.927 KM. Još godinu ranije, 2021. godine, u kinima je bio samo jedan film većinski domaće produkcije – „Deset u pola“ Danisa Tanovića, sa 35.341 gledateljem i 230.558 KM.
Kada se pogleda statistika regionalnih filmova (područje bivše Jugoslavije), u ovoj je godini najveći prihod na box officeu u kinima u BiH ostvario film „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića: 103.120 KM (imao je 18.527 gledatelja).
Prosječna cijena kino-ulaznice u BiH je 6,87 KM.
U BiH su trenutno aktivna 22 kina sa 71 dvoranom u 15 gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Tuzla, Zenica, Višegrad, Konjic, Trebinje, Prijedor, Busovača, Foča, Maglaj, Zvornik, Gradiška).
TOP 5 FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU:
TOP 5 FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA BROJU GLEDATELJA:
TOP 5 EX YU FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU:
TOP 5 EX YU FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA BROJU GLEDATELJA:
TOP 4 FILMA VEĆINSKI BH. PRODUKCIJE:
Od ukupno 1.248 anketiranih, 781 poslodavac je iskazao potrebu za zapošljavanjem 4.760 novih radnika u 2024. godini
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić objavio je podatke godišnjeg istraživanja tržišta rada Zavoda za zapošljavanje FBiH.
Prema podacima, u 2024. godini najtraženiji će biti prodavači, konobari, bravari, varioci – a predviđa se i povećanje plaća do 10%
Od ukupno 1.248 anketiranih, 781 poslodavac je iskazao potrebu za zapošljavanjem 4.760 novih radnika u 2024. godini.
Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (42%), zatim trgovini (17%), građevinarstvu (13%), ugostiteljstvu (11%)…
Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 64%.
Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 19%, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 6,8%.
Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2024. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, konobar, bravar, zavarivač – varilac, vozač kamiona, kuhar, šivač, stolar, zidar, tesar, mašinski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.
Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima – IT developerima i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.
Skoro 73% anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2024. godini, što ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje većine poslodavca u poboljšanje poslovnog ambijenta.
Povećanje plaća radnicima u narednoj godini prognozira 75% anketiranih poslodavaca, uglavnom u iznosu do 10%.
Istraživanje je pokazalo da anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka.
oslobodenje
U organizaciji BCIC London i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada u Londonu je postavljeno još jedno spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici.
Kako je saopćeno iz Instituta za istraživanje genocida Kanada, riječ je o memorijalnoj klupi, još jednom mjestu okupljanja prijatelja istine, pravde i kulture sjećanja u Kanadi.
– Dobili smo spomen obilježje koje će na najbolji način širiti važnu misiju da internacionaliziramo bosansku kulturu sjećanja na genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, prije svega u gradu Londonu, a zatim i u Kanadi i svijetu. Dobili smo mjesto okupljanja kanadskih građana kojih je sve više u prihvatanju i javnom iznošenju sudskih, naučnih i historijskih činjenica o agresiji i genocidu – navodi se u saopćenju.
Spomen-obilježje u Londonu žrtvama najvećeg zločina poslije holokausta u Evropi, genocida u Srebrenici, ostaje trajno svjedočanstvo da će se pamtiti ovaj zločin u ime istine i pravde bez kojih nema bolje budućnosti čovjeka i civilizacije.
Spomenik u javnom prostoru, u jednom prelijepom londonskom parku, podsjeća i opominje na počinjeni genocid, ističe se u saopćenju.
Uprava za indirektno oporezivanje će do kraja godine na granicama provoditi pojačane kontrole putnika i roba, te gotovog novca koji se prenosi preko granice, kazali su za Faktor iz UIO.
– Zato molimo putnike da prijave carinskoj službi sve što je više vrijednosti od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj – kazali su nam iz UIO.
Navode da sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu.
Službenici UIO su tokom 2023. godine privremeno oduzeli raznu robu u vrijednosti od 18 miliona KM.
Među robom koja je oduzeta ističe se akcija u januaru 2023. kada su ovlaštena službena lica Uprave u saradnji sa pripadnicima OSA-e i SIPA-e pronašli i privremeno oduzeli 52 kilograma kokaina u vrijednosti od 10,4 miliona KM, koji je bio krijumčaren u pošiljci banana koja je stigla u BiH.
– Osim toga, ako govorimo o vrsti oduzete robe u toku 2023. najviše je oduzeto duhana i duhanskih prerađevina, u vrijednosti od 1,2 miliona KM. Velika je bila i vrijednost oduzetog tekstila i tekstilnih prozvoda (1,7 miliona KM).
UIO u toku ove godine oduzela i putnička motorna vozila i autodijelove u vrijednosti od milion KM. Svakako možemo još istaknuti i raznu tehničku opremu za kućanstvo, kao i telefone, kožnu galanteriju i obuću, te robu široke potrošnje – kazali su nam iz UIO.
Zemlja porijekla načešće oduzimane robe je Kina, s obzirom na to da tekstil, obuća, tehnička oprema, uglavnom dolazi iz ove zemlje.
– Roba koja se pokušava prokrijumčariti najčešće je sakrivena unutar robe koja je prijavljena za uvozno carinjenje, a kada se to otkrije najčešća opravdanja su “nismo znali da se to uopće tu nalazi”, “vjerovatno je neka greška, zaista ne znam o čemu se radi” i slično.
– Sva oduzeta roba ima status privremeno oduzete robe, a konačnu odluku o tome šta će se desiti sa oduzetom robom donosi nadležni sud u svakom pojedinačnom slučaju. Naime, kada se određena roba oduzme zbog pokušaja nezakonitog uvoza u BiH, pokreće se prekršajni postupak ili krivični postupak.
U svakom pojedinačnom slučaju UIO čeka konačnu odluku nadležnog pravosudnnog organa u kojoj se detaljno daju i upute UIO o postupanju sa oduzetom robom. Neka vrsta robe se uništava (najčešće su to cigarete i duhan), a za onu vrstu robe za koju postoje uslovi da proda, UIO organizuje aukcije, licitacije i direktne prodaje.
Novac dobijen od prodaje ove robe uplaćuje se na Jedinstveni račun UIO i ide u raspodjelu korisnicima (državne institucije, entiteti i Brčko distrikt), sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza – poručili su iz UIO.
Domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo posljednjih dana puni su pacijenata. Ovo je za „Avaz” potvrdila dr. Amela Ćurevac iz Doma zdravlja Novi Grad. Doktorica je navela da su za masovnu pojavu viroze uglavnom krivi vremenski uvjeti.
Pogodno tlo
– Ovi vremenski uvjeti, koji nisu svojstveni decembru, pogoduju virusima. Znate da smo donedavno imali – 2, – 3 stepena, a sada imamo u plusu 10, 11 ili više stepeni, tako da je to veoma pogodno tlo za širenje virusa i sada imamo viroze. Ima jako puno virusa koji mutiraju, a, naravno, budući da mutiraju sada, imamo i pojavu blažih oblika korone – kazala je dr. Ćurevac.
Dodaje da se pacijenti obično žale na opću slabost, temperaturu koja bude do 37,5 stepeni, a kod nekih i viša, potom suhi kašalj i bolno grlo, ustvari ždrijelo bude malo crveno.
– Ova viroza uglavnom kratko traje, do četiri dana. Znači, nije u pitanju klasična, koja bude i po sedam dana. Liječi se simptomatskom terapijom. Rijetki su oni koji završe s upalom pluća, vrlo mali broj je takvih slučajeva zabilježen. Ponavljam, vremenski uvjeti su krivac za ove gužve u domovima zdravlja – navela je dr. Ćurevac.
Obolijevanje djece
Istakla je da viroza više napada djecu nego odrasle te savjetovala roditelje šta uraditi prije nego što dijete odvede ljekaru.
– Normalno je da se svaki roditelj prepadne kada je dijete bolesno. Moj savjet im je da, kad primijete da dijete nije dobro, prvo pokušaju kod kuće skinuti temperaturu, a, ako ima kašlja, davati sirup koji će to zaustaviti, davati što više čaja i supe da dijete ne dehidrira. Ako treći dan od početka bolesti djetetu nije bolje, treba ga odvesti ljekaru – kazala je dr. Ćurevac.
Istakla je da, nasreću, ova viroza koja se pojavila nije teška i da se već četvrti dan pacijent osjeća bolje, a sedmi dan je zdrav.
Važan je imunitet
Dr. Amela Ćurevac je naglasila da, iako viroza nije teška, ozdravljenje ovisi i o imunitetu.
– Kod nekih pacijenata imunitet je dovoljno jak da ovu virozu prebole brzo, dok kod onih kod kojih je oslabljen imunitet bude malo teže, ali opet nije ništa zabrinjavajuće. Osim toga, u ozdravljenju važnu ulogu igra i to da li pacijent već ima neko hronično oboljenje jer se tu već malo teže izboriti s virusima – navela je dr. Ćurevac.
Jutros u 06:32 sati podrhtavalo je tlo na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Epicentar zemljotresa je zabilježen 15 kilometara od Sanskog Mosta i 56 kilometara od Banje Luke.
Prema podacima Evropskog seizmološkog centra (EMSC) zemljotres jačine 2,8 stepeni po Richteru.
“Spavala sam i jačina potresa me prenula iz sna i nastavilo trest par sekunda”; “Udar, kratak i jak”; “Tutanj pa snažan udar”.
Zemljotres se osjetio i u Hrvatskoj, a najviše na području Splita odakle dolaze i brojna svjedočenja građana koji kažu da se zemljotres osjetio nekoliko sekundi.
Za sada nema informacija o materijalnoj šteti ili povrijeđenima.
Upravni odbor BHRT-a uputio je danas pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom teške finansijske situacije u kojoj će se naći Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH.
Razmatrajući finansijski plan BHRT-a za 2024. godinu, na sjednici održanoj 19. decembra, Upravni odbor je zaključio da će naredna godina biti krajnje rizična za poslovanje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. Neizvjestan je i dosadašnji prihod od naplate RTV takse, ali i sa takvim prihodom RTV BiH gomila gubitke i ne može ni minimalno isfinansirati svoje programske obaveze, naveo je Upravni odbor.
Kako su napomenuli, ugovor sa JP Elektroprivreda BiH o prikupljanju RTV takse uz račune za isporučenu električnu energiju ističe posljednjeg dana ove godine, a novi još nije potpisan. Rukovodstvo BHRT-a traži da se u novom ugovoru sa Elektroprivredom BiH implementira raspodjela prihoda, koji bi bio zasnovan na Zakonu o Javnom RTV sistemu u BiH, ali još nema dogovora o ovom pitanju. Po tom modelu, BHRT-u bi trebalo pripasti 75 posto od prikupljene takse u Federaciji BiH.
Upravni odbor podsjeća da dug RTRS-a prema BHRT-u već premašuje 80 miliona KM, što predstavlja razliku naplaćene u odnosu na pripadajuću taksu koja je trebala biti uplaćena BHRT-u. Radiotelevizija Federacije BiH duguje BHRT-u oko 15 miliona za pružene usluge.
“RTRS u potpunosti ignoriše zakonsku obavezu raspodjele prihoda od prikupljene RTV takse, i od sredine 2017. godine na račun BHRT-a nije uplatio nijednu konvertibilnu marku. RTV taksa u Federaciji BiH naplaćuje se samo na prostoru na kojem JP Elektroprivreda BiH vrši naplatu isporučene električne energije. BHRT se tako našao u makazama nepoštivanja Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH, s jedne, i ignorantskog odnosa vlasti, s druge strane. BHRT nema uticaja na prikupljanje prihoda jer to nadležnost entitetskih servisa, a s druge strane se gomilaju obaveze, raste gubitak sa stalno otvorenom prijetnjom blokade računa od strane dobavljača”, ističe Upravni odbor BHRT-a.
U pismu se dalje navodi kako se iz dana u dan problemi usložnjavaju. Oprema čija je starost četrdeset godina je na izdisaju, zgrada se slabo održava zbog nedostatka sredstava, nema ulaganja u novu opremu, a poseban problem predstavlja fluktuacija kadrova. Dvije trećine zaposlenih, oni čine tehničko osoblje i snimatelje, plaćeni su ispod 800 KM mjesečno. Novinarski kadrovi zarađuju nešto iznad prosjeka u Federaciji BiH, što dovodi do odljeva izraslijih kadrova.
“Očajna finansijska situacija BHRT-a nije nepoznata javnosti i političkim faktorima, i ona je rezultat sistemskog urušavanja zakonodavne arhitekture na kojoj počiva sistem javnog RTV emitiranja u BiH. Agonija traje godinama, ali se ništa ne poduzima. Tokom ove godine menadžmentu i Samostalnom sindikatu radnika u BHRT-u dato je pregršt obećanja, ali se ništa nije realiziralo. Također, od najavljenih zakonskih promjena i formiranja radnih grupa unazad dva mandata, nije ništa konkretno urađeno”, navodi Upravni odbor.
Ako ovakvo stanje potraje, upozoravaju, prijeti opasnost da Bosna i Hercegovina ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju, uprkos činjenici što je to jedan od 14 uslova koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).
Upravni odbor i Manadžment BHRT-a pozivaju domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU, navodi se u pismu Upravnog odbora BHRT-a koje potpisuje predsjedavajući Elvir Lemeš.
Potpisivanjem ugovora o kreditiranju dionice Mostar sjever – Mostar jug otvorene su mogućnosti za ubrzanje realizacije ovog kapitalnog projekta koji, uz tunel Prenj, ima stratešku važnost za povezivanje BiH s evropskim prometnim pravcima, piše Večernji list.
v.d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić ističe da je dionica Mostar sjever – Mostar jug važan i zahtjevan projekt jer će biti povezana s drugim dionicama između južnog dijela Mostara i granice s Hrvatskom, za koje su sada osigurana sva potrebna finansijska sredstva, a građevinski radovi ili su završeni, u toku ili u tenderskoj proceduri.
Objasnio je da će, kada se ove dionice završe, autoput od Mostara do Hrvatske biti u potpunosti funkcionalna. Kada je riječ o dionicama koje se trenutno grade u Hercegovini, kao i onima koje će se graditi, poput dionice od Mostara do Bune, Lasić je za Večernji list objasnio kako će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu.
Naravno, fokus je i na dionicama kroz Bosnu, pri čemu Lasić ističe kako se od Zenice ka sjeveru gradi 50 kilometara autoceste. To je dio koji obuhvata općine Usora, Doboj Jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča.
– Toplo pozdravljam odluku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i EU-a za ovaj financijski odgovor da se dodijele sredstva koja će u idućoj godini biti utrošena u početak gradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug. Radi se o kreditnim sredstvima EBRD-a, pod vrlo povoljnim uvjetima, u iznosu od 110 miliona eura, uz najavu da će za ovu dionicu biti dostupno dodatnih 110 miliona eura.
Izgradnja ove dionice podržana je i bespovratnim sredstvima EU-a u iznosu od 150 miliona eura te prvi put sufinanciraju i lokalne komercijalne banke u iznosu do 150 miliona eura. Mi smo se za sporazum borili mjesecima. Sada kada je potpisan, krećemo u daljnje aktivnosti na realizaciji ovog dijela odobrenih sredstava – rekao je Lasić.
Početak radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug bit će na proljeće 2024., a rok za završetak je tri godine. Prema idejnom projektu koji je završen, dionica autoceste Mostar sjever – Mostar jug, dužine 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug.
Predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra te otvorene trase blizu šest kilometara. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata.
Izrada glavnog projekta je u završnoj fazi, nakon čega će se pristupiti postupku eksproprijacije.
– Što se tiče tunela Prenj, čekamo potvrdu banke da krenemo s drugom fazom konkursa, a to je zahtjev za financijske ponude. Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 miliona eura s rokom izgradnje šest godina.
S dva velika infrastrukturna projekta, kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug, prostor Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s evropskim prometnim koridorima, na sjeveru s koridorom X, a na jugu s Jadransko-jonskom autocestom, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj područja kojima prolazi, privrednu zajednicu, ali i turistički potencijal.
Uprava Autocesta FBiH poduzima sve aktivnosti za novi zamah za dovršetak cijelog koridora. U nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu.
Trenutno se na jugu koridora gradi 11 kilometara autoputa od Počitelja do Zvirovića i pristupna cesta mostu Počitelj. Završetak radova i puštanje u promet bit će u aprilu iduće godine. Imamo završenu dionicu Buna – Počitelj u dužini od 7,2 kilometra, koja će u skorom vremenu biti u prometu – rekao je Lasić.
Od Zenice ka sjeveru gradi se 50 kilometara autoceste. To je dio koji obuhvaća općine Usora, Doboj Jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča.
– U idućih mjesec radovi bi trebali početi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča, dužine 12 kilometara, čime će u izgradnji biti kompletna sjeverna prometnica, koja će po svojoj izgradnji predstavljati žilu kucavicu ove zemlje. Naš strateški plan je da do juna 2026. godine imamo kompletno izgrađen sjeverni dio Koridora 5C – zaključio je Lasić.
avaz