Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Danas počinje s radom federalni USKOK, slijedi preuzimanje najkompleksnijih predmeta korupcije

    Danas počinje s radom federalni USKOK, slijedi preuzimanje najkompleksnijih predmeta korupcije

    U BiH je 2014. godine stupio na snagu Zakon o Osnivanju posebnih odjela Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, a na otvaranje posebnih odjela čekalo se 11 godina.
    Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, poznatiji kao federalni USKOK, danas zvanično počinje s radom, a trebao bi da preuzima predmete od kantonalnih tužilaštava.Zadatak federalnog USKOK-a je efikasnije procesuiranje najkompleksnijih predmeta korupcije, organizovanog i finansijskog kriminala, te drugih koruptivnih djela, koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju vladavini prava i stabilnosti društva.

    Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) imenovalo je Hrvoja Čabrajića za posebnog zamjenika glavnog tužioca Federacije BiH, odnosno šefa federalnog USKOK-a, a na ovoj funkciji bi trebao provesti narednih šest godina. Osim Čabrajića, VSTV je za tužioce imenovao i Aidu Bešliju, Ninu Šahinpašić, Samira Selimovića, Jovu Karića, Aida Hadžismailovića, Amru Mehmedić i Medinu Džerahović.

    Sjedište federalnog USKOK-a će biti u bivšoj zgradi Privredne banke u Alipašinoj ulici u Sarajevu.

    Glavni federalni tužilac Munib Halilović je na nedavno održanoj konferenciji za medije pojasnio nadležnosti ovog tijela i naveo kako je centralizovana borba za određen broj djela kao što su organizovani kriminal i udruživanje, terorizam, djela protiv ustavnog poretka i u širem smislu djela korupcije. Dodao je i da bi trebao biti preuzeto oko 300 predmeta.

    “Po zadnjem presjeku prije nekoliko mjeseci, bilo je oko 300 predmeta, a dolazile su vjerovatno i neke nove prijave”, naveo je Halilović.

    USKOK bi trebao preuzeti veći broj predmete visoke korupcije, organizovanog kriminala kao i finansijskog kriminala od kantonalnih tužilaštava. Činjenica da posljednjih je nekoliko godina pokrenut mali broj istraga na kantonalnim tužilaštvima, formiranje ovog odjela ulijeva ogromnu nadu u bh. pravosuđe. Ovaj posebni odjel bi imao mandat, resurse i autonomiju da se bavi upravo korupcijom na najvišim nivoima kantonalne vlasti.

    Također, ovo pravosudno tijelo napravljeno je po uzoru na hrvatski USKOK koji je postigao vrhunske rezultate posljednjih godina.

    U javnosti se pominjalo i da bi USKOK trebao preuzeti neke od predmeta privrednog kriminala kao što su oni koji se vode protiv načelnika općine Trnovo Ibre Berila, bivšeg ministra komunalne privrede u Vladi Kantona Sarajevo Bojana Bošnjaka i druge.

    Svečano otvaranje Posebnih odjela za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal u Vrhovnom sudu FBiH i Federalnom tužilaštvu FBiH bit će održano danas u prostorijama Posebnih odjela u Sarajevu, s početkom u 11.30 sati, najavljeno je iz VSTV-a.

    klix.ba

  • Sindikat trgovine protiv uvođenja radnih nedjelja u FBiH: Dnevnice da budu tri puta veće, pa ćemo razgovarati

    Sindikat trgovine protiv uvođenja radnih nedjelja u FBiH: Dnevnice da budu tri puta veće, pa ćemo razgovarati

    Šta će biti s neradnim nedjeljama za trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine, pitanje je na koje još niko nema konačan odgovor.
    Dok veći broj lokalnih zajednica, gradova i općina u Federaciji BiH traži izuzeće, a privrednici i ekonomisti pripremaju prijedlog novih izmjena Zakona koji bi omogućili rad određenim nedjeljama u godini, radnici i sindikati izražavaju nezadovoljstvo.
    Smatraju da se time radnicima oduzimaju već stečena prava.
     – Tada nam je rečeno na sastanku, s obzirom da je ovo doneseno uz pregovore s Vladom, Udruženjem potrošača i poslodavcima, da ta opcija ne odgovara poslodavcima iz sektora trgovine. Jedan od njihovih glavnih motiva za učešće u pregovorima bio je zahtjev da se donese sistemsko rješenje na nivou Federacije BiH, jer smo već imali niz općina u kojima je na snazi bila neradna nedjelja, što je u praksi predstavljalo problem kompanijama – kaže Beširović.
    Ona smatra da je trenutni prijedlog korak unazad, jer su radnici već izvjestan period imali pravo na slobodne nedjelje.
     – To je na neki način direktno oduzimanje prava i mi nismo za takvo rješenje. S druge strane, sve vrijeme smo se nadali da će se ovim zakonom otvoriti i pitanje rada za praznike i nedjeljom, te da će naredni korak biti izmjena Zakona o radu. Očekivali smo da će se utvrditi znatno veća dnevnica za rad u te dane, s obzirom da Zakon već predviđa izuzeća za određene djelatnosti poput cvjećara, benzinskih pumpi i slično – naglašava Beširović.
    Dodaje da bi tek s izmjenama Zakona o radu, kada bi dnevnica za rad nedjeljom i praznicima bila najmanje tri puta veća, mogli govoriti o kompromisnim rješenjima.
    –  Sve do tada, smatramo da je riječ o direktnom oduzimanju prava – zaključuje ona.

    Vlada još nije donijela odluku

    Iz Federalnog ministarstva trgovine za Faktor navode da su sve opcije još uvijek na stolu, ali da konačnu odluku mora donijeti Vlada Federacije BiH, koja bi trebala zasjedati do kraja ove sedmice.
    Amir Hasićević, federalni ministar trgovine za Faktor je rekao da ovo ministarstvo finalizira prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se predviđa da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom, uz mogućnost da trgovci odrede najviše 16 do 18 radnih nedjelja godišnje prema vlastitom izboru.
    – Ova fleksibilna odredba je rezultat balansa između zaštite radničkih prava i potreba tržišta, posebno u sezonskim djelatnostima. U okviru prijedloga zakona posebno je predviđena i obaveza poslodavaca da radnicima koji rade nedjeljom isplate znatno uvećanu naknadu, čime se dodatno vrednuje njihov angažman van standardnog radnog vremena.
    Time se osigurava pravičniji tretman zaposlenih u trgovini i podiže standard radnih prava – rekao je Hasičević.
    Dodaje da, kada je riječ o zahtjevima lokalnih zajednica, poput Neuma, za djelimično izuzeće u periodu turističke sezone, Ministarstvo razmatra modalitete koji bi omogućili takvu mogućnost, ali isključivo pod jasno definisanim uvjetima i u ograničenom trajanju.
    – Važno je da se ovakva rješenja ne koriste kao mehanizam za izbjegavanje zakonske obaveze, te da se sačuva osnovna svrha zakona – zaštita prava radnika na nedjeljni odmor.
    Svjesni smo zabrinutosti sindikata u vezi s mogućim izuzecima i u potpunosti podržavamo dijalog kako bi konačna rješenja bila pravična, provediva i usaglašena sa najboljim evropskim praksama – ističe Hasičević.
    Kaže da će se Vlada FBiH o prijedlogu izjasniti u narednim sedmicama, nakon dodatnih konsultacija sa svim relevantnim akterima iz oblasti trgovine.
    – Ministarstvo trgovine ostaje otvoreno za dijalog i prijedloge koji vode ka izgradnji uravnoteženog zakonskog rješenja u interesu radnika, poslodavaca i građana Federacije BiH – zaključuje ministar Hasičević za Faktor.
    Podsjetimo, 1. maja premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, prisustvujući radnom doručku koji je organizovao Samostalni sindikat radnika u Vilsonovom šetalištu u Sarajevu, rekao je da su mišljenja podijeljena kada je riječ o uvođenju radnih nedjelja po uzoru na Hrvatsku.
     – Smatram da smo učinili puno za one ljude i njihove porodice koji godinama nisu imali priliku da se okupe tokom neradnog dana, osim možda za praznike. Treba iskoristiti pozitivna iskustva iz regije.
    Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa da se otprilike 16 nedjelja godišnje može raditi, uz dodatne dvije nedjelje koje bi lokalne zajednice same odredile. Na primjer, Sarajevo Film Festival je period kad je grad pun turista i trgovine tada moraju imati mogućnost rada – zaključio je Nikšić.
    Faktor
  • Romi danas proslavljaju svoj najveći praznik – Đurđevdan

    Romi danas proslavljaju svoj najveći praznik – Đurđevdan

    Još od 10. stoljeća, kada su kao nomadi krenuli iz Indije, rasuvši se po cijelom svijetu, Romi su ostali vjerni obilježavanju Đurđevdana, svog najstarijeg, najvećeg i najradosnijeg praznika.
    Njime već stoljećima proslavljaju buđenje prirode i dolazak proljeća, rađanje novog života, vrijeme novih putovanja i nade u bolje sutra. Zanimljivo je da praznik, koji se izvorno obilježavao u spomen na Sv. Đorđa, odnosno Jurja – zaštitnika siromašnih, bolesnih, vitezova i konjanika, danas proslavljaju Romi svih vjeroispovijesti, bez obzira na to jesu li pravoslavci, katolici ili muslimani.
    Za njih je Đurđevdan prepun simbolike i značenja koje obiluje narodnim običajima u svrhu plodnosti i zaštite zdravlja.
    Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem i kupanje na rijeci. Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.
    Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Herdelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
    Za neke Rome je izuzetno važno kupanje u rijeci, i to prije izlaska sunca, takozvani Đurđevdanski uranak. Tom prilikom se u rijeku bacaju cvijetni vijenci čime se odbacuju svi grijesi i sve negativnosti, a zadržava nadu u ispunjenje želja.
    Tradicija kaže da se prije Đurđevdana nije preporučivalo spavati pod otvorenim nebom. Kako Đurđevdan označava kraj zime i početak lijepog vremena, jedan od običaja vezanih za ovaj praznik je provođenje noći uoči Đurđevdana na proplanku ili planini uz vatru, a jutrom se valja umiti i okupati vodom sa izvora, odnosno rijeke – za sreću i zdravlje.
    Na sam praznik, Romi se osobito svečano odijevaju i stavljaju nakit, svuda okolo odjekuje romska muzika, pale se vatre i pleše romsko kolo. Veselje traje do kraja trodnevnog praznika, piše Federalna.ba.
    U današnje vrijeme rijetke su romske porodice  koje se u potpunosti pridržavaju drevnih običaja i rituala. Sve se odavno pretvorilo u drugačije, urbano svetkovanje koje naravno diktira i imovno stanje svake romske porodice i domaćina.
    Daleko od romantične slike jednog praznika, Romi su u našoj zemlji uglavnom  marginalizirana kategorija stanovništa, često bez zaposlenja, pristojnog krova nad glavom, s balastom različitih oblika diskriminacije i predrasuda.
  • Vijeće sigurnosti UN danas raspravlja o stanju u BiH: Obraćaju se Šmit i Cvijanović

    Vijeće sigurnosti UN danas raspravlja o stanju u BiH: Obraćaju se Šmit i Cvijanović

    Redovnu polugodišnju raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini danas će održati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a danas je predviđeno da se tamo obrati i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kao i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Vlada RS uputila je svoj izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a, osim o polugodišnjem izvještaju OHR-a, koje će predstaviti Šmit, očekuje se i rasprava o mandatu misije EUFOR “Altea”, koji ističe 1. novembra.

    Šmit u izvještaju, koji je poslao uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, naveo je kako je izvještajni period obilježio značajan porast tenzija, što nesumnjivo predstavlja trenutnu krizu u zemlji.

  • Sudar statistike i politike: Zašto se “friziraju” podaci o zaposlenima u Federaciji?

    Sudar statistike i politike: Zašto se “friziraju” podaci o zaposlenima u Federaciji?

    Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u porastu, kao što to tvrde iz Vlade Federacije BiH i Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, nego je u padu, a to je posebno evidentno u kantonima gdje je najviše proizvodnih pogona, poput Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.
    Zbog oprečnih informacija u javnosti pojavile su se sumnje da Vlada Federacije BiH “frizira” podatke, ali da to čini i Ekonomsko-socijalno vijeća Federacije BiH u kojem su i Udruženje poslodavaca FBiH, ali i sindikati.
    Jedino u Kantonu Sarajevo jeste povećan broj zaposlenih za 1.504 osobe u odnosu na period januar – mart 2024. godine.
    Podaci Porezne uprave FBiH
    Podaci Agencije za statistiku BiH govore i da je na nivou BiH manje zaposlenih.
    Tako je podatak Agencije da je u februaru ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH bio 324.314, te da se broj registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na januar ove godine povećao za 0,2 posto.
    Nezaposlenom osobom se smatra svaka osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete i prijavljena je u nekom od Zavoda za zapošljavanje.
    Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomska pitanja i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i zastupnik (SBiH) u ovom domu, za Faktor kaže da su podaci jasni.
     – Po podacima Porezne uprave FBiH došlo je do pada zaposlenosti u prvom kvartalu ove godine u Federaciji BiH i to je nešto što je nezabilježeno u proteklih par godina i tu zaista nema dileme – kazao je Čavalić.

    Podaci porezne uprave FBiH
    On ističe da se koriste nekakve “akrobacije” kako bi se kompariralo ono što se inače ne komparira metodološki, a kako bi se neki drugi zaključci predstavili.
    – Zbog toga apeliram na sve građane Federacije BiH da samo odu na stranicu Porezne uprave FBiH i da vide da tri mjeseca imamo negativan skor. Dakle, to je razlika između prijavljenih i odjavljenih radnika, više od 8.000 za Federaciju BiH, u prvom kvartalu ove godine. I to je to, ne znam kojim vještinama se to može predstaviti da je nešto što nije – ističe Čavalić.
    Konstatuje da je činjenica da je došlo do pada zaposlenosti i da je neobičan početak ove godine, te da se sve ovo, najvjerovatnije, veže za kraj prošle godine i odluku Vlade FBiH da poveća minimalnu plaću na 1.000 KM, a bez da je uradila fiskalnu reformu.
    – Sve ide u pravcu da se opravda ta odluka Vlade FBiH, a šta se dešava u zajednici poslodavaca, ne znam, možda su pod pritiskom subvencija – zaključuje Čavalić.
    Faktor
  • Dan žalosti u KS: Sjećanje na 1.601 ubijeno dijete Sarajeva

    Dan žalosti u KS: Sjećanje na 1.601 ubijeno dijete Sarajeva

    Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 5. maj Danom žalosti u znak sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.

    Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.

    Prema podacima Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva ubijeno je 1.601 dijete.

  • Od ponedjeljka isplata po osnovu redovnog usklađivanja: Penzioneri primaju više penzije, ali od nove formule ne odustaju

    Od ponedjeljka isplata po osnovu redovnog usklađivanja: Penzioneri primaju više penzije, ali od nove formule ne odustaju

    Na račune penzionera u Federaciji BiH će u ponedjeljak, 5. maja biti uplaćena uvećana primanja po osnovu redovnog usklađivanja koje ove godine iznosi 4,49 posto. Tako će najniža penzija od sada iznositi 599,28 KM umjesto dosadašnjih 573,53 KM, a zagarantirana koja je isplaćivana u iznosu od 684,48 KM bit će 715,21 KM.

    Nepovoljni parametri

    Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za april 370.273, iznosi 759,36 KM, dok je u proteklom mjesecu taj iznos bio 726,44 KM. Međutim, evidentnim rastom prosječnih plaća u FBiH, odnos između plaća i penzija još je nepovoljniji. Tako sada prosječna samostalna penzija iznosi nepunih 49 posto prosječne plaće u FBiH, što penzioneri ocjenjuju nedopustivim.

    Stoga, njihovo nezadovoljstvo i revolt sve više raste, kako su to istaknuli i na izvještajnoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH, pogotovo što tražene izmjene i dopune Zakona o PIO u dijelu koji se odnosi na usklađivanje nisu upućene u parlamentarnu proceduru.

     

    Podsjetimo, upravo zbog nepovoljnih parametara prema kojima se vrši usklađivanje, penzioneri traže da se umjesto BDP-a u budućoj formuli za izračun kao parametar uzme rast prosječne plaće.

    Rast penzija

    – Prioritet svih prioriteta jeste da se upravo izmjene i dopune Zakona o PIO u parlamentarnu proceduru upute po hitnom postupku. To smo zaključili na Skupštini i tražimo da se to okonča u narednih mjesec, dva. Vladi FBiH je sporno hoće li se rast penzija vršiti u omjeru 60 posto rasta prosječne plaće i 40 posto rasta potrošačkih cijena što bi mi željeli ili će to biti 50:50 što je za njih prihvatljivije – rekao je za „Avaz“ Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH.

    Zbog nepovoljnih parametara nije moguće izvršiti vanredno usklađivanje. Iz Vlade FBiH su im kazali kako su u drugoj polovini godine planirali podijeliti 70 miliona KM na ime jednokratne novčane pomoći.

    Razlike za prva tri mjeseca

    S obzirom na to da se redovno usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara 2025. godine, penzionerima će uz aprilske penzije biti isplaćena i razlika između ranije isplaćenih i uvećanih penzija za prva tri mjeseca tekuće godine. Kada je riječ o visini najviše penzije, ona je zakonski ograničena na iznos pet najnižih penzija. Tako će najviša penzija umjesto 2.867,65 KM sada biti 2.996,40 KM.

  • Na današnji dan prije 33 godine usvojena zastava i grb RBiH

    Na današnji dan prije 33 godine usvojena zastava i grb RBiH

    Skupština Republike Bosne i Hercegovine na današnji dan, 4. maja, prije 33 godine donijela je odlukuo usvajanju zastave i grba Republike BiH, a ona je značila važan identitetski i simbolički korak za državu.

    Izgled zastave

    Zastava je bila jednostavna, ali duboko simbolična: bijela podloga sa štitom u sredini. Na štitu se nalazio zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) u šestostrukom rasporedu, koji se tradicionalno povezuje s bosanskom srednjovjekovnom državom, naročito s vladarskom dinastijom Kotromanića.

    Ljiljan je bio smješten na plavoj pozadini sa bijelom dijagonalnom trakom koja se protezala s gornjeg lijevog na donji desni ugao, simbolizirajući kontinuitet bosanske državnosti.

     

    Grb, koji je bio identičan motivima sa zastave, sadržavao je iste heraldističke elemente: plavi štit sa šest zlatnih ljiljana i bijelom dijagonalom, čime se željela istaknuti autentičnost i historijski identitet Bosne i Hercegovine.

    Plašt kralja Tvrtka I Kotromanića

     

    Inače, grb je bio inspirisan starim grbom bosanskog kraljevstva iz doba Kulina bana i kasnije dinastije Kotromanića.

    Na taj način je potvrđena historijska veza između moderne države i njene bogate srednjovjekovne prošlosti. Prvi prijedlog za izgled zastave bio je da boja bude svijetloplava, simbolizirajući mir i povezanost s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija. Na toj zastavi trebao je stajati novi bosanski grb inspirisan heraldikom srednjovjekovne Bosne, oslonjen na grbove sa pečata i novca tadašnjih bosanskih vladara. Ključni izvor za identifikaciju bio je plašt kralja Tvrtka I Kotromanića, otkriven prilikom arheoloških istraživanja u Milima, odnosno današnjim Arnautovićima kod Visokog, koji je nosio motive ljiljana, simbola bosanskog kraljevstva koji nije pripadao nijednoj pojedinačnoj etničkoj skupini.

    Dinalni prijedlog imao je nekoliko izmjena: osnovna boja zastave je iz svijetloplave prešla u bijelu, a obrub štita je promijenjen iz srebrnog u zlatni.+

    Zastava sa ljiljanima

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 4. maja 1992. godine bez primjedbi prihvatilo ponuđeno rješenje, čime su zastava i grb s ljiljanima postali zvanični simboli države. Ovi simboli su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu postali snažan znak otpora, jedinstva i državnosti, duboko ukorijenjeni u svijest građana.

    Zastava sa ljiljanima korištena je sve do 1998. godine. Međutim, zbog nemogućnosti postizanja konsenzusa o novim simbolima koji bi ravnomjerno predstavljali sve konstitutivne narode, visoki predstavnik međunarodne zajednice Karlos Vestendrop (Carlos Westendorp) nametnuo je sadašnju zastavu, koja važi i danas.

    Uprkos ne korištenju zastave s ljiljanima, oni su i dalje simbol borbe i identiteta države BiH.

    avaz.ba

  • Danas se obilježava Prvi maj, praznik rada i borbe za radnička prava

    Danas se obilježava Prvi maj, praznik rada i borbe za radnička prava

    Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni praznik rada – dan kojim bi se trebalo ukazati na položaj radnika, ali i dan koji je, po svemu sudeći, izgubio osnovnu svrhu.

    Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine, tražeći osmosatno radno vrijeme.

    U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj, 1. maj se od 1889. godine obilježava kao Međunarodni praznik rada.

    U Bosni i Hercegovini Prvi maj kao Praznik rada je prvi put obilježen 1907. godine, ali su već u maju 1906. godine održani protesti i obustava rada.

    Ovaj dan u brojnim državama svijeta i dalje predstavlja glavni motiv brojnim radničkim sindikatima da na ulicama gradova izraze nezadovoljstvo politikom koja ne doprinosi poboljšanju statusa radnika.

    Danas se ovaj dan veže većinom za dodatne slobodne dane, no brojni radnici u našoj zemlji ipak će Prvi maj provesti radno.

    S druge strane, neki će uživati u neradnim danima koji su u Bosni i Hercegovini proglašeni za prvi i drugi maj.

    Na cijelom Balkanu je proslava Prvog maja rezervisana za dobru hranu, roštilj i druženje.

  • Od igre do međunarodnog uspjeha: Frizer iz Krajine san pretvorio u stvarnost

    Od igre do međunarodnog uspjeha: Frizer iz Krajine san pretvorio u stvarnost

    Ljubav prema frizerskom zanatu Redžep Čaušević Redžo (45) iz Bužima pokazao je još u ranom djetinjstvu kada su on i njegov brat odlučili šišati jedan drugog ručnom mašinom za šišanje.
    Danas, s više od deset godina profesionalnog iskustva i značajnim međunarodnim uspjehom iza sebe, Redžep je jedno od prepoznatljivih frizerskih imena u BiH i Evropi.
    Sve je počelo kao dječija igra, a završilo se usponom među najbolje svjetske frizere.
    – U to vrijeme djeca se nisu vodila kod frizera, majke su nas šišale sve isto. Nabavili smo ručnu mašinu i počeli vježbati jedan na drugom. S vremenom smo postali sve bolji i prijatelji su nas počeli tražiti da i njih šišamo – prisjeća se Čaušević.
    Tokom rata u Bosni i Hercegovini šišao je borce, a nakon rata radio kao konobar, istovremeno nastavljajući da šiša prijatelje u privatnoj režiji. Nakon kratkog rada u Sloveniji, na nagovor prijatelja 2010. godine otvara vlastiti frizerski salon u Bužimu.
    Iako je na početku razmišljao da odustane zbog finansijskih teškoća, uz mnogo truda i inovativnosti uspio je opstati i izgraditi uspješan posao.
    – U početku sam bio na ivici da odustanem. Teško je bilo izdržati plaćanje poreza, režija i ostalih obaveza. Ali donio sam neke novitete u frizerski svijet Bužima, nove tipove frizura, i posao je krenuo – ističe Čaušević.
    Neumorno radeći na sebi, prije nekoliko godina sa grupom kolega osnovao je prvo Udruženje frizera Unsko-sanskog kantona “Afik”, a potom i novo udruženje “Klub frizera Krajina”. Upravo je zahvaljujući njihovom angažmanu 2022. godine u Cazinu organizirano prvo Državno prvenstvo frizera i kozmetičara, koje je dobilo i međunarodni karakter uz učešće takmičara iz cijele BiH, ali i susjednih zemalja.
    Taj događaj otvorio je vrata međunarodnih takmičenja – iste godine seniorski tim Unsko-sanskog kantona, koji su činili Željko Lončar, Mirfat Hašić i Redžep Čaušević, nastupio je na Svjetskom prvenstvu u Parizu, u organizaciji OMC Hairworlda.
    – Takmičili smo se u kategoriji muških frizura, disciplina Skin Fade Cut, i osvojili ukupno četvrto mjesto. Moj samostalni rad zauzeo je peto mjesto, što je bio najbolji rezultat koji je iko iz BiH do tada ostvario – ponosno kaže Čaušević.
    Rad na takmičenju zahtijevao je šišanje na lutki u strogo određenom vremenskom roku, s ograničenim izborom alata i materijala. Iako su njihova sredstva bila skromna u odnosu na konkurenciju, uspjeli su ostvariti historijski uspjeh.
    Nakon povratka iz Pariza, uslijedile su ponude brojnih kompanija koje se bave frizerskom opremom da postane njihov ambasador, ali ih je Redžep odbio.
    – Posvetio sam se više porodici i svom salonu. Nisam želio da zanemarim ono što mi je najvažnije – pojašnjava.
    Govoreći o izazovima modernog frizerskog svijeta, Čaušević naglašava da je današnja generacija klijenata mnogo zahtjevnija.
    – Prije su frizeri šišali sve na isti kalup. Danas mladi sve prate preko interneta, dolaze sa slikama frizura poznatih sportista, glumaca, muzičara. Moraš biti u koraku s trendovima ako želiš opstati. Zato sam i otišao na dodatne edukacije u Beograd da bih usavršio svoje znanje – kaže.
    Redžep Čaušević danas slovi za jednog od najpoznatijih frizera Krajine, a među poznatijima je u BiH i regionu. Njegova priča je primjer kako upornost, ljubav prema poslu i stalna želja za učenjem mogu voditi od skromnih početaka do svjetskih pozornica.
    Faktor