Category: BiH

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje oblačnosti i sunčanije u istočnim područjima. Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje za pojačan vjetar, na momente s olujnim udarima koji su mogući u Krajini i Hercegovini.

Prema procjenama ovog zavoda, može se očekivati da će vjetar potrajati  do večeri.
Mogući su udari od 50 do 70 km/h.

Poslijepodne naoblačenje na zapadu i sjeverozapadu Bosne, a u ostatku zemlje do kraja dana. Padavine se očekuju krajem dana i tokom večeri. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu do 21, a najviša dnevna od 25 do 31, na jugu do 35 stepeni.

Pretežno oblačno vrijeme s mjestimičnom kišom, pljuskovima i grmljavinom očekuje se u utorak. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a najviša dnevna od 16 do 22, na jugu i istoku do 26 stepeni.

Za srijedu je najavljeno umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, u Hercegovini i na istoku Bosne može pasti malo kiše. Tokom dana, postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a najviša dnevna od 18 do 23, na jugu do 26 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Biometeorološka prognoza nepovoljna

Pogoršanje vremena, praćeno padavinama i strujanjem toplijeg zraka, loše će djelovati na hronične bolesnike i meteoropate.

Moguće su reakcije na promjenu u vidu reumatskih bolova, nervoze, glavobolje, u noći problemi sa snom. Učesnicima u saobraćaju preporučuje se opreznija vožnja.

Nakon nekoliko dana prohladnog vremena i kiše koja je padala u BiH, prema najavama meteorologa, i u septembru nas očekuju toplotni valovi. Temperature će se, naime, ponovno peti iznad 30°C.

Naime, prema prognozama meteorologa FHMZ-a, iduća sedmica očekuje nas toplo vrijeme s temperaturama koje će dosezati i do 35°C. Danas se na zapadu i SZ BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

U ostalim dijelovima malo do umjereno oblačno i sunčano. Tokom dana postupno povećanje naoblake. Krajem dana, ponegdje u Krajini i na jugozapadu Bosne s kišom i pljuskovima. Vjetar umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a najviša dnevna od 25 do 31°C. Sutra umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje naoblake i sunčanije očekuje se u istočnim područjima. Poslijepodne naoblačenje na zapadu i SZ Bosne, a i u ostatku BiH do kraja dana. Padaline se očekuju krajem dana i tijekom večeri. Jutarnja temperatura od 13 do 21, a najviša dnevna od 25 do 35°C.

FHMZ je objavio i sezonsku prognozu prema kojoj će jesen 2017. na prostoru BiH, prema dostupnim prognostičkim materijalima, biti nešto toplija u usporedbi s prosječnim temperaturama zraka tokom jeseni za razdoblje 1981. – 2010. Iako se, prema prognozama, očekuje nešto toplija jesen u odnosu na višegodišnji prosjek, ne znači da neće biti izraženijih hladnijih razdoblja.

Istovremeno, mogući su i kraća izrazito topla razdoblja. Hladnija razdoblja se očekuju u drugoj polovici rujna, početkom oktobra i početkom novembra. Nešto više temperaturne vrijednosti u odnosu na srednju temperaturu zraka u razdoblju 1981. – 2010. očekuju se u drugoj polovini oktobra i početkom novembra

Srednje minimalne temperature zraka bit će približne višegodišnjem prosjeku u listopadu i studenom. U septembru srednje minimalne temperature trebale bi biti više u odnosu na višegodišnji prosjek.

Tromjesečna prognoza pokazuje da bi očekivane sume padavina tokom jeseni, trebale biti u granicama, ili nešto ispod prosječnih. U ovom razdoblju moguća su i nešto dulja razdoblja bez padalina (druga polovica listopada). Izgledi za nešto veću količinu padalina, u odnosu na višegodišnji prosjek, postoje u drugoj polovini septembra.

Uprkos  izrazito lošoj ekonomskoj situaciji i visokoj stopi nezaposlenosti, Bosanci i Hercegovci sve su zaduženiji.

Kao najlakši izlaz iz financijske krize građani naše zemlje vide u kreditima, među kojima prevladavaju oni namijenjeni financiranju osnovnih životnih potreba. Prema najnovijim podacima entitetskih agencija za bankarstvo, samo u prvoj polovini ove godine banke su plasirale 10 milijardi KM novih kredita, od čega su građani podigli 3,53 milijarde KM kredita (u FBiH 2,1 milijarde, u RS 1,43 milijarde KM), a preostali iznos gospodarski subjekti.

Kada je u pitanju Federacija BiH, u prvih šest mjeseci ove godine krediti bilježe rast od 4,3 posto ili 528 milijuna KM i zaključno s 30. lipnjom iznose 12,8 milijardi KM. Krediti dani privatnim poduzećima ostvarili su rast od 5,3 posto ili 304 milijuna KM, tako da su krajem lipnja dostigli iznos od 6,1 milijardu KM. S druge strane, krediti dani stanovništvu u istom periodu bilježe rast za 3,5 posto ili 209 milijuna KM, pa na kraju prvog polugodišta 2017. iznose 6,2 milijarde KM.

Podaci Agencije za bankarstvo FBiH za prvih šest mjeseci tekuće godine pokazuju da je plasirano 5,3 milijarde KM novih kredita, što je za milijardu više u odnosu na isti period prošle godine. Od pomenutog iznosa na gospodarstvo se odnosi 71 posto (3,87 milijardi KM), a na stanovništvo 27 posto (1,43 milijarde KM). Ako se posmatra ročna struktura novoodobrenih kredita, na dugoročne otpada 43 posto, a na kratkoročne kredite 57 posto.

Kod stanovništva dominiraju krediti za opću potrošnju, koji imaju i najveće učešće od 39,2 posto u ukupnim kreditima, te u prvoj polovini 2017. bilježe rast od pet posto ili 219 milijuna KM. Shodno svemu navedenom, kako su naveli u Agenciji za bankarstvo FBiH, može se zaključiti da su građani urednije platiše od gospodarskih subjekata.

Banke sa sjedištem u manjem bh. entitetu u prvoj polovini 2017. građanima plasirale su 4,7 milijardi KM što je za četiri posto više u odnosu na kraj prošle godine. Od ovog iznosa, na kredite građanima odnosi se 2,1 milijarda KM, od čega je za opću potrošnju namijenjeno 1,5 milijardi KM. Prema namjenskoj strukturi kredita građanima za opću potrošnju, najveće učešće (83 posto) imaju nenamjenski gotovinski krediti u iznosu od 1,3 milijarde KM.

Također, građani su se za kupovinu i otplatu stanova u bankama zadužili 523,2 miliona KM.

izvor:drukciji.ba

„Univerziteti su postali utočište za propale političare, koji su preko noći magistrirali, doktorirali i postali profesori. Tako su potisnuli i ono malo kadrova koji su radili svoj posao kvalitetno“, kaže profesor Sabid Zekan.

Nakon višegodišnjeg trenda rasta broja studenata upisanih na fakultete i otvaranja privatnih fakulteta i na najnelogičnijim mjestima, desio se šok- amfiteatri na većini bh univerzitetima ove jeseni će zjapiti poluprazni.

Na dva javna univerzita u RS ostalo je 2.000 praznih mjesta, na Univerzitet u Sarajevu 2.500 mjesta,  na Univerzitetu u Tuzli gdje se nekada upisivalo 3.000 studenata, danas ih nema ni 1.500.

Slobodnih mesta ima na gotovo svim fakultetima, a profesori, predstavnici studenta i raznorazni stručnjaci se pitaju -gdje su nam brucoši?

Možda ponajbolje objašnjenje današnje slike na javnim fakultetima je dao profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan: „Manji broj upisanih studenata na fakultete je rezultat svega što smo radili u zadnjih 20 godina.  A šta smo radili?  Nismo ništa“.

I zaista šta su to uradili predstvnici vlasti i dobro plaćeni zaposlenici u nadležnim institucijama. Da li su za ovih 20 godina ponudili konkretna rješenja- školovanje kadrova koji su nam potrebni, praksu, znanje, konkretnu demografsku politiku… Ne, toga u BiH nema, ali zato imamo masovni odlazak sa ovih prostora, ‘nerođenu’ djecu koja se nikad neće roditi, prepune biroe nezaposlenih koje ne želi ni jedan poslodavac i prepune srednje medicinske škole koje želi Njemačka.

Gdje su nam nestali brucoši?

ALARMANTNO: Za pet godina izgubili smo 30 posto srednjoškolaca

Jan Zlatan Kulenović, direktor Inkubatora društvenih inovacija “MUNJA”, kaže da trenutna situacija na bh univerzitetima i nije toliko neočekivana, jer već godinama imamo manji broj osnovaca i srednjoškolaca.

„Uzmimo za primjer samo 2012/2013 godinu kada smo imali 305 000 osnovaca, dok ih je  tokom  2014/2015 godine bilo  10 000 manje, da bi u protekloj godini taj broj pao za još osam hiljada. Znači da smo za pet godina samo unutar osnovnog obrazovanja izgubili 17 000 osnovaca.  U srednjim školama je taj pad još veći. Tako smo 2012. imali 167 000 srednjoškolaca, dvije godine poslije 144. 000, a u posljednjoj godini 127 000. Znači izgubili smo preko 40 000 srednjoškolaca ili skoro 30 posto srednjoškolaca  za pet godina. Stoga ne treba nikoga čuditi zašto danas imamo ovako znatan pad upisanih brucoša”, naglašava Kulenović i dodaje da je osim pada nataliteta ovakvoj situaciji doprinjeo i masovni odlazak kompletnih porodica. Podsjetio je kako je samo u  protekloj  godini izdato preko 20 000 radnih viza. Ako pretpostavimo, kaže, da je tu radnu vizu dobio jedan član porodice, njemu treba dodati još dva ili tri člana  koja su otišla zajedno sa njim i tako dolazimo do brojke od  oko 60 000 ljudi koji su samo u prošloj godini emigrirali sa ovih prostora i to najvjerovatnije zauvijek.

“Ono što takođe primjećujemo  u posljednjih pet godina, a što umnogome doprinosi slici polupraznih fakulteta jesu srednje medicinske škole koje u cijeloj BiH imaju zaista nevjerovatan broj odjeljenja. Ti mladi ljudi najvećim dijelom nisu usmjereni na univerzitete u našoj zemlji, nego automatski na emigraciju vani, jer je tržište pokazalo da ti kadrovi imaju odličnu šansu za posao u evropskim zemljama, prije svega Njemačkoj”, zaključio je Kulenović.

25 posto mladih napušta  školovanje jer u njemu  „ne vide nikakav smisao“

Amila Dedić iz Instituta za razvoj mladih KULT ističe da  pored naprijed pobrojanih razloga sve više mladih odbija studirati ili radije upisuje privatne fakultete jer je činjenica da je obrazovni sistem u BiH loš, nefunkcionalan, skup, etnički i teritorijalno uslovljen, s obrazovnim programima punim teorije i apstraktnog mudrovanja, a malo prakse. Njihova istraživanja su takože pokazala da sve veći broj mladih u BiH napušta srednju školu i studije. Još je tužnije što uz finansijske razloge čak 25 posto mladih koji napuštaju obrazovni sistem kao razlog navode da u školovanju „ne vide nikakav smisao“. Takođe sva njihova istraživanja rađena u posljednje dvije godine potvrdila su i da se veliki broj mladih ljudi odlučuje za studij u zemljama Zapadne Evrope radi boljeg obrazovnog sistema i više prilika po završetku studija.

“Kašnjenje s reformama u obrazovnom sistemu dovodi mladu populaciju u dugoročno nepovoljan položaj, a nizak nivo produktivnosti rada privredu BiH čini nekonkurentnom. Dok se ne poduzmu konkretni, efektni s brzo vidljivim rezultatima programi koji će doprinijeti rješavanju brojnih problema, poražavajuće statistike će se samo umnožavati, a manevra za izlazak iz takve situacije će biti sve manje. Kakva će tada biti budućnost BiH, ne zna se“, kaže za Buku Dedić.

Fakulteti utočište za propale političare

O problemima koji opterećuju obrazovni sistem, razgovarali smo i sa univerzitetskim profesorima. Tako profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan za naš portal kaže da su državni univerziteti  već godinama prepušteni stihijskom fukncionisanju, bez ikakve strategije, saradnje između kantona, entiteta ili na novou BiH.

„Univerziteti su postali utočište za propale političare, jer su mnogi, kao najlošiji studenti, dok su bili na vlasti, ubrzano magistrirali i doktorirali i preko noći postali profesori.  Tako su potisnuli i ono malo kadrova koji su radili svoj posao kvalitetno. Sa druge strane, unutar univerziteta, zahvaljujući tzv. akademskoj slobodi, mnogi profesori su gledali da se snađu pa su na razne načine tražili prostor za dodatnu zaradu bez mnogo truda. Izgubio se kvalitet“, priča za Buku profesor i dodaje: „Pored toga, osnovno i srednje obrazovanje je izgubilo na kvaliteti. Dolaze nam sve lošiji učenici iz srednjih škola. Takođe, mi školujemo sve lošije diplomce. A onda poslodavci imaju problem kako naći kavlitetne kadrove, koje će platiti najmanjom mogućom platom, i još da rade dnevno 10 sati i da nemaju pravo na bolovanje, godišnji odmor …Spas se nađe u državnoj službi, u državnim frimama i institucijama, sa “debelom hladovinom”, ali samo za uzak krug stranačke i rodbinske djece.  Začarani krug od obrazovanja do zapošljvanja se vrti poput vrtloga i vuče kompletno društvo u propast“.

Po njemu jedino  riješenje je temeljito raščisti stanje u društvenim odnosima kroz  kvalitet u obrazovanju, kontrolu radno-pravnih odnosa u preduzećima, favorizovanje realnog sektora nasuprot javnom sektoru, poštivanje autoriteta, stvaranje kulta kvaliteta, stvaranje aktivnog dejstvu u društvu svakog pojedinca nasuprot sve prisutnijem pasivizmu.

Daško Gajić profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci ističe još neke ključne probleme u našem društvu -odsustvo demografske politike, politike obrazovanja i upisne politike, pogotovo u domenu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, uključivanja relevantnih aktera u metodologije za kreiranje tih politika, te kreiranje dobre socijalne politike jednoga društva pogotovo prema mladima, porodici i djeci! Po njemu slijede nam tri kruga naplate- prvi će platiti i već plaća obrazovanje, drugi će platiti poslodavaci, a treći penzioneri čije fondove neće imati ko da puni.

Da zaokružimo cijelu priču dodajmo još da se najnovijoj rang listi svjetskih univerziteta “The Times Higher Education” ne nalazi ni jedan univerzitet iz Bosne i Hercegovine, ali nalaze se četiri iz regiona Univerzitet u Splitu, Ljubljani,  Mariboru i  Zagrebu.

(Buka)

Koalicija za zaštitu rijeka BiH danas će organizovati protest solidarnosti u naselju Krušćica, opština Vitez, čiji mještani duže od mjesec dana protestuju protiv izgradnje mini hidroelektrana.

“Mještani Krušćice se, više od mjesec dana, mirnim okupljanjem bore protiv izgradnje mini hidroelektrana na istoimenoj rijeci, koja vodom za piće snabdijeva veliki broj građana Viteza i Zenice. Domaćini nas očekuju u velikom broju, na izletištu gdje će se održati protest solidarnosti, kao i druženje kraj rijeke”, saopštili su organizatori. Jedan od stanovnika Krušćice Muris Đelilović kazao je Feni kako se očekuje dolazak ljudi iz Banjaluke, Fojnice i nekoliko drugih bh. gradova, koji će podržati napore mještana da se zaustavi izgradnja hidroelektrana.

Stanovnici Krušćice više od mjesec dana upozoravaju da neće dozvoliti njihovu izgradnju, jer bi, kako kažu, uništile rijeku Krušćicu, kao i turistički potencijal ovog područja.

Krajem prošlog mjeseca došlo je i do fizičkog sukoba specijalaca MUP-a Srednjobosanskog kantona i mještana, kada su pripadnici Jedinice za posebne namjene i Jedinice za javni red i mir deblokirali put na kojem su mještani danima protestovali. Tom prilikom privedeno je dvadeset osoba, a nekoliko ljudi je povrijeđeno.

izvor:bhrt.ba

Registracija lijekova u BiH u potpunosti je blokirana jer Vijeće ministara još nije donijelo odluku na osnovu koje bi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH plaćala mjesečnu naknadu članovima Komisije za lijekove.

Informaciju je Nezavisnim novinama potvrdio Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije, upozorivši da posljedice ovoga mogu biti velike i pogubne.

On je dodao da ova blokada traje još od svibnja. Posljedica će biti, kako po zdravlje stanovništva, tako i po državni proračun. A to iz razloga jer će sada one tvtke koje su blokirane zatražiti naknadu štete putem sudova. Zaista ne znam zašto Vijeće ministara i dalje ne donosi tu odluku, naglašava Rustemović, koji već mjesecima upozorava da je Agencija zbog uplitanja politike u svojevrsnoj blokadi.

Istu je informaciju za Nezavisne potvrdila i Biljana Tubić, pomoćnica direktora Agencije za lijekove. Da, to za blokadu registracije lijekova je točno. A posljedica stajanja zahtjeva zbog nerada povjerenstva mogu biti tužbe, kaže Tubićeva.

Na pitanje koji su razlozi zbog kojih ovo pitanje Vijeće ministara ne rješava, i kome to odgovara, kaže da s tim nije upoznata, te da je Agencija već nekoliko puta slala urgencije.

Dostupnost, velika potražnja, ali i popularnost odlikuju energent pelet, koji je u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina napravio pravu malu revoluciju.

Naime, osim što u potpunosti zadovoljava visoko ekološke standarde i ne ugrožava okolinu i prirodu, proizvođači ističu da iskorištenost energije kod peleta iznosi preko 90 posto te da kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije.

Problemi prilikom nabavke

Postavlja se pitanje koliko će svi oni koji se griju na pelet koristiti i dalje ovaj energent ukoliko se nastavi sa poskupljenjem i problemima prilikom nabavke.

Na prodajnom portalu “OLX” može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju oko 300 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

Kako se približavaju zima i niže temperature, očekuje se i rast cijene peleta, a tome u prilog ide i strah lokalnog stanovništva da se ne ponove sibirske temperature od prošle godine.

Poučeni tim iskustvom, građani su pohrlili u mnoge firme koje se bave proizvodnjom peleta, a kako su nam kazali već se, što je neuobičajeno za ovo doba godine, mnoge firme suočavaju sa nestašicom ovog energenta.

Kako su kazali za Avaz.ba iz firme “Woodland” d.o.o, potražnja za ovim energetom je velika, što je i normalno, s obzirom na to da se zakon tržišta svakodnevno mijenja.

Zakon tržišta se mijenja, dakle što je veća potražnja, veća je i cijena peleta. Mada moramo da naglasimo, koliko posluje naša firma, dakle 4 ili 5 godina, nikada se nije ništa slično desilo kao ove. Dakle, sada trenutno nemamo na stanju ni grama, a ranije smo imali i po 1000 tona, što dovoljno govori kakva je potražnja, kazali su nam iz “Woodland” d.o.o.

Strah od niskih temperatura

Razlog za drastičan porast potražnje ove sirovine jeste i izuzetno hladna zima, koja je prošle godine pogodila našu zemlju.

Ljudi sigurno iz straha od zime kakva je vladala prošle godine uzimaju i više nego im treba, rekli su nam.

Kako su naglasili cijena ovog energenta u “Woodlandu” otprilike iznosi otprilike 300 maraka po toni, te da, za sada, sirovine za proizvodnju ovog energenta ima.

Peleta nemamo sada na stanju, ali sirovine za proizvodnju imamo. Kod nas će biti proizvodnje, jer mi imamo siguran plasman robe svake godine na italijansko tržište, ističu iz “Woodlanda”.

Šalu na stranu, ovaj način grijanja je mnogo jednostavniji. Ujutro saspeš cijelu vreću i miran si cijeli dan, rekli su nam iz “Woodlanda”.

                                                                                                                                                                   /izvor:avaz.ba/

BiH je zemlja s najvećom stopom nepismenosti u regiji, a kako nam je rekla Aida Kršo, viša stručna saradnica Instituta za jezik u Sarajevu, podatak o broju nepismenih u BiH (2,8 posto) govori mnogo o odnosu građana prema jezičkoj kulturi. Pojasnila nam je i koliko su sveobuhvatno obrazovanje, jačanje kulture pismenosti i rad na sebi važni za smanjenje procenta nepismenosti.

Ne tako davno pismenost je podrazumijevala poznavanje svih znakova jednog pisma i njihovo korištenje, no danas se taj kriterij povećao i svaka osoba koja ne može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku i jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu smatra se nepismenom.

“Pismenost u savremenom životu podrazumijeva mnogo više od one elementarne pismenosti da nešto napišete i pročitate. Ona podrazumijeva više nivoa – pravopisnu, gramatičku i stilsku pismenost koja podrazumijeva veći nivo jezičke kulture. Brojka od 2,8 posto nepismenih u BiH je poražavajuća, jer oslikava općeniti odnos građana prema jezičkoj kulturi i prema kulturi uopće”, rekla je Kršo.

Kako je objasnila, pismenost podrazumijeva sveopći pristup njegovanju kulture u najširem smislu riječi. Jačanje jezičke kulture i širenje jezičke pismenosti je dugotrajan proces na kojem se treba raditi ako se žele postići kvalitetni rezultati.

Povodom Međunarodnog dana pismenosti Institut za jezik je u 10 srednjih škola organizovao predavanja s ciljem skretanja pažnje na važnost razvoja jezičke kulture i, kako je rekla naša sagovornica, to je tek jedan od načina da se smanji nepismenost.

“To bi trebalo postati konstantna aktivnost na svakom mjestu, posebno u školama, ali i medijski bi se trebalo insistirati na razvoju i promjeni svijesti o važnosti kulture življenja i kulture uopće. Onda ćemo moći očekivati dobre rezultate. Problem nepismenosti će se riješiti kroz edukativne programe, kvalitetne knjige i kulturan pristup životu u najširem smislu”, rekla je Kršo, dodavši da je uzaludno nekome govoriti da mora pravilno pisati, da mora čitati, ako i svaki drugi segment života ne ide u pravcu podizanja nivoa kulture i opismenjavanja.

Smatra kako na nepismenost uveliko utječe niska kultura čitanja u BiH, ali i sve drugo.

“Općenito treba mijenjati svijest da će nam biti bolje ako se budemo bavili kulturom, ako budemo razmišljali na način da samo ako radimo na sebi, u intelektualnom i svakom drugom smislu, možemo promijeniti i stvari oko sebe. U tom smislu možemo očekivati bolje rezultate i manji procent nepismenosti u BiH”, kazala je.

U vremenu kada je korištenje tehnologije primarno za svaki oblik komunikacije, poražavajući je i podatak da u BiH živi 38 posto informatički nepismenog stanovništva, što znači da više od jednog miliona bh. stanovništva ne zna koristiti internet, e-mail, izrađuje tabele ili obrađuje tekst na računaru. No bilo bi svakako zanimljivo i korisno ispitati koje osobe socijalne, regionalne i životne dobi pripadaju ovoj skupini i u skladu s tim odrediti mehanizme koji bi smanjili ovako visoku stopu informatičke nepismenosti.

Podsjećamo, Agencija za statistiku BiH je jučer objavila podatke prema Popisu iz 2013. godine prema kojima u BiH živi oko 2,8 posto ili skoro 90.000 nepismenih, što je čini zemljom s najvećim procentom nepismenog stanovništva u regionu.Izvor: Klix.ba

Univerzitet u Sarajevu u ovoj studijskoj godini bilježi pad broja prijava za upis na gotovo svim fakultetima, za šta su ključni razlozi, kako su naveli, demografska kretanja i migracije, ali i prelazak sa osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje.

U vremenu kada smo svjedoci odlaska mladih ljudi iz BiH, ali i kompletnih porodica svjedočimo i posljedicama koje su prvenstveno vidljive u obrazovnim institucijama. Broj djece se smanjuje iz godine u godinu što će se svakako odražavati i u budućnosti.

Prof.dr. Aida Hodžić, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu podsjetila je kazala da je Univerzitet u Sarajevu 22. juna raspisao prvi upisni termin za upis u prvu godinu prvog ciklusa.

“Dobili smo saglasnost na 5.880 studenata. I u prvom upisnom roku oko 3.500 je steklo pravo upisa. Dakle, broj prijavljenih je bio oko 65 posto u odnosu na broj ponuđenih mjesta, a oko 60 posto smo ih primili kao one koji zadovoljavaju uslove za upis. Nama je u prvom upisnom roku ostalo oko 2.500 mjesta i to je bio razlog zašto smo tražili produženje drugog upisnog roka. Sada odnosno već tada je bilo izvijesno da mi nećemo popuniti ovu upisnu kvotu”, izjavila je Hodžić.

Prvi upisni rok je pokazao da je najveći interes studenata za fakultete iz grupacije tehničkih i medicinskih nauka i nekih akademija.

“Tako da su Elektrotehnički fakultet i Arhitektura već blizu ili popunili svoje upisne kvote. Vrlo blizu su tu Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija i Akademija scenskih umjetnosti. Što se tiče ostalih fakulteta, pogotovo iz grupacije društvenih nauka, tu je situacija puno lošija. Dakle, stanje na tržištu rada je na neki način promijenilo interes studenata”, pojasnila je Hodžić.

Zbog smanjenog broja studenata Univerzitet je raspisao i naknadni upisni rok.

Senat Univerziteta u Sarajevu je na julskoj sjednici donio prijedlog odluke o produženju tog naknadnog roka za 15. septembar na šta je resorno ministarstvo i dalo saglasnost.

“Konačan upis kandidata odnosno termin za upis je od 1. do 22. septembar. Nakon 22. septembra ćemo znati da li će se upisati i svi oni primljeni”, kazala je Hodžić.

U ovom trenutku i dalje teče naknadni upisni rok za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija, a prorektorica za nastavu i studentska pitanja je pozvala sve one koji se nisu odlučili ili nisu upisali željeni univerzitet da imaju još uvijek vremena da se prijave na većini fakulteta, na Ekonomski, Saobraćajni, Veterinarski, Građevinski, Prirodno-matematički fakultet, Pedagoški, Fakultet političkih nauka, Filozofski…

Do 2.500 manje maturanata u odnosu na ranije godine.Govorila je i o razlozima za smanjen broj studenata kazavši da su oni uglavnom objektivne prirode.

“Kada je u pitanju ova studijska godina mi dobivamo generaciju prelaska sa osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje. Samo u Kantonu Sarajevo ove godine je do 2.500 manje maturanata u odnosu na 2013, 2014. i 2015. godinu. Neki statistički podaci govore i da je u Federaciji BiH oko 20 posto manje srednjoškolaca”, istakla je Hodžić.

To je jedan od bitnijih razloga kada je u pitanju ova studijska godina i broj prijavljenih studenata na UNSA.

“Ili da budem vrlo jednostavna: Nema djece. Nema svršenih srednjoškolaca, imali smo produžetak osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje. To je kao gubitak jedne generacije. Međutim, tri naredna razloga po mom mišljenju su nešto što je nas pratilo i nekoliko prethodnih godina. Prošle studijske godine smo također upisali oko 1.000 studenata manje iz naredna tri razloga, a jedan od njih je demografski pad koji je svima jasan. Treći razlog su migracije, koje su globalni problem. Mi smo svjedoci, ne samo odlaska mladih ljudi nego kompletnih porodica, a mladih ljudi pogotovo i to u dobi kada oni idu studirati vani jer im je to skoro pa sigurna ulaznica za dobre poslove na razvijenim tržištima”, naglasila je Hodžić.

Četvrti razlog, pojasnila je, jeste nelojalna konkurencija dijela privatnih fakulteta.

“Naglašavam ovo dijela privatnih fakulteta ali zaista svi smo svjedoci dok prođemo ulicom da imamo otvoreno vrijeme upisa tokom cijele godine, bez ikakvih kriterija i uslova za upis, sa 100-postotnom prolaznošću. Ali ovo nije samo situacija na Univerzitetu u Sarajevu, ovo je nešto što je opća situacija u BiH, u zemljama regiona pa i u onim nešto razvijenijim”, kazala je Hodžić.

Prema njenim riječima, u posljednjih pet godina imaju trend smanjenja studenata sa oscilacijama što ustvari ovisi o demografskim kretanjima i migracijama.

“To je samo još jedna potvrda da to jesu dva ključna razloga. Sigurna sam da je to nešto što će nas pratiti i u budućnosti ali naglašavam da su to objektivni razlozi na koje Univerzitet ne može uticati. Univerzitet može uticati na to da koliko toliko prevaziđe ove objektivne okolnosti, a to je da stalno radi na poboljšanju kvaliteta studiranja i ja bih rekla da mi to i radimo”, rekla je Hodžić.

Univerzitet u Sarajevu, kako je kazala, nudi u sva tri ciklusa preko 520 studijskih programa, oni se stalno inoviraju, tržište rada je uključeno kod izrade tih nastavnih planova i programa u realizaciji nastave kroz praksu studenata.

“Ne kažem da je to dovoljno, da ne treba povećati. Zato i kažem da stalno moramo raditi na poboljšanju kvaliteta, privlačenju studenata iz regiona i stranih studenata studijskim programima na engleskom. To su zadaci koji su kontinuirani za nas, na kojima mi radimo. Mada, moram naglasiti da je Univerzitet u Sarajevu u promociji upisa za ovu studijsku godinu prvi put išao sa facebook kampanjom”, pojasnila je Hodžić.

U Bosni i Hercegovini zvanično je 2,83 posto nepismenih osoba, saopćila je Agencija za statistiku BiH u povodu Međunarodnog dana pismenosti koji se obilježava 8. septembra.

Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra. Utemeljio ga je UNESCO 1967. sa ciljem da promoviše značaj učenja i pismenosti. Tim povodom Agencija za statistiku BiH prezentira zvanične statističke podatke, iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH iz 2013. godine, o broju nepismenih stanovnika i podatke o informatičkoj nepismenosti stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima popisa stanovništva BiH, od ukupnog broja osoba starijih od 10 godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82% (u Republici Srpskoj 3,17%, u Brčko distriktu 2,83%, a u Federaciji BiH 2,63%). Od ukupnog broja nepismenih 0,8% su muškarci i 4,8% žene.

Prema podacima koje je predstavila Agencija za statistiku, u 2013. godini od 3.180.115 koliko ih je u BiH starije od 10 godina nepismeno je 89.794, odnosno 2,8 posto.

Kada je riječ o ranijim popisima, 1991. godine bilo je 3.697.232 stanovnika starija od 10 godina, a među njima je bilo 367.733 nepismena ili 9,9 posto.

Godine 1981. od 3.383.159 stanovnika starijih od 10 godina bilo je 491.044 nepismenih ili 14,5 posto, a 1971. godine 2.897.941 stanovnika i 671.925 nepismenih ili 23,2 posto.

Prema definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, pismena osoba je ona koja može sa razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena.

Prema posljednjim popisima, u Srbiji je nepismenih 1,96%, u Hrvatskoj 0,8%, a u Crnoj Gori je 1,5%.

Prvi put u BiH prikupljeni su, tokom popisa stanovništva, i podaci o informatičkoj pismenosti stanovništva. Od ukupno 3.180.115 osoba starijih od 10 godina informatički nepismenih bilo je 1.229.972 ili 38,7%.

Informatička pismenost definiše se kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra kompjuterski nepismenom, navode iz Agencije za statistiku BiH.

klix.ba