Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Počela prodaja: Velike gužve, navijači već traže kartu više za utakmicu BiH – Belgija

    faktorulaznice

    Fudbalska A reprezentacija Bosne i Hercegovine jednu od najvažnijih utakmica u kvalifikacijama za plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine odigrat će 7. oktobra protiv Belgije na Grbavici.

    Interesovanje za ovaj susret je veliko, čemu svjedoči i činjenica da se već sada traži karta više za ovaj duel.

    Prodaja ulaznica je počela jutros u 9 sati, a kolike su gužve na prodajnim mjestima u Sarajevu, najbolje svjedoči fotografija našeg čitatelja.

    – N/FSBiH je do sada primio veliki broj zahtjeva za rezervaciju ulaznica za ovu utakmicu i izvjesno je da će kapacitet stadiona Grbavica biti nedovoljan da primi sve zainteresovane navijače. Zbog ograničenog kapaciteta stadiona, kao i obaveznih sigurnosnih procedura koje nalažu FIFA i UEFA, bit će štampano 10.300 ulaznica za prodaju, a cijene su sljedeće: 30 KM (tribina SJEVER), 30 KM (tribina ISTOK), 20 KM (tribina JUG) – saopćeno je ranije iz N/FSBiH.

    U skladu sa ograničenim kapacitetom stadiona Grbavica, te sigurnosnim procjenama, a prema odgovarajućim standardima FIFA-e i UEFA-e, kao i zaključcima nadležnih organa N/FSBiH, prodaja svih 10.300 ulaznica za ovu utakmicu bit će izvršena putem poslovnica ovlaštene partnerske agencije Centrotours.

    faktor.ba

  • Ministar Crnadak u Austriji na konferenciji “Next Generation”

    Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak učestvovat će danas u Salzburgu na 13. konferenciji evropskih regiona i gradova “Next Generation”, koja će se baviti izazovima evropskih regija i gradova.

    Ministar Crnadak će biti govornik na panelu pod nazivom “Sljedeća generacija EU članica”.

    Kako je najavljeno, Crnadak će imati i odvojeni sastanak sa Johanesom Hahnom, komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

    Na konferenciji će učestvovati brojni međunarodni stručnjaci i donositelji odluka s područja privrede i politike, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

  • BiH dočekuje 1.400 učesnika velike NATO vježbe

    BiH će do 29. septembra na širem području sjeveroistočne Bosne biti domaćin terenske vježbe NATO EADRCC koja otklanja posljedice katastrofa “Bosna i Hercegovina 2017”.

    Pripreme za ovu vježbu s civilnim strukturama NATO-a, koja će učvrstiti saradnju NATO-a i BiH, traju više od godinu dana.

    “Ova vježba je veoma interesantna za BiH jer je prilika da dođemo do novih obuka, treninga te učenja novih lekcija iz raznih situacija u kojima se simuliraju određene nesreće, ugrožava imovina i život građana”, rekao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

    Ova vježba će okupiti 1.400 učesnika iz 34 zemlje koje dolaze uglavnom iz NATO struktura.

    “Ova vježba je velika prilika da i naše civilne strukture nauče puno toga u smislu zaštite i spašavanja. Ovo je također prilika da naučimo djelovati zajedno sa sličnim ili istim strukturama izvan BiH”, rekao je Mektić podsjetivši kako nam se to dogodilo 2014. godine za vrijeme poplava.

    Podsjetio je da se prirodne katastrofe koje čine veliku štetu i nanose žrtve dešavaju u BiH i istakao da će ova vježba dati efikasan odgovor na sprečavanje posljedica tih katastrofa.

                                                                                                                                                                                                                                                                               /izvor:zenit.ba/

  • Iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama ekshumirano 137 posmrtnih ostataka

    Ekshumacija žrtava iz masovne grobnice Korićanske stijene, u kojoj je pronađeno 137 posmrtnih ostataka, među kojima 86 lobanja, završena je danas.

    Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s područja Prijedora i Kozarca koji su ubijeni na tom lokalitetu u augustu 1992. godine.

    Glasnogovornica Instituta Lejla Čengić kazala je Feni da je masovna grobnica otkrivena 20. jula 2017., a ekshumacija je počela 7. septembra pri dnu padine u prirodnoj uvali gdje su izmješteni posmrtni ostaci žrtava.

    Po njenim riječima, masovna grobnica nalazi se na veoma nepristupačnom terenu, a žrtve su prikrivene velikom količinom kamenja. Zbog nepristupačnosti terena iskopavanje je vršeno isključivo ručno.

    Nakon ekshumacije posmrtni ostaci su prevezeni u Centar za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu gdje će biti izvršena sudskomedicinska i kriminalističko-tehnička obrada i uzeti koštani uzorci za DNK analizu da bi se utvrdio tačan identitet ekshumiranih žrtava.

    Čengić podsjeća da su na lokalitetu Korićanske stijene ekshumacije izvršene u pet navrata od 2003. do 2013. godine i ekshumiran je veći broj posmrtnih ostataka.

    – Do sada je na temelju DNK analize utvrđen identitet za 117 žrtava koje su ekshumirane na ovom lokalitetu. Sve identificirane žrtve još nisu ukopane. Naime, za 20 žrtava koje su ekshumirane i identificirane iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama nema koštanih uzoraka koje bismo mogli predati porodicama da ih ukopaju, jer su pronađene sitne kosti koje su iskorištene za DNK analizu, tako da zapravo porodicama nismo imali šta predati – pojasnila je Čengić.

    Dodala je da tragaju za ostacima skeleta i ovih identificiranih žrtava da bi mogli biti ukopani.

    – Prema izjavama preživjelih svjedoka, na Korićanskim stijenama ubijeno je oko 200 civila, koji su nakon toga gurnuti u provaliju, a na njih su potom bačena eksplozivna sredstva – kazala je Čengić te dodala da je 25 godina nakon zločina nad prijedorskim civilima otkrivena šesta masovna grobnica na Korićanskim stijenama.

                                                                                                                   /izvor:klix.ba/

  • Sve manje studenata na sarajevskim fakultetima, a sve više ih traži smještaj u domovima

     
    U posljednjih deset godina broj studenata upisanih na Univerzitet u Sarajevu smanjen je za više od 2.000. Pored činjenice da sve više mladih po diplomu odlazi u zemlje Evrope i svijeta, mnogi koji su prije mogli studirati jedino u glavnom gradu, sada imaju priliku obrazovati se i u svojim kantonima. Državni, kao i privatni fakulteti su otvoreni u skoro svim većim gradovima u BiH.

    Prazno 200 kreveta u domovima

    Iako je pao broj studenata u cijeloj BiH, za razliku od prošle godine kada je u studentskim domovima u Nedžarićima i na Bjelavama u Sarajevu bilo smješteno ukupno 1.340 studenata, ove godine je povećan broj na 1.500. Međutim, s obzirom na to da je kapacitet Studentskog centra Sarajevo 1.700 kreveta, i ove godine ostaje prazno 200 mjesta.

    “Renovirali smo osmi sprat u Nedžarićima, koji je bio neuslovan, i tu smo napravili jednokrevetne i dvokrevetne sobe s potpuno novim inventarom. U tom dijelu ćemo uglavnom imati slobodne sobe, ali čekamo i druge ispitne rokove kad očekujemo novi priliv studenata”, pojasnio nam je Tarik Curić, direktor Studentskog centra Sarajevo.

    On dalje ističe kako su svi restorani i kafeterije u sklopu domova podigli stanarde, zbog čega studenti mogu imati potpuno zatvorene živote u studentskim naseljima.

    “Iako je hrana u državi poskupjela, mi u domovima imamo 18 obroka u dnevnoj ponudi. Uz smještaj, to sve studente i roditelje košta 150 KM te kanton 150 KM, što je veoma povoljno”, kaže Curić.

    Kao i prethodnih godina, i ove godine će u domovima u Nedžarićima i na Bjelavama biti smješteni studenti iz svih dijelova BiH, a najviše iz Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog i Unsko-sanskog kantona. Zanimljivo je kako iz godine u godinu sve više studenata privatnih fakulteta na području Kantona Sarajevo plaća smještaj i hranu u Studentskom centru Sarajevo.

    Cimeri dijele skupe kirije i režije

    Studenti koji uglavnom u privatnim smještajima dijele troškove kirije i režija s jednim ili više cimera, smatraju kako su troškovi života u Sarajevu preskupi u odnosu na standard života u našoj zemlji.

    “Jeftiniji stanovi su obično loši i neuslovni za život. Skoro je nemoguće za studenta čiji roditelji imaju prosječna mjesečna primanja da živi sam u Sarajevu. Sve moje kolege žive s cimerima i bore se zajedno dijeliti sve troškove, od kirije, režija, pa i hrane”, kazala nam je Lejla Redžepagić iz Vareša, studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

    Srećom, kako nam govori Merima Šišić iz Velike Kladuše, studentica sarajevskog Fakulteta političkih nauka, pojedine gazde stanova često znaju izaći ususret i sniziti cijenu kirije.

    “Živim pod kirijom s cimericama već četiri godine. Promijenila sam dosad nekoliko stanova u različitim dijelovima Sarajeva. S obzirom na to da su režije skupe u stanovima, tako su i kirije skupe. Potrebno je više od pola nečije plate samo za troškove kirije i režija. Pozitivno je jedino što neke gazde ponekad sačekaju na plaćanje”, rekla nam je Šišić.

    Sudeći prema oglasima, najjeftinija kirija za garsonijeru u glavnom gradu iznosi od 250 do 300 KM. Kirije za jednosobne ili dvosobne stanove studenti plaćaju od 300 do 500 KM, zavisno u kojem dijelu grada žive. Tako, kada dva cimera podijele troškove kirije i režija, potrebno im je od 250 do 300 KM mjesečno za stan sa dvije sobe.

    Teško je doći do podatka da li je potražnja za stanovima u Sarajevu u padu, ali godinama su stanovi za studente iznajmljivani i rezervisani već početkom ljeta, dok ćete danas mnoge pronaći slobodne tokom akademske godine.

    Kako u Sarajevu koje ima najveći broj studenata, tako i u drugim bh. gradovima, zbog teške situacije u državi i demografskog pada, moglo bi biti sve više praznih stanova i kreveta u domovima, a sve manje visokoobrazovanih ljudi u BiH.

  • Na tržištu rada u BiH najtraženiji prodavači i konobari, a najplaćeniji programeri

    U posljednje tri godine zabilježen je konstantan porast broja radnih mjesta i kako pokazuju analize portala Posao.ba za 2017. godinu, najtraženiji su prodavači, konobari i frizeri.

    Kako je saopćeno na konferenciji kompanije Kolektiv/Posao.ba u Sarajevu, konkursi za poslove se najviše raspisuju u najvećim gradovima BiH. Najveća ponuda poslova je na području Sarajeva (37,9 posto), što predstavlja rast od 7,9 posto u odnosu na isti period prošle godine, slijedi Banja Luka s udjelom od 10,3 posto, a zatim Tuzla i Mostar sa po 7,9 posto udjela.

    Prema broju objavljenih pozicija, u prvoj polovini 2017. godine povećana je potražnja za frizerima, konobarima i prodavačima. Među 10 najtraženijih zanimanja u ovoj godini nalaze se još call-agent, komercijalista, programer, kuhar, stjuardesa, vozač i zaštitar, a najplaćenija zanimanja u ovoj kategoriji u prva tri mjeseca su programer (1.350 KM) i komercijalista (800 KM), dok su se za ostala najtraženija zanimanja plate kretale od 500 do 550 KM.

    Najviše konkursa raspisuje se u kategorijama komercijale, obrazovanja, zanatskih usluga, ugostiteljstva, ekonomije, građevinarstva i informatike, a vještine na kojima poslodavci insistiraju su poznavanje stranih jezika (najviše je tražen engleski jezik), poznavanje rada na računaru i posjedovanje vozačke dozvole.

    “Sve veći broj stranih kompanija razmatra regrutaciju kvalifikovane radne snage iz BiH, a posebno mladih ljudi koji poznaju strane jezike, što se posebno odnosi na engleski, njemački, ali i talijanski jezik”, rekla je direktorica operacija kompanije Kolektiv Mersiha Mehić.

    U toku godine zabilježena je kontinuirana potraga za medicinskim osobljem s mjestom rada u Njemačkoj, a najveći broj drugih oglašenih pozicija u inozemstvu se odnosio na pozicije u sektoru usluga podrške klijentima u Češkoj. Tako je od početka godine već 500 kandidata prošlo intervju, a njih 30-ak je već zaposleno.

    “Uporedili smo broj objavljenih poslova za protekle tri godine i uvidjeli da broj radnih mjesta bilježi kontinuiran rast od 10 posto godišnje”, naglasila je voditeljica projekata kompanije Kolektiv Nermana Ajanović.

                                                                                                                                                                                                                                                                   /izvor:klix.ba/

  • Jedinstveni registar boraca u FBiH konačno dobio zakonski okvir

     
    Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra boraca za koji federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i borci.

    “Smatramo da je opravdan zahtjev boraca i da javnost mora znati ko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo ko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra”, rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

    Istakao je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do boraca koji su u stanju potrebe.

    Federalna vlada krajem aprila ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. maja 2005. i 1. oktobra 2013. godine. Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra borcem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom odbrambenooslobodilačkog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim. Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida. 

    Date su i definicije porodice poginulog, umrlog ili nestalog borca i porodice umrlog vojnog invalida. 

    S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku. 

    Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica. Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. 

    Podršku delegata Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih porodica. Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. novembra 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u saglasnosti s Ustavom FBiH. 

    Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. maja 2010. godine, prenosi klix.ba.

  • Demobilisani borci protestuju ispred Parlamenta FBiH

    Demobilisani borci protestuju ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH gdje se danas održavaju sjednice Doma naroda.Protest je zvanično počeo u 10 sati, a tokom dana se očekuje i dolazak drugih demobilisanih boraca ispred zgrade entitetskog organa zakonodavne vlasti. Riječ je o mirnom protestu koji se održava uz prisustvo pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Već mjesecima demobilisani borci protestuju ispred zgrade Vlade Federacije BiH, gdje su čak postavili i šatorsko naselje. Od federalne vlasti traže formiranje jedinstvenog registra boraca, ukidanje finansiranja boračkih udruženja i borački dodatak za sve borce.

    O političkom stanju u entitetu Federacija BiH najbolje govori činjenica da će Dom naroda Parlamenta FBiH danas nastaviti 21. redovnu sjednicu koja je započeta prije pet mjeseci. Za danas je zakazana i 13. vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH.

    Tekst: Klix.ba; Foto: Dnevni avaz

  • Za drva i brašno pola penzije…

    penzioneri

    Hoće li predstojeća zima biti oštra i hladna kao prošla, blaga kao pretprošla ili će nas opet zatrpati snijeg kao 2012. godine, za sada ne znaju ni meteorolozi.

    Međutim, izvjesno je da će zima biti teška za preživljavanje većini bh. građana, posebice gotovo 230.000 umirovljenika u FBiH te 63.923 umirovljenika u RS-u koji primaju najnižu mirovinu od 326 odnosno 254 marke, piše Večernji list BiH.

    Veći troškovi zimi

    Kako je glad pokucala na vrata mnogih obitelji u BiH, već odavno je jasno, a brige onih koji se svakodnevno pitaju kako prehraniti obitelj postaju veće dolaskom zime. Tada, zbog većih troškova grijanja, ali i osnovnih životnih potrepština, bijeda pokazuje svoje najnemilosrdnije lice, gomilaju se brige u glavama tisuća napaćenih Bosanaca i Hercegovaca koji se, doslovno, bore za goli opstanak.

    Pojedini ekonomisti i predstavnici udruga potrošača ocjenjuju kako bi ova zima, zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, malih mirovina i nestabilnih zarada, mogla biti jedna od najtežih od okončanja rata 1995. Većina umirovljenika, iako su među rijetkima koji imaju stabilne prihode, ne može spokojno dočekati zimu. S obzirom na najavljeno poskupljenje brašna te visoke cijene ogrjeva, umirovljenicima će u zimskim mjesecima samo na ogrjev i brašno otići gotovo pola mirovine.

    Kada se tome pridodaju režije te lijekovi koje svi umirovljenici koriste, teško da će im za ostale prehrambene artikle ostati išta. Naime, iscijepana drva u poduzeću Drvosječa ove godine stoje 97 maraka, dok su drva u izrezanim trupcima 93 KM.

    Poskupljenja

    Nešto niže cijene iscijepanih drva pronašli smo kod privatnih prodavača, ali ni kod njih ne idu ispod 70 KM po metru, a ono što je za umirovljenike otežavajuća okolnost u slučaju kupnje kod privatnih prodavača, cjeli iznos za kupljeni ogrjev moraju platiti odjedanput, dok im poduzeće Drvosječa izlazi u susret te ogrjev mogu nabaviti na rate.

    U tom poduzeću pronašli smo i drveni ugljen koji košta 154 KM, a mrki ugljen je 196 KM. Statistike su neumoljive. Zbog sušne godine, propalo je oko 50, u nekim krajevima i 80 posto ljetine.

    Voće i povrće već su poskupjeli i do 50 posto, a kako se bliži zima, bit će sve skuplji.

    Vjerojatno će doći i do poskupljenja brašna, a mlinari i pekari procjenjuju da se vreća brašna neće moći kupiti ispod 20 KM. Poskupljuje i krumpir, još jedna namirnica za široke mase. On će s jeseni koštati 1,50 KM po kilogramu, a kada se uđe u zimu, cijena će im se povećati.

    Paprike, kupus, rajčica i drugo povrće potrebno za zimnicu također su znatno skuplji nego prošle godine. Tako vreća kupusa stoji sedam do devet maraka, a kada stigne “kasni” kupus, bit će još skuplji. I iskusne kućanice sve češće odustaju od pripreme zimnice. Ili je svedu na minimum.

    vecernji.ba

  • Klimatološki jesen počinje 01. septembra, što se ove godine itekako obistinilo

    jesen

    Septembar spada i u ljeto i u jesen, ovisno koji se datumi drže za relevante u pogledu početaka godišnjih doba. Klimatološka (meteorološka) jesen počinje 1.septembra  pa klimatološki gledano čitav septembar spada u jesen. Ove godine kalendarska (astrononomska) jesen počinje n 22.09.2017. u 21:02h.

    Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom u sjevernim, centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Glavnina padavina prije podne. Na planinama će padati i snijeg. Vjetar umjerene jačine sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, u Krajini do 18°C. Na jugu zemlje najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 23°C.