Category: BiH

Omladinski pokret “Revolt” organizuje danas u Tuzli prvi regionalni dvodnevni studentski forum “Studentski otpor” koji će okupiti predstavnike studentskih pokreta i organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, u svrhu unapređenja studentskog organizovanja.

U panel diskusijama će učestvovati: Jakov Kolak – Fakultet političkih nauka Zagreb, Zrinka Breglec- Filozofski fakultet Zagreb, Isidora Petrović -urednica Le Monde Diplomatique, Miran Pogačar – Studentski pokret Novi Sad, Tarik Smajlović – Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, Rasim Ibrahimagić – Inicijativa mladih za ljudska prava, Kenan Muminagić – ASPUS i Milica Pralica – Oštra nula Banja Luka.

Panelisti će podijeliti uspješna iskustva studentskog otpora te sa publikom razgovarati o ključnim problemima u sistemu visokog obrazovanja i studentskog organizovanja.

Sve panel diskusije u sklopu foruma su otvorenog tipa i besplatne.

Regionalni studentski forum “Studentski otpor” bit će održan danas 12.00 sati u Ateljeu “Ismet Mujezinović”, te u nedjelju u 11.00 sati.

                                                                                                                                                                                 /izvor:bhrt.ba/

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH u augustu je bilo 485.088 osoba, što je za 1.221 osobu ili 0,25 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje.

Broj nezaposlenih osoba u Republici Srpskoj smanjen je za 1.076, u Federaciji BiH za 78, a u Brčko distriktu BiH za 67 osoba.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje 262.781 ili 54,17 posto su žene.

Danas u Bosni i Hercegovini prije podne, pretežno oblačno vrijeme. U centralnim, istočnim, sjevernim i sjeveroistočnim područjima prije podne kiša, a snijeg ili susnježica se očekuju iznad 700 metara nadmorske visine. Glavnina padavina tokom jutra. U Hercegovini kiša se očekuje u jutarnjim satima. U drugoj polovini dana u Bosni postupno smanjenje oblačnosti, a u Hercegovini razvedravanje. Vjetar u Bosni umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini jaka bura koja će poslije podne i oslabiti. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5, na jugu od 7 do 11, a najviša dnevna temperatura zraka od 7 do 14, na jugu od 14 do 18 stepeni.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini umjereno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U večernjim satima na sjeveru i istoku zemlje moguća je slaba kiša. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 6, na jugu do 8, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu do 20 stepeni.

.PROGNOZA VREMENA ZA 09.10.2017 (Ponedjeljak)., sunčanije u Hercegovini, a u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne lokalno u Bosni može pasiti malo kiše. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 8, na jugu od 7 do 11, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 19, na jugu do 21 stupanj.

PROGNOZA VREMENA ZA 10.10.2017 (Utorak)., malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10, na jugu od 7 do 12, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 14 i 20, na jugu do 23 stupnja.

Na današnji dan 1908. godine Austrougarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila. Da bi bio izbjegnut rat, vodeće evropske zemlje priznale su aneksiju u martu 1909. godine.

Aneksija Bosne i Hercegovine bio je nastavak procesa koji je započet Berlinskim kongresom 1878. godine, kojim je formalno, Bosna i Hercegovina bila pod turskim suverenitetom, ali u stvarnosti, pod austrougarskom okupacijom.

Okolnosti koje su inicirale Austrougarsku na pripojenje bili su revolucionarni događaji u Osmanskom carstvu i Mladoturska revolucija u julu 1908. godine.

Pobunjenici su prilikom te revolucije, natjerali sultana da ponovo uvede stari Ustav, te sazove Parlament sa izabranim zastupnicima iz svih krajeva, što je uključivalo i Bosnu i Hercegovinu, jer je ona formalno bila dio turske teritorije.

Izbor bosanskohercegovačkih predstavnika, u Beču su shvatili kao prijetnju, te su hitno donijeli Dekret, kojim su pripojili Bosnu i Hercegovinu Austrougarskoj monarhiji.

Dekret Austrougarske o aneksiji BiH, objavljen je 6. oktobra 1908. godine. Bosna je pod austro-ugarskom vlašću ostala sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.

                                                                                                                                                                      /izvor:bhrt.ba/

Na javnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini, posljednjih godina opada broj upisanih studenata. Razloga je mnogo – studenti odlaze vani, tržište rada nije prilagođeno upisnim politikama, a i privatnih fakulteta je sve više, javlja N1.

Na Univerzitetu u Sarajevu ove godine popunjeno oko 60 posto mjesta za upis. Kako kažu iz rektorata, na razloge za pad u broju upisanih studenata – ne može se utjecati iz akademske zajednice.

“Pad upisa i u javnom i u privatnom sektoru kad su univerziteti u pitanju je evidentan. I očekuje se da još jedan faktor na to utječe naredne dvije godine – prelazak s osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje jednu generaciju nam je zaustavio potpuno”, rekao je Rifat Škrijelj.

Isti problem pred akademskom zajednicom u Mostaru. Ipak, profesor s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, nudi drugačije objašnjenje za ovu pojavu.

“Problem je dublje prirode iz razloga što je politička situacija sve gora svakim danom, mladi ljudi su zapravo demotivirani i tom diplomom koju će dobiti ako uzmu u obzir da su se njihove kolege ili eventualno puno lošiji studenti od njih već zaposlili preko određenih stranaka”, izjavio je Seid Masnica.

S problemom smanjenog broja upisanih studenata ne suočavaju se samo javnim univerzitetima u Sarajevu i Mostaru. Isti problem nalazi se pred javnim univerzitetima u RS-u i Tuzli, a kako kažu iz ovih univerziteta rješenje treba biti kreiranje strategije koja će povećati broj upisanih studenata.

Na javnom Univerzitetu u Tuzli, gotovo je prepolovljen broj upisanih studenata. Konkurencija, loša kvaliteta nastave i politika – navode se kao glavni razlozi za ovaj problem.

“Kada smo otvorili bezbroj privatnih fakulteta i univeziteta koji su po mom mišljenju jako loši, ali isto tako državni univerziteta nisu mnogo bolja i kao opći rezultat toga mladi ljudi su se odlučili da idu izvan ove zemlje, ne samo zbog obrazovanja već i poslije zbog zaposlenja”, rekao je Sabid Zekan, profesor na Univerzitetu u Tuzli.

U Banjaluci, studenti sve manje biraju javne univerzitete – nadu za bolju budućnost tu ne pronalaze.

“Prvi razlog je odsustvo nade, oni ne vide ovde budućnost i onda kad završavaju srednje škole ne dolaze ovdje na naše univerzitete koji već postoje nego idu vani”, kazao je Miodrag Živanović, profesor na Univerzitetu u Banjaluci.

Mogućnosti za studij van države sve su dostupnije, privatni fakulteti sve brojniji, a studenata na javnim univerzitetima u BiH sve manje.

                                                                                                                                                                          /izvor:vecernji.ba/

U Oslu će danas biti saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za mir, koju je prošle godine osvojio kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos za napore u postizanju mirovnog sporazuma sa pobunjenicima.

Agencija Frans pres prenijela je da je prijavljeno 318 kandidata i da se, kao i posljednjih nekoliko decenija, ne zna ko je na spisku kandidata. Imena se drže u strogoj tajnosti.

AFP je dodao da kruže glasine da bi ovogodišnja nagrada mogla da bude posvećena naporima protiv širenja atomskog oružja u svjetlu krize sa Sjevernom Korejom.

“Nobelov komitet će učiniti veliki zaokret ako se odluči da nagradi nuklearni sporazum Irana i šest velikih sila”, ocijenio je norveški historičar Asle Sven.

Prema njegovim riječima, nagradu bi mogli da podijele bivši američki državni sekretar Džon Keri, šef iranske diplomatije Muhamed Džavad Zarif i visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini za doprinos u postizanju iranskog nuklearnog sporazuma, postignutog u julu 2015. godine.

Kruže priče da su na spisku kandidata papa Franjo, saudijski bloger u zatvoru Raef Badaui, ruski list Novaja Gazeta i turski Džumhurijet.

Prvu Nobelovu nagradu za mir su 1901. godine podijelili Švicarac Žan-Anri Dinan, osnivač Crvenog krsta i Francuz Frederik Pasi, osnivač i predsjednik Francuskog društva za arbitražu među narodima.

                                                                                                                                                           /izvor:bhrt.ba/

Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na devet miliona kruna (oko dva miliona KM). Novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više laureata u jednoj disciplini.

Magla u jutarnjim satima mjestimično smanjuje vidljivost u višim predjelima Bosne i Hercegovine, kao i u kotlinama i uz riječne tokove.

Na dionicama koje prolaze kroz usjeke i preko planinskih prevoja upozorava se na moguće odrone zemlje ili kamenja.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale, u toku je sanacija tunela Kalovita Brda, zbog čega je saobraćaj u tunelu potpuno obustavljen i odvija se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Radovi se izvode i na magistralnom putu M-17, kod gradskog mosta u Konjicu, kao i u mjestu Donji Hadžići. Tokom dana, na oba lokaliteta, saobraća se jednom trakom-naizmjenično.

Na magistralnom putu Livno-Šuica, na prijevoju Borova glava, upozorava se na izlaske divljih konja na kolovoz.

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

U toku su radovi u Hrvatskoj na GP Stara Gradiška-Gradiška, zbog čega je tokom dana moguće sporije saobraćanje.

Sutra i u danima vikenda očekuju se zahlađenje i padaline u skoro svim gradovima BiH, a na planinama će padati snijeg, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nakon nekoliko sunčanih i toplijih dana, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u petak i tijekom vikenda očekuje se promjena vremena, praćena povećanom naoblakom, padalinama i zahlađenjem, a na planinama je moguća susnježica i snijeg.

Jutarnje temperature zraka bit će osjetno niže u odnosu na protekli period, nakon prolaska pogoršanja i razvedravanja mjestimično je za vikend moguća i pojava slabijeg mraza. Maksimalne dnevne temperature također će opasti, a kretat će se od 6 do 8 u unutrašnjosti, na jugu do 14 stepeni

U prvom dijelu narednog tjedna vrijeme će biti stabilno, bez padalina, s hladnim jutrima, a maksimalne dnevne temperature iznosit će od 12 do 20 stupnjeva. Od sredine sljedećeg tjedna očekuje se pogoršanje praćeno obilnijim padalinama, a temperature će biti u okviru prosječnih za ovaj mjesec.

Prva faza revizije branilaca trebala bi biti završena do kraja ovoga mjeseca. Prema riječima ministra za pitanja branilaca FBiH Salke Bukvarevića, ostalo je još svega 2000 predmeta za pregledati.

– Možemo reći kako smo s 1. Oktobar pregledali blizu 140.000 predmeta, a ostale su još 2000 predmeta. I mi ćemo u ovom mjesecu završiti prvu fazu kontrole papirologije za sve te predmete – kaže Bukvarević. Dodaje kako među pregledanim predmetima, 2000 njih nisu imale urednu dokumentaciju te su te osobe izvedene iz prava zbog nepostojanja adekvatne papirologije da su bile pripadnici oružanih snaga.

– Oko 4000 osoba izvedene su iz prava jer su ocijenjene na Institutu za medicinsko vještačenje s manje od 20 posto. Dakle oko 6000 pripadnika izvedeno je iz prava. Govorimo “oko” jer svatko od njih ima pravo pokretanja postupaka pa je i jedan dio na sudu. Zatim, za blizu 7000 pripadnika umanjeno je pravo. Primjerice, ako je invalidnost bila 80 posto, sada je 60 posto – kaže Bukvarević u intervjuu koji je dao za Faktor.

On se tom prilikom osvrnuo i na eventualne sankcije za one branitelje za koje se utvrdi da su nezasluženo primali naknadu više godina.

– Sve što smo mi utvrdili, dostavljali smo nadležnim tijelima. Zakon o kontroli zakonitosti jasno je propisao da se, kada se utvrde nepravilnosti, izdaje nova odluka. Nije predviđeno neko daljnje procesuiranje – navodi ministar za pitanja branitelja FBiH. Kada je riječ o objavi registra korisnika braniteljsko-invalidske zaštite, Bukvarević ističe kako se na njemu radi.

– Izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i njihovih obitelji omogućena je pravna pretpostavka za uspostavu i objavu registra korisnika i registra branitelja. Kao što je poznato, novi braniteljski zakon je donesen i samo se čeka njegova objava u Službenim novinama FBiH te mislimo kako će to biti u ovom mjesecu. Nakon toga, vrlo brzo ćemo institucijama BiH, općinama i županija staviti na raspolaganje registar korisnika braniteljsko-invalidske zaštite – 95.000 imena po općinama i kantonima, njihova primanja, što su do sada primili iz budžeta općina, kantona, FBiH – kaže ministar Bukvarević.

On se tom prilikom dotaknuo i novčane pomoći za branitelje koji su u stanju potrebe.

– Radimo na transferu za pomoć. Znači, 28. avgusta uputili smo Ministarstvu financija FBiH zahtjev za rebalans. S pozicije Ministarstva osigurali smo sedam miliona KM za pomoć u rješavanju socijalno-statusnih pitanja branitelja i članova njihovih obitelji u ovoj godini, a za iduću godinu predviđeno je devet miliona KM. Pri kraju smo s predlaganjem kriterija koje treba ispuniti kako bi dobili pomoć.

Jedan od njih je da su najmanje tri godine prijavljeni na zavodu za zapošljavanje, koji nemaju drugih prihoda i čija obitelj ostvaruje manje od 25% od prosječne plaće u FBiH. Obuhvaćeni su, dakle, svi, razvojačeni branitelji, ratni vojni invalidi, obitelji poginulih. Dakle, time smo obuhvatili branitelje koji su bez primanja, djecu bez oba roditelja koja su također bez primanja – zaključio je.

vecernji.ba/faktor.ba