Category: BiH

Unatoč teškom stanju u zdravstvenom sustavu, u BiH se posljednjih godina povećao broj zahvata koji se obavljaju u bolnicama, piše Večernji list BiH. Rezultat toga je smanjen broj pacijenata koji idu na liječenja izvan BiH. Ipak, mali je broj osiguranika koji znaju u kojim državama mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu ako su osigurani u BiH. Zdravstvene tegobe prilikom odmora ili rada u stranim zemljama tema su o kojoj se nerado razmišlja. Ipak, građani moraju znati kakva prava imaju ako im zatreba pomoć liječnika dok su izvan BiH.

Zemlje u kojima bh. građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu su one s kojima je BiH potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju. To su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Slovenija, Mađarska, Turska, Češka i Velika Britanija. Također, u Švicarskoj građani iz BiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju prometnih nesreća, dok u Švedskoj sami moraju plaćati troškove liječenja. U Francuskoj se ne može koristiti zdravstvena zaštita s bolesničkim listom.

Sve što je potrebno građanima BiH kako bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u inozemstvu je ovjerena zdravstvena iskaznica i dvojezični obrazac, odnosno potvrda za korištenje zdravstvene zaštite. Tu potvrdu kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja izdaju na osnovi pregleda i ocjene zdravstvenog stanja korisnika. Važno je napomenuti kako osigurane osobe imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo nužno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti za život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH.

Hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično. Prema neslužbenim informacijama, ove godine izdano je nekoliko tisuća potvrda građanima koji su išli u strane zemlje i tražili dokumente koji bi im osigurali medicinsku pomoć u slučaju da im je potrebna.

Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u stranim zemljama može se izdati samo osiguranoj osobi za koju je, prije odlaska izvan BiH, utvrđeno kako ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od kroničnog oboljenja koje zahtijeva dulje liječenje i stalan nadzor doktora medicine. Očekuje se kako će broj zemalja u kojima se bh. građani mogu liječiti u slučaju potrebe u budućnosti biti znatno veći. Broj od 15 zemalja je mali s obzirom na to da brojni bh. građani zbog posla često nisu u svojoj zemlji.Izvor: Drugčiji.ba

Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu. Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.

Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu digli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugalj i drva.

Kompanija Woodland iz Drvara 15. septembra je prestala izvoziti pelet kako bi zadovoljila potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.

“Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor, oni ga izvoze”, kazali su nam iz kompanije Woodland.

Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po vansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno višim.

“Naručili su u julu i augustu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktuelne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine, jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV”, navodi Budimir.

Iz kompanije Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.

“Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i snabdjeli svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljnjeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja firma pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti vještačku krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Evropi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regiona odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama”, tvrde iz kompanije Hifa.

Nema podataka od uvezenom peletu

Iz Woodlanda ističu da je povećanje cijena loša reklama te da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovnog uvoza jeftinijeg i lošijeg peleta koji će se na domaćem tržištu prodavati po visokim cijenama. Vanjskotrgovinska komora BiH nema podatke o uvezenom peletu jer on, kako tvrde, spada u kategoriju otpadaka od drveta i nije ga moguće razdvojiti od iverala ili pilote.

“Problem je što niko nije skladištio pelet, savjetovali smo kupcima da kupuju u maju, junu i julu, kada je i cijena povoljnija, ali svi čekaju zimu. Imali smo ponudu da uvezemo pelet iz Bugarske i Ukrajine, ali nismo htjeli riskirati. Ne znamo kakav je taj pelet i sami sebi bismo napravili štetu ukoliko je lošeg kvaliteta”, kažu iz Woodlanda.

Iz kompanije Senigor tvrde da ne zarađuju na peletu koji prodaju, odnosno da na toni uzimaju samo 20 KM kako bi djelimično pokrili troškove prijevoza.

“Trenutna cijena peleta u Senigoru iznosi 440 KM po toni s PDV-om i prijevozom na teritoriji Kantona Sarajevo. Međutim, imamo minimalne količine, pošto je ogromna potražnja. Nabavna cijena koju plaćamo proizvođačima je 420 KM i mi na tu cijenu dodajemo 20 KM. Nismo lagerovali količine i sada nas je stvarno stid da kažemo kupcima da je cijena peleta 500-600 KM, a prije nekoliko mjeseci je bila 300 KM. Jedno vrijeme smo bojkotovali proizvođače kada su digli cijene, ali smo odlučili da je ipak korisnije da prodajemo po našoj nabavnoj cijeni uz malu korekciju za dodatni trošak transporta koji imamo da odvezemo na adresu naših kupaca”, kazao nam je izvršni direktor Senigora Alem Omerhodžić.

Bh. pelet zbog kvaliteta tražen na stranom tržištu

Tvrdi da trenutno prodaju samo pelet domaćih proizvođača jer se u većini slučajeva proizvodi ili sastoji od bukovog drveta, dok se strani pelet uglavnom pravi od manje kaloričnog drveta i samim tim je lošijeg kvaliteta.

“Međutim, zbog nedostatka količina i bezobrazne cijene bit ćemo primorani da uvezemo određenu količinu peleta po nižoj cijeni. Smatram da mnogi proizvođači kopaju sebi jamu s abnormalnim povećanjem cijena peleta pred sezonu, ne uzimajuću u obzir potencijalne dugoročne posljedice svojih poslovnih odluka. Zakon ponude i potražnje je osnovni razlog povećanja cijene peleta na lokalnom tržištu. Pelet proizveden u BiH je mnogo kvalitetniji od peleta koji se proizvodi u drugim evropskim zemljama i zbog toga je naš pelet tražen na tržištu Italije, Austrije i drugih zemalja, a to su tržišta koja su spremna da plate pelet po mnogo višoj cijeni nego što su stanovnici BiH u mogućnosti”, ističe Omerhodžić.

Smatra da se u cijelu priču trebaju uključiti nadležne institucije, jer je na slobodnom tržištu teško uvesti bilo kakve restrikcije ili limitirati cijene.

“Vjerujem da je proizvodnja peleta ogromna prilika za BiH da razvije masovnu proizvodnju i osigura vlastitu metodu toplifikacije naših domova. Masovna proizvodnja peleta bi bila idealno rješenje za problem toplifikacije, kao i čišćenja mnogih degradiranih šuma. U tom smislu mislim da je potrebno da se resorna ministarstva zaduže za kreiranje plana i poticaja prema proizvođačima peleta”, navodi izvršni direktor Senigora.  Ipak, uprkos visokim cijenama zaključuje da je pelet, kao ekološki prihvatljiv proizvod, i dalje jedan od ekonomičnijih proizvoda za zagrijavanje domova, ako se uporedi s cijenom električne energije ili plina.Izvor: klix.ba

Sud BiH oslobodio je u prvostepenom postupku Nasera Orića, ratnog komandanta Armije RBiH u Srebrenici, optužbi za počinjenje ratnih zločina u Bratuncu i Srebrenici. Optužbi je oslobođen i suoptuženi Sabahudin Muhić, pripadnik Armije RBiH, javlja reporterka BHRT-a.

Orić, komandant, i Muhić, pripadnik Armije RBiH, bili su optuženi da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti.

Tužilaštvo BiH je, tokom dokaznog postupka, izvelo svjedočenja četiri vještaka i 14 svjedoka nastojeći dokazati krivicu Nasera Orića i Sabahudina Muhića.

Odbrane Orića i Muhića su, s druge strane, iskazima 18 svjedoka i materijalnim dokazima u potpunosti negirale navode optužnice.

Suđenje je počelo krajem januara prošle godine, a Sud BiH je sredinom septembra 2015. potvrdio optužnicu u kojoj je Tužilaštvo navelo da su Orić i Muhić počinili zločine protiv ratnih zarobljenika.

Naser Orić uhapšen je 10. juna 2015. na granici Francuske i Švicarske po zahtjevu Republike Srbije.

I Srbija i Bosna i Hercegovina su poslale zahtjev za njegovo izručenje. Izručen je našoj zemlji, nakon čega mu je Sud BiH odredio mjere zabrane, a Orić se branio sa slobode.

Orićeva odbrana je od Haškog tribunala tražila obustavu postupka protiv njega, pozivajući se na argument da je Naseru Oriću za te zločine već suđeno. Tribunal u Haagu je, međutim, odbio taj zahtjev Orićeve odbrane.

Naser Orić je 2008. godine pred haškim sudom pravosnažno oslobođen krivice za zločine počinjene u Srebrenici.Izvor:BHRT

U Bosni i Hercegovini na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je jutros smanjena zbog magle, a na tim dionicama kolovoz je vlažan i klizav.

Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke, pa se apelira na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno.

Upozorava se i na izlaske divljih konja na kolovoz na magistralnom putu Livno-Šuica, na prevoju Borova glava.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale, u toku je sanacija tunela Kalovita Brda, zbog čega je saobraćaj u tunelu potpuno obustavljen i odvija se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Radovi se izvode i na magistralnom putu M-17, kod gradskog mosta u Konjicu, kao i u mjestu Donji Hadžići. Tokom dana, na oba lokaliteta, saobraća se jednom trakom-naizmjenično.

Na graničnim prijelazima, zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

U toku su radovi u Hrvatskoj na GP Stara Gradiška-Bosanska Gradiška, zbog čega je tokom dana moguće sporije saobraćanje, saopćeno je iz Informativnog centra BIHAMK-a.

Građani su svjedoci nebrojenih izjava najviših funkcionera vlasti o tome kako je izgradnja autoputeva, u prvom redu Koridora 5C, najveći prioritet. No, u 17 godina gradnje Koridora stali smo na oko 100 kilometara od predviđenih 337. Istovremeno, u regiji situacija sljedeća: Hrvatska 925, Srbija blizu 900 kilometara autoputa.

Nakon preuzimanja funkcija 2015. – među zvučnim obećanjima bilo je i ono – do kraja 2020. izgradit ćemo 100 kilometara autoputa – riječi su bile tada vršioca dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH Jasmina Buče. Godinu poslije i nova obećanja. Koalicioni sastanak – Čović – Izetbegović – Radončić i optimistične izjave:

“Ja sam danas siguran da ćemo imati vrlo brzo definirano svaki dio ili svaki LOT, svaku dionicu našeg Koridora i brzih cesta jer su svi kompetentni ljudi bili tu”, izjava je Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH od 15. septembra 2016.

“Da se značajno krene u izgradnju. To podrazumijeva da mi u sljedećih 4 do 6 godina dovršimo autoput i da izgradimo brze ceste do Tuzle, Bihaća, Goražda, a do Mostara bi svakako bilo kroz autoput”, izjavio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, 15. septembra 2016.

No, gradnja autoputa nije nastavljena – a koaliciona trojka više se i ne sastaje. Ostale su izjave da bi se za šest godina moglo izgraditi više od dvjesto kilometara Koridora. A 17 godina je trebalo za postojećih oko 100.

Situacija na Koridoru je sljedeća:

Tri aktivna gradilišta ukupne dužine 19 kilometara. Poddionica Drivuša – Klopče; poddionica Klopče – Pečuj; druga faza dionice Svilaj – Odžak. Rok za završetak – sljedeća godina. Očekuje se okončanje tendera za dionicu Počitelj – Zvirovići. Dugu 10 kilometara, vrijednu 100 miliona eura.

No, treba podsjetiti na izjavu jednog u nizu čelnih ljudi Autocesta Đenana Salčina:

“Što se tiče drugog LOT-a na dionici Počitelj – Bijača, tu me je praktično prvi radni dan zatekla situacija da se trebam složiti sa izborom skupljeg ponuđača jer se evaluacijom tendera odbacila najpovoljnija ponuda i preferirala izvođača skupljeg za 10 miliona KM”.

Danas, dogovoreni grantovi vrijedni 412 miliona eura, u postupku odobravanje dodatnih 300, tvrde u autocestama FBiH. Čeka se povećanje akciza. Autoceste su pribjegle alternativnim prijedlozima za izgradnju.

“Model koncesije (Doboj jug – Žepče jug, 38 km) Autoceste FBiH su u saradnji sa IFC -om i EBRD – om strukturirale projekat koncesije. Radi se o tome da sjeverno od Tarčina izgradimo autocestu i to sve damo koncesionaru na određeni broj godina, a da taj koncesionar izgradi preostalih 39 kilometara (Žepče –Doboj jug) do spoja s Republikom Srpskom. Čeka se odluka Vlade FBiH za realizaciju”, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

U međuvremenu, Republika Srpska otvara dionice autoputa, no ne one na Koridru 5C. Sa trenutnih oko 80 kilometara – ukoliko se ispuni obećanje predsjednika Dodika i spajanje Prnjavora i Banja Luke – Republika Srpska dostiže nivo Federacije. S druge strane situacija nije ništa povoljnija kada je riječ o radovima na cestama na kojima se odvija 70 posto prometa. U Cestama Federacije čekaju no5Ce od akciza.

“Naši prihodi trenutno koji su od naknada za ceste od registracije vozila i slično su dostatni za neke osnovne stvari a to su za redovno zimsko održavanje cesta za pojedine projekte sigurnosti i vraćanje kredita za program rehabilitacije cesta koji je bio od 2008. do 2011. nemamo prostora za neke velike izgradnje”, komentarisao je Ljubo Pravdić, direktor Cesta FBiH.

Samo gradnja Sarajevske zaobilaznice traje proteklih 10 godina. Bila je i predmetom istrage – danas su Ceste u arbitražnom postupku s hrvatskim Osjek Koteksom. A suočeni su i sa tužbama domaćih podizvođača što je potvrdio i direktor preduzeća.

                                                                                                                                                                                                                       /izvor:N1/

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak na današnjoj konferenciji za novinare u Banoj Luci je izjavio kako je krajnje vrijeme za održavanje zajedničke sjednice Vlada FBiH i RS-a te Vijeća ministara BiH.

Crnadak je izjavio kako se BiH nalazi u kritičnoj tački svog europskog puta.

“BiH se sada nalazi na prekretenici, jer smo u fazi u kojoj se sve manje vjeruje da ćemo moći nastaviti dalje europskim putem. To su potvrdili komesar za proširenje Johannes Hahn i predsjednik Europske narodne partije (EPP) Joseph Daul. Skoro 80 posto građana BiH podržava europski put i naša je obaveza da izađemo na taj put”, rekao je Crnadak.

Prema njegovim riječima, BiH što prije mora napraviti konkretan iskorak na putu ka EU.

“Sada je  vrijeme da se konačno održi prva zajednička sjednica Vlada FBiH, RS-a i Vijeće ministara BiH uz prisustvo načelnika i gradonačelnika kantona. Važno je da svi ljudi koji odlučuju o EU sjedu na jednom mjesto, jer moramo presjeći sve političke čvorove koji nas koče. Vidjet ćemo kakve će biti reakcije nakon tog sastanka”, izjavio je Crnadak.

Dodao je kako je srpski narod na čelu s Mladenom Ivanićem pobijedio uprkos svim opstrukcijama.

“To treba svima biti jasno na primjeru kako je Međunarodni sud u Hagu odbio reviziju presudu tužbe BiH protiv Srbije. Trebate znati da BiH ruše oni koji najviše o njoj pričaju”, zaključio je ministar vanjskih poslova BiH.

On je također komentirao i nedavnu odluku Disciplinske komisija koja je utvrdila da ambasadorica BiH u Hagu Mirsada Čolaković nije kriva za povredu službene dužnosti za šta ju je teretio upravo Crnadak.

“Ambasadorica Čolaković je izjavila kako je odbila predati moje pismo Međunarodnom sudu i to komisija nije uzela u obzor, a trebala je”, kratko je prokomentirao Crnadak.

Podsjećamo da je u ovom slučaju predsjedavajući Disciplinske komisije Marinko Avramović rekao da je komisija utvrdila da Čolaković nije kriva ni po jednoj tački prijave po kojoj je pokrenut disciplinski postupak.

Sud BiH sutra će objaviti prvostepenu presudu komandantu Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću i pripadniku te vojske Sabahudinu Muhiću, optuženima za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima na području Srebrenice 1992. godine, najavljeno je iz Suda.

Orić i Muhić optuženi su da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili trojicu zarobljenih Srba – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u januaru 2016. godine, a nakon iznošenja završnih riječi Tužilaštva BiH 29. avgusta, okončano je iznošenjem završnih riječi odbrane 12. septembra.

Tužilac Miroslav Janjić rekao je tokom iznošenja završne riječi da je Tužilaštvo, na osnovu dokaza i iskaza svjedoka, utvrdilo i dokazalo da su optuženi počinili krivična djela koja su im stavljena na teret.

Orićev branilac Lejla Čović smatra da Tužilaštvo nije ništa uspjelo dokazati, osim činjenice da je bio oružani sukob između Armije BiH i Vojske Republike Srpske, te Sudu predložila da njen branjenik bude oslobođen.

Izricanje presude zakazano je za 9.00 sati.

                                                                                                                                                                                                                       /izvor:fokus.ba/

Novi zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) u Federaciji BiH, sudeći prema svemu, svjetlo dana neće ugledati prije iduće godine, što znači da od povećanja penzija još dugo nema ništa.

Jer, na sastanku u četvrtak, kojem su prisustvovali članovi kolegija Vlade Federacije BiH i oba doma Federalnog parlamenta, a koji je trajao duže od dva sata, nije postignut nikakav dogovor.

Kako saznajemo, iako se na sastanku trebalo raspravljati o načinu obračuna penzija i postići dogovor o koeficijentu njihove isplate, to se nije desilo. Jer, za iznalaženje najprihvatljivijeg zakonskog rješenja ne postoje politička volja i spremnost.

No, to nije iznenađujuće ako se zna da je ovaj zakonu u Domu naroda Parlamenta FBiH doživio krah u dva navrata zato što se delegati SDA i HDZ-a nisu mogli dogovoriti o koeficijentu. Vlada je bila predložila koeficijent 13,6, a iz HDZ-a BiH insistirali su na koeficijentu 14,3.

No, dogovor ni za jedan obračun nije postignut, a bilo je prijedloga da se na sastanku raspravlja o koeficijentu 13,9.

Male dorade

– Dogovor o koeficijentu bitan je kako bi novi zakon o PIO ponovo bio upućen prvo Vladi FBiH na usvajanje, a potom u parlamentarnu proceduru. Ocjene su da nema smisla slati zakon u Vladu i dalje u Parlament ako on neće biti podržan u zakonodavnoj vlasti – kaže naš sagovornik iz Vlade.

Ipak, bilo je onih koji su zagovarali da se zakon što prije donese, jer su potrebne još neke male dorade, a na hitnost donošenja ukazano je zbog rasta penzija, čime će položaj najstarije populacije, koji je godinama poražavajući, biti koliko-toliko popravljen.

Hoće li na ulice 22. oktobra?

O tome hoće li protesta penzionera zbog nemara nadležnih biti, nakon što su od izlaska na ulicu 14. septembra odustali, znat će se nakon sastanka čelnih ljudi iz vlasti s penzionerima. Ranije je kao termin za okupljanje penzionera spominjan 22. oktobar. – Mi ćemo s nadležnima imati sastanak nakon ovog njihovog zasjedanja. Vidjet ćemo šta nam sada nude – kazao je za „Avaz“ Mehmedalija Rapa, predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

                                                                                                                                                                                         /izvor:avaz.ba/

Početak svake nove godine sa sobom donosi poskupljenje cigareta i duhana u BiH. Tako će biti sve dok se visina akciza na ove proizvode u BiH ne ujednači sa evropskom akcizom.

– U skladu sa trenutnim Zakonom o akcizama u BiH, koji se primjenjuje od 1. jula 2009. godine, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje svake godine donosi Odluku o posebnoj ili minimalnoj akcizi na cigarete i rezani duvan, a sve u cilju usklađivanja oporezivanja akciza na duhan i duhaske prerađevine u BiH sa akciznom politikom EU – pojasnio nam je Ratko Kovačevoć, glasnogovornik UIO.

Uskoro odluka Upravnog odbora UIO

Tako je do donošenja Zakona 2009. godine na cigarete plaćana akciza koja se sastoji od dva dijela: proporcionalna akciza u visini 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 0,15 KM po paklici cigareta. Nakon toga, Upravni odbor UIO donosio je odluke o posebnoj ili minimanoj akcizi na cigarete za svaku sljedeću godinu i to na način da je proporcionalna akciza uvijek bila 42 posto maloprodajne cijene cigareta, dok se fiksna akciza svake godine povećavala za 0,15 KM po paklici i u 2017 iznosi 1,35 maraka.

Prema dosadašnjoj praksi, u oktobru ove godine očekuje se nova odluka Upravnog odbora UIO kada je u pitanju akciza na duhan i duhanske prerađevine za 2018.

Povećanje akciza podrazumijeva i poskupljenje cigareta, čija se cijena po paklici gotovo utrostručila u posljednih osam godina. Proizvođači i veliki distributeri cigareta sami formiraju maloprodajne cijene u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali je poskupljenje neizbježno. Kako nam je rečeno u Fabrici duhana Sarajevo, rast akcize u ovom omjeru podrazumijeva i poskupljenje kutije cigareta za 35 feninga.

U EU akciza povećana na 3,6 maraka

Taj trend poskupljenja bit će nastavljen jer smo još daleko od evropske akcize. Te 2009. godine kada smo se obavezivali na evropske cijene cigareta njihova akciza je bila mnogo manja i iznosila 2,60 KM, tek 18 feninga više nego trenutno u BiH. I dok smo je mi sustizali godinama skočila je na 3,6 KM što nam ostavlja malo prostora za nadanje da će rast cijena ikada prestati.

– U momentu usvajanja Zakona o akcizama u BiH bilo je predviđeno da BiH postepeno u nekoliko godina povećava visinu akcize na duhan i duhanske prerađevine kako bi dostigla nivo od 64 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno minimalnu akcizu u iznosu od 2,60 KM po paklici cigareta), kako je i bilo utvrđeno akciznom politikom EU u momentu usvajanja Zakona o akcizama u BiH. U 2017. godini minimalna akciza na paklicu cigareta iznosi 2,42 KM, što znači da još nismo dostigli tu minimalnu akcizu u EU. Međutim, u međuvremenu EU je minimalnu akcizu povećala na 90 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno na 3,60 KM po paklici cigareta), tako da bi BiH u cilju da dostigne minimalnu akcizu u zemljama članicama EU trebala i u narednim godinama vršiti povećanje akcize – kaže Kovačević.

Dodaje da je kreiranje politike indirektnog oporezivanja u BiH u nadležnosti Upravnog odbora UIO, koji za svaku narednu godinu donosi odluku da li će BiH ići u daljem pravcu usklađivanja. Kakva će odluka biti ove godine saznat ćemo uskoro.

Prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine po godinama

2009. – 449,4 miliona KM
2010. – 556,0 miliona KM
2011. – 716,3 miliona KM
2012. – 758,4 miliona KM
2013. – 727,1 miliona KM
2014. – 757,9 miliona KM
2015. – 811,6 miliona KM
2016. – 807,7 miliona KM

august/2017. – 577,6 miliona KM

                                                                                                                                                                                              /izvor:faktor.ba/

Na sjevernom ulazu u Mostar narednog petka otvorit će se novi, nakon požara u rekordnom roku izgrađeni tržni centar najveće bh. trgovačke kompanije Bingo iz Tuzle.

Otvaranje donosi pregršt noviteta, koncert Adnana Jakupovića, kao i brojna iznenađenja za kupce.

Podsjećamo, raniji tržni centar koji je ova kompanija imala na istoj lokaciji izgorio je 22. aprila ove godine u katastrofalnom požaru koji je kako je istraga pokazala nastao kvarom na utičnici jednog produžnog kabla.

“Otvorenje našeg tržnog centra je u petak 13. oktobra u 14 sati. Centar je u osnovici površine 11.660 metara kvadratih, od čega je hipermarket na površini od 9.000 kvadrata, a na ostatku prostora je igraonica Bambino, moderno uređen restoran, te poslovni prostori koji su i ranije bili u centru”, kazala je za naš portal Tatjana Paunoski, voditeljica službe marketinga Bingo d.o.o. Tuzla.

Novi objekat donosi i niz noviteta posebno jer će nasuprot tržnom centru, na jednom dijelu zemljišta pored parkinga, biti retail park površine 2.800 kvadratnih metara u sklopu kojeg će biti radnje DM, Deichmann, Waikiki i Sport Vision. Centar će kako saznajemo zapošljavati stotinu radnika.

Na otvaranju kao i narednih dana organizovat će se serija atrakcija za posjetioce.

“Na dan otvorenja za naše kupce priredili smo koncert Adnana Jakupovića, zabavu za najmlađe uz brojne maskote i igre, promocije i degustacije naših poslovnih partnera, poklon pakete i neizostavne popuste. Tokom vikenda nastavljamo sa slavljem, te ćemo i u subotu i nedjelju imati poklon pakete za kupce”, kazala je Paunoski.

Podsjećamo, Bingov veliki tržni centar u Mostaru potpuno je izgorio 22. aprila ove godine, a vatru je prouzrokovao kvar na utičnici produžnog kabla.

                                                                                                                                                                                                       /izvor:klix.ba/