Category: BiH

Studija izvodljivosti i idejno rješenje projekta aerodroma Golubić u Bihaću, kao i neki manji infrastrukturni radovi trebali bi biti gotovi do kraja ove godine. Osim toga, Vlada Federacije BiH do kraja godine, pored već osigurana dva miliona KM, planira kroz rebalans budžeta izdvojiti još dodatnih 3,7 miliona KM koje bi trebale značajno ubrzati realizaciju projekta, potvrdio je za Klix.ba premijer Fadil Novalić.

Početak priče o izgradnji aerodroma u Bihaću, iako doduše ne i prvi pomen, veže se za septembar 2015. godine kada je premijer Federacije BiH Fadil Novalić prilikom posjete Krajini prvi put najavio mogućnost gradnje aerodroma za civilne i charter letove u ovom dijelu BiH. U decembru iste godine, osnovano je Javno preduzeće Aerodrom” Bihać. U međuvremenu je formirana Skupština i Nadzorni odbor te imenovan direktor preduzeća.

Dana 26. februara 2016. godine, na 756. rođendan Grada Bihaća, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović trebali su postaviti kamen temeljac za izgradnju bihaćkog aerodroma. To se, ipak, nije dogodilo, a Bihać nije dobio ni planirana dva miliona KM iz budžeta Federacije u tu svrhu, budući da Uprava preduzeća nije dostavila investicioni elaborat.

Novalić: Do kraja godine još 3,7 miliona KM za aerodrom

Početkom maja 2017. godine, iz Vlade FBiH su istakli da su obezbijeđena nova dva miliona KM za izgradnju bihaćkog aerodroma.

“U odluci je tačno navedeno u šta će biti utrošen ovaj novac i to su: projektna dokumentacija aerodroma 500.000 KM, ograđivanje poletno-sletne staze i pratećih objekata 400.000 KM, izgradnja pristupne ceste 400.000 KM, izmještanje postojećih objekata 500.000 KM i dobijanje atesta, dozvola i licenci 200.000 KM. Ponavljam, radi se o namjenskim sredstvima, dakle ona nisu trošena na plate uposlenika aerodroma, već isključivo na njegovu izgradnju”, rekao nam je premijer Novalić.

Prema njegovim riječima, projekat izgradnje aerodroma u Bihaću je veoma bitan i za privredu i za turizam Unsko-sanskog kantona.

“Ja sam još 2016. godine obećao da će Vlada Federacije svake godine izdvojiti dva miliona KM namjenskog novca za ovaj aerodrom. Prošle godine ova dva miliona nisu iskorištena jer Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat koji precizno govori u šta će se tačno utrošiti ta sredstva. A bez njega riskirali bismo da bi taj novac ‘pojela’ administracija”, pojašnjava premijer.

Ipak, ove godine stvari su pokrenute sa mrtve tačke, a kako Novalić najavljuje, Vlada FBiH neće se zaustaviti samo na dva miliona KM izdvajanja godišnje za bihaćki aerodrom.

“Do kraja godine za potrebe ovog projekta planiramo kroz rebalans budžeta izdvojiti još dodatnih 3,7 miliona maraka koje će značajno ubrzati njegovu realizaciju. Mislim da smo na dobrom putu da u dogledno vrijeme aerodrom u Bihaću bude osposobljen za civilne i charter letove”, kaže premijer za Klix.ba.

Čeka se studija izvodljivosti i novi idejni projekat

Kakve se aktivnosti trenutno provode na tom planu, odlučili smo se uvjeriti na licu mjesta. Posjetili smo lokaciju sportskog aerodroma Golubić u Bihaću koji bi, uz milionska ulaganja, trebao biti preuređen sportsko-turistički aerodrom sa mogućnošću prihvata charter letova.

Elvedin Sedić, v.d. direktora JP Aerodrom Bihać, u razgovoru za Klix.ba govori da su konkretne aktivnosti na realizaciji projekta započete u aprilu, nakon što je on imenovan na tu poziciju, a preduzeće dobilo novu strukturu i organe.

“Pokrenuli smo proceduru javnih nabavki na izradi projekata za infrastrukturne radove kao što je pristupni put i most na tom putu, kao i ograđivanje parcele aerodroma. To su radovi koji su bitni za svaku narednu aktivnost na parceli aerodroma, odnosno adekvatan pristup za buduće građevinske radove. Neke javne nabavke već smo okončali, dok su neke u toku. Nadam se da ćemo ubrzo moći pristupiti i izvođenju ovih radova”, kaže Sedić.

On ističe da je već okončana procedura za izradu studije izvodljivosti koja bi trebala biti spremna u roku od mjesec dana. Nakon završene studije, trebalo bi se kreirati idejno rješenje, a zatim i izrada glavnog projekta budućeg aerodroma. Idejno rješenje od ranije realizirala je ranija uprava aerodroma u saradnji sa jednom projektantskom firmom iz Bihaća. Ipak, bit će urađeno novo idejno rješenje.

“Kada bi prva faza mogla biti završena ne mogu precizirati prije svega zbog zakonskih procedura koje primarno podrazumijevaju proceduru javnih nabavki. Ipak, očekujemo da će do kraja godine biti završena gradnja mosta i pristupnog puta, ograđivanja parcele, te izrade studije izvodljivosti i idejnog projekta. Glavni projekat trebao bi biti urađen naredne godine”, objašnjava.

Budući radovi: Proširenje piste i izgradnja terminala

Prema ranijim podacima, izgradnja aerodroma koštala bi oko 26 miliona KM, no kako saznajemo, radovi bi mogli koštati i nešto manje. Direktora Sedića smo upitali koliki je minimum sredstava koji bi bili dovoljni za infrastrukturne radove, a koji bi omogućili prve letove na aerodromu.

“To je teško reći, jer je riječ o sredstvima i dijelu projekta koji slijedi nakon ovog što mi trenutno radimo. Oni podrazumijevaju izradu sletno-poletne piste, objekta terminala i buduće upravne zgrade aerodroma u kojoj bi se vršilo otpremanje i prihvatanje putnika. To je faza koja će uslijediti tek za godinu ili dvije i u ovom momentu je o tome rano govoriti, budući da iziskuju veća sredstva od onih koja su odobrena ove godine, ali i onih koja će biti odobrena naredne godine. U ovom momentu, cilj je da sa studijom izvodljivosti i glavnim projektom dobijemo egzaktne podatke o cijeni koštanja realizacije projekta aerodroma”, ističe naš sagovornik.

Tek nakon toga, prema njegovim riječima, uprava aerodroma moći će pokrenuti dodatne zahtjeve za odobravanje sredstava, mimo onih koja su definisana ugovorom sa Vladom FBiH, te na osnovu tih dodatnih sredstava krenuti u realizaciju projekta piste i terminala, koji predstavljaju minimum uslova za uspostavu aviosaobraćaja na budućem aerodromu.

“Trenutna parcela aerodroma Golubić je ukupne površine 26 hektara i u obliku je slova T. Pista je trenutno u dužini od 1.200 metara. Mi već sada znamo da to neće biti dovoljno i najvjerovatnije da ćemo iduće godine ići sa prijedlogom prema Gradskoj upravi za eksproprijaciju i proširenje same parcele kako bi zadovoljili ono što je minimalno za realizaciju projekta.To znači da bi se pista morala proširiti na 2.000 metara, a parcela bi morala biti veća od toga, od 500-800 metara, tj. do 2.800 metara u dužini”, objašnjava Sedić.

Potencijalni investitori

Upitali smo ga i za komentar o najavi premijera Novalića da se kroz rebalans budžeta za ovu godinu obezbijede dodatna sredstva za bihaćki aerodrom.

“Bilo je riječi o tome da bi mogla biti dostupna i neka dodatna sredstva, ali nemamo još informaciju da su ta sredstva zaista i osigurana. S druge strane, neophodno je da mi, što se tiče uprave aerodroma, odradimo idejni i glavni projekat, koji će nam pokazati u kojem smjeru trebamo djelovati i koliko će to u konačnici finansijski iznositi, kako bismo mogli ići sa realnim zahtjevima prema višim nivoima vlasti. Upravo će studija izvodljivosti pokazati kakav će biti budući izgled i karakter aerodroma”, ističe Sedić.

Najavio je da bi to trebala biti jedna vrsta sportsko-turističkog aerodroma, odnosno da će se nastaviti vršiti sportske aktivnosti, ali i da će budući aerodrom zadovoljavati potrebe uspostavljanja turističkih i drugih komercijalnih letova koji bi bili prihvatljivi za pojedine niskobudžetne kompanije zbog mnogobrojne dijaspore koja gravitira u ovom kraju.

“Pored opcije da naše javno preduzeće samostalno realizira cijeli projekat, postoji i opcija javno-privatnog partnerstva ili nekog drugog koncepta koji bi sa ekonomskog aspekta bio interesantan i javnom preduzeću, ali i potencijalnom investitoru koji bi vidio interes u tome. Mi smo otvoreni za svaki vid suradnje i već vodili razgovore sa dvije kompanije, koje, uslovno kazano, ‘ispipavaju’ teren, jer svako želi znati koji je potencijal tog projekta”, kaže za kraj Sedić.Izvor: Klix.ba

Državni investicijski fond iz Dubaija i Vlada Kantona Sarajevo prije mjesec dana potpisali su Memorandum o razumijevanju u kojem nisu precizirani projekti, ali investitor iz Dubaija nije krio interesovanje za ulaganje u simbol Sarajeva – Skenderiju. Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže da Vlada na čijem je čelu još nije dobila ništa zvanično, ali da bi Skenderija mogla dobiti moderniji izgled zbog čega bi njeni određeni dijelovi mogli biti srušeni.

“Do rušenja može doći samo ako će se napraviti bolja i modernija dvorana Mirza Delibašić i moderniji i veći Dom mladih. Naš prioritet je da ove dvije institucije budu bolje nego što su sada. Pričali smo o modernoj dvorani koja bi imala 11-12 hiljada mjesta, koja bi bila multifunkcionalna arena kakvu imaju Zagreb i Beograd. Uslov je i da se Dom mladih unaprijedi i proširi. Treći uslov su male radnje, svako ko ima privatno vlasništvo moći će se preseliti u bolji objekt. Bez zadovoljavanja ova tri uslova investicije neće biti”, kazao nam je Konaković.

Međunarodno konsultantska kuća Coliers radi studiju izvodivosti projekta, a prema prvim informacijama, tvrdi premijer, studija je pokazala opravdanost investicije.

“To je najozbiljniji investitor koji bi došao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kupili su Porto Montenegro u Crnoj Gori, investicioni kapacitet im je milijarde dolara i oni imaju pozitivan stav prema ovoj investiciji. Čekamo formalne i zvanične stavove nakon čega ćemo u priču uključiti sve one koji imaju neko pravo nad Skenderijom, ali sumnjam da bi iko stao na put projektu koji bi bio investicijskog kapaciteta oko 300 miliona dolara ili eura i koji bi zaposlio stotine ljudi iz domaćih građevinskih firmi. To bi bila najveća investicija u KS za vrijeme ove Vlade”, istakao je Konaković.

Za preuređenje Skenderije je direktor i Amer Kapo koji ističe da u ovoj javnoj ustanovi ima puno neiskorištenog prostora.

“Skenderija je izgrađena u dvije faze, A i B i većinom se koristi A faza u kojoj se nalaze dvorana Mirza Delibašić i Dom mladih. Objekti su stari i puno je prostora za investicije. Dobro bi bilo da se prostor osvježi, gradu je potrebna modernija dvorana. Svaki grad u regionu ima jednu arenu koja je multifunkcionalnog karaktera, to nije najisplativije, ali tako nešto bi nam trebalo. Imamo i Ledenu dvoranu koja godinama nije u funkciji. Treba nam moderniji sportski kompleks sa svim pratećim elementima, pogotovo u A fazi”, rekao nam je direktor Skenderije Amer Kapo.

Memorandum o razumijevanju koji obavezuje Fond iz Dubaija i Vladu KS na saradnju potpisali su premijer KS Elmedin Konaković i izvršni direktor Mohammed Ibrahim Al Shaibani.

U prvih devet mjeseci 2017. godine broj putnika koji koriste usluge Međunarodnog aerodroma Tuzla porastao je na 406.688 u odnosu na isti period prošle godine kada je bilo 233.097 putnika.

Putnički saobraćaj je porastao je na 90 posto samo u septembru kada je prevezeno 52.816 putnika. Tokom posljednjih šest godina, do kraja septembra ove godine, tuzlanski aerodrom je dočekao 1,198.525 putnika. U prošloj godini zabilježili su povećanje saobraćaja za 20 posto.

U martu ove godine mađarska niskobudžetna aviokompanija Wizz Air uveo je još jedan avion u bazu u Tuzli koji će raditi na pet novih linija , te kako bi povećali frekventnost na postojećim rutama za Enidhoven, Geteburg, Malmo i Frankfurt Hahn.

Tokom 2017. godine Wizz Air je najavio pokretanje šest novih linija iz BiH u četiri zemlje. Kompanija je imala oko 310.000 putnika iz i okolo Tuzle u 2016. godini, te je podržala oko 230 lokalnih poslova.

Očekuje se da bi u narednoj godini u prva tri mjeseca broj putnika trebao biti veći za oko 45.000 putnika jer će funkcionisati dva aviona.

                                                                                                                                                                   /izvor:klix.ba/

                                                                    

Uobičajena je praksa da telekom operateri nude potrošačima prodaju mobitela po povlaštenim cijenama (često i za 1 KM) uz obavezu zaključenja ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga na period od 12 ili 24 mjeseca.

Kako ističu iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, nakon zaključivanja ugovora i kupovinom mobitela,  nema sumnje da je kupljeni mobitel vlasništvo potrošača-korisnika usluge.

“Mobitel kupljen od određenog telekom operatera je u većini slučajeva kodiran. Ukoliko je mobitel kodiran, nakon isteka ugovora kod tog operatera, korisnik se susreće sa problemom da na postojećem mobitelu ne može koristiti niti mijenjati SIM karticu drugih operatera.

Zbog toga je mobitel potrebno dekodirati. Uslugu dekodiranja, odnosno “oslobođanja“ mobitela vrše svi telekom operateri, a na pismeni zahtjev korisnika. Predmetna usluga je besplatna”, pojasnili su iz Institucije ombudsmana.

Dodaju da je “Institucija ombudsmana imala prigovore potrošača o ovom problemu, te prema izjašnjenju odgovornih iz telekoma izvještava javnost da potrošači mogu dobiti navedenu uslugu isključivo na pismeni zahtjev uz koji je potrebno priložiti garancijski list mobitela koji se želi dekodirati“.

                                                                                                                                                                                   /izvor:faktor.ba/

Pet mjeseci nakon katastrofalnog požara, bh. trgovački gigant Bingo otvorio je svoj mostarski tržni centar. Uz izaslanicu mostarskog gradonačelnika Radmilu Komadinu i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edina Mušića, svečanu vrpcu prerezale su i dvije radnice Binga.

Tatjana Paunoski glasnogovornica kompanije Bingo na otvorenju kazala je kako samo pet mjeseci nakon požara se otvara prelijepi objekt površine 11.660 metara kvadratnih.

“Stotinu njih koji su i ranije radili radit će i dalje, te su i danas ovdje s nama. Ovo je drugačiji i mnogo ljepši objekat nego onaj raniji jer smo standarde naših objekata postavili sa Bingo City Centrom. Hipermarket na povšini od devet hiljada metara kvadratnih nudi bogat asortiman s više od pedeset hiljada artikala, a tu su i popusti koje nismo ni ovaj put izostavili”, kazala je Paunoski.

Paunoski je zahvalila svim domaćim kompanijama koje su bile s Bingom u posljednjih pet mjeseci, a više od pedeset kompanija i sedam hiljada radnika je radilo na izgradnji centra.

Faruk Širbegović iz građevinske kompanije Širbegović koja je gradila sam centar kazao je kako je otvorenje centra još jedan veliki uspjeh Binga, ali i svih onih kompanija koje su ga gradile.

“Kompanija Bingo je dala nemjerljiv doprinos ne samo razvoju građevinskih kompanija, nego brojnih drugih iz ostalih grana koje svoje prizvode plasiraju u preko dvije stotine njihovih prodajnih objekata. Svi možemo biti ponosni da je Bingo izrastao u jednu od najvećih kompanija u regiji, a za kompaniju Širbegović on predstavlja najvećeg pojedinačnog investitora“, kazao je Širbegović.

Radmila Komadina, kao izaslanica mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića kazala je kako je ovaj objekat od nemjerljivog značaja za Mostar.

“Ovo je posebno za Mostar jer će ovdje raditi dvije stotine radnika kad svi prateći sadržaju budu gotovi. To je za nas jako važno, jer ja ne mogu na ovom svečanom trenutku spomenuti onaj kobni 22. aprila i kako smo se teško svi mi građani Mostar osjećali taj dan. Danas pak slavimo početak rada jednog prekrasnog objekta”, kazala je Komadina.

Pun lijepih riječi bio je i Edin Mušić, prdsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kazao je da je Bingo simbol naše zemlje u oblasti trgovine i proizvodnje te čestitao kompaniji na poslu urađenom u obnovi objekta.

“Ponosni smo na sve ovo što je urađeno i ono predstavlja jednu veliku nadu za sve nas. Nadamo se da će kompanija Bingo kako je najavljeno izgraditi ovdje još niz objekata kao mjesta susreta i razgovora”, kazao je Mušić.

Posebno je sretna bila radnica Binga Ernesa Tipura koja je tu već sedam godina, a koja je kao i sve njene kolege i kolegice uspjela sačuvati svoje radno mjesto i pored njegovog potpunog uništenja.

“Drago mi je da sam se ponovo vratila u naš Bingo, posebno mi je drago da sam dok se ovdje obnavljalo cijelo vrijeme bila u radnom odnosu”, kazala je uposlenica centra.

Nakon što je vrpca presječena kolone kupaca krenule su prema obnovljenom centru. Cijeli dan traju razne degustacije i predstavljanja Bingovih poslovnih partnera, a u programu je i koncert Adnana Jakupovića.

Uprkos trendu odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, postoje i oni koji vide priliku u svojoj zemlji. Takav primjer je grupa studenata elektrotehnike iz Sarajeva koja je pokrenula vlastitu kompaniju koja se bavi proizvodnjom sistema pametnih kuća.

Prijatelji s fakulteta došli su na ideju da kreiraju svoj sistem pametnih kuća. Prije nekoliko mjeseci osnovali su i vlastiti brend bSmart, a njihova kompanija trenutno ima šest zaposlenih. Vjeruju kako popularnost pametnih telefona mogu iskoristiti da izraze svoje znanje i ideje, gradeći vlastiti biznis.

“Mi imamo jako kvalitetan inženjerski kadar u Bosni i Hercegovini koji može da proizvodi upravo ovakve stvari. Cijena ovakvih stvari vani je jako visoka. Upravo naši ljudi koji žive u okolnim zemljama, ali i EU i Americi, proizvode ovakve stvari i imaju znanje i pozadinu u svom obrazovanju za te stvari. Mi smo odlučili da pokušamo da zadržimo tu mladu radnu snagu ovdje, ali i da to pokažemo svijetu. Također, da probudimo interesiranje drugih kompanija da počnu praviti ovakve stvari u BiH”, kazao nam je Almin Hasandić iz bSmart kompanije.

Flin cool je njihov prvi proizvod koji se već nalazi na tržištu Crne Gore i ima značajan broj kupaca. Služi za upravljanje klima uređajima uz pomoć pametnih telefona. Za njim već postoji interesiranje u zemljama Europske unije koja je trenutno najpogodnije tržište za ovakve proizvode.

“Mi smo naš uređaj preko wirelessa povezali s aplikacijom na telefonu, a pomoću telefona ćemo upravljati ovim uređajem. Ovaj uređaj tako upravlja klimama. Tu je i naša ambalaža koju smo također sami osmislili i uradili. Dio tima programira i radi softver, a dio tima u kojem sam ja radi hardver”, dodao je Ermin Šunj.

U svojoj zemlji stvorili su biznis koji se ubrzano razvija. U Bosni i Hercegovini žele i ostati. Za uspjeh su, kažu, potrebni ideja, volja i pravi tim. Dodaju kako su najviše poteškoća imali prilikom registracije kompanije.

“Mi smo imali problem da smo krenuli da registriramo kompaniju u ljetnom periodu, kad je naše sudstvo na godišnjim odmorima. Mi smo doslovno mjesec dana da se oni vrate sa odmora da bi nastavili našu registraciju. U tom vremenskom periodu smo izgubili jednog klijenta koji je bio zainteresiran za kupovinu naših uređaja, jer nismo mogli izdati fakturu”, pojasnio je Hasandić.

Naredni veliki cilj ovih mladih ljudi jeste izrada sistema pametnih kuća. Ovaj sistem pružit će priliku korisnicima da upravljaju kućnim uređajima pomoću mobilnog telefona, gdje god da se nalaze. Ovaj sistem u prodaji bi se trebao naći već narednog ljeta, a do tada, iz bSmatra poručuju da će uposliti još nekoliko mladih inženjera iz Bosne i Hercegovine.

Izvor:N1

Zahvaljujući projektu Merkur BH osiguranja ”U zdravoj školi zdrava djeca”, OŠ ”Cazin II” dobila je sredstva za realizaciju ”Parka zdravlja” koji je podrazumijevao izgradnju sportskog terena na otvorenom te školskog parka u kojem bi djeca sadila i uzgajala voće i povrće. Djeca i nastavnici predloženim aktivnostima dodatno su željeli unaprijediti i boravak djeci s poteškoćama u razvoju, koja pohađaju ovu školu.  Povodom svečanog otvorenja parka, predstavnici Merkur BH osiguranja posjetili su školu u Cazinu, a učenici i nastavno osoblje predstavili su rezultate projekta i pokazali koliko je on bio važan za njih.

U Bosni i Hercegovini na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je jutros smanjena zbog magle.

Posebno se izdvajaju putevi uz Lašvu, Bosnu i Savu, kao i autoput A-1 Zenica-Tarčin, te magistralni put M-17 Konjic-Jablanica. Upozorava se na učestale sitnije odrone i savjetuje opreznija vožnja.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje traju radovi u tunelu Kalovita Brda, zbog čega je saobraćaj obustavljen i odvija se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Od ostalih puteva s aktuelnim radovima izdvaja se magistralni put M-17 lokalitete Donji Hadžići, Drivuša i Konjic (kod mosta). Na mjestima izvođenja radova vozila saobraćaju jednom trakom.

Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.

Zbog radova u Hrvatskoj sužen kolovoz na GP Stara Gradiška-Bosanska Gradiška tokom dana saobraća se sporije, saopćeno je iz IC BIHAMK-a.

Ministarstvo za obrazovanje Kantona Sarajevo donijelo je instrukciju za sve osnovne škole po kojoj se nastavni predmet materinskog jezika više ne može nazivati “BHS jezik”, odnosno bosanski/hrvatski/srpski jezik.

Uprave škola morat će osigurati da se nastava izvodi na jednom od tri službena jezika konstitutivnih naroda BiH, sukladno slobodnom anketnom opredjeljenju roditelja učenika. U Sarajevu i još nekim većinski bošnjačkim područjima naziv materinskog jezika koji se izučava u školama nazivan je „BHS jezikom“, a u praksi se uglavnom izučavao bosanski jezik, ali su učenici imali mogućnost da im se u svjedodžbe ili školske knjižice upiše da su izučavali jedan od tri službena jezika u BiH.

Spomenuta instrukcija izazvala je konfuziju jer, iako u Sarajevu većinu učenika čine Bošnjaci (koji će očekivano izabrati naziv bosanski jezik), skoro u svakoj školi ima i određeni broj učenika hrvatske i srpske nacionalnosti, što znači da bi škole morale i toj djeci, pa čak i kada je u pitanju samo jedan učenik u razredu, osigurati nastavu na hrvatskom, odnosno srpskom jeziku.

Protivnici ovakvog rješenja tvrde kako se i u Sarajevu na mala vrata uvodi praksa „dvije škole pod jednim krovom“, što je kolokvijalni naziv za podjelu djece u školama ovisno o tome po kojem nacionalnom jeziku i programu se školuju. Sada će biti “tri škole pod jednim krovom”.

Prema podacima i procjenama Saveza lovačkih organizacija u BiH, u Federaciji BiH djeluje oko 30.000 lovaca, a u RS-u i Distriktu Brčko oko 20.000.

Predsjednik ovog saveza Salem Alihodžić u razgovoru za Fokus.ba istakao je da je sve veći interes mladih za lov te da u Federaciji BiH svake godine u lovačka društva bude primljeno oko 1.000 mladih lovaca

“Mladih je puno u lovačkim redovima. Dosta je česta porodična tradicija u kojoj se nasljednici u lovačke redove učlanjuju sa pet ili šest godina života, a ima slučajeva i po samom rođenju. Ovdje je potrebno istaći da se punopravan član lovačkog društva postaje sa 18 godina života kada se može položiti lovački ispit i steći pravo na nošenje lovačkog oružja”, kazao je Alihodžić za Fokus.ba.

Zakonom o lovstvu u Federaciji BiH, a na sličan način i zakonskom regulativom u RS-u, uz određene evropske konvencije i direktive, definisane su životinje, odnosno divljač koja je zaštičena za lov, kao i ona kojom se gospodari i koja je dozvoljena za lovljenje.

“Planovima o gospodarenju lovištem, koje odobravaju državni organi, odnosno nadležna kantonalna ministarstva u Federaciji, se definiše koje vrste se love i u kojem periodu. Postoji veći broj divljači koju je u skladu sa Zakonom o lovstvu dozvoljeno loviti u određenom vremenskom periodu, što je opet uređeno posebnim podzakonskim aktom – kalendarom lova”, pojasnio je Alihodžić.

Posebno je naglasio da je sigurnost u ovoj oblasti od velike važnosti, te da postoji niz mjera koje je potrebno preduzeti prije početka lova.

“Za sigurnost i ljudi i imovine, kao i divljači, sem Zakona o lovstvu kojim su definisane određene mjere sigurnosti, postoji i određen broj pravilnika kojima je uređeno samo izvršenje lova i sigurnosne mjere od ulaska u lovište, načina upotrebe oružja, načina upotrebe lovnih pasa i niza drugih mjera kao što je obilježavanje učesnika u grupnom lovu, sa posebnim vidljivim oznakama na odjeći itd.”, zaključio je Alihodžić.