Category: BiH

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, iz Bosne i Hercegovine u periodu od 2013. do 2017. godine iselilo je nešto više od 150 hiljada ljudi. Najalarmantnija situacija je u Posavini.

Samo u 2017. godini iz BiH je iselilo 35.000 ljudi. Koliko je to zabrinjavajući podatak najbolje ilustrira činjenica da je npr. grad Banja Luka po posljednjem popisu stanovništva imala 150 hiljada ljudi, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u BiH.

Na području Bosanskog Broda, Brčko Distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca samo u toku 2017. godine otišlo je više od 10.000 ljudi.

Unija za održivi povratak i integracije u narednom periodu će se fokusirati na kampanju prema institucijama vlasti za izradu strategije za zaustavljanje bh. građana, a od Predsjedništva BiH će tražiti da obiđu Posavinu i obavijeste građane šta realno mogu očekivati od njih.TNT.Portal

U višim planinskim predjelima, kao i ponegdje uz riječne tokove magla smanjuje vidljivost, iz BIHAMK-a apeluju na vozače da voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da izbjegavaju rizična preticanja.

Zbog redovnog održavanja tunela „1.mart“, večeras od 22 sata do sutra ujutro do 05 sati bit će zatvorena dionica A-1 Zenica jug – Lašva (desna strana).

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje je, zbog radova, obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Zbog radova na sanaciji dijela regionalnog puta R-444, na području Breze (naselje Mahala), saobraćaj se odvija jednom trakom naizmjenično.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralni put M-17 lokalitete Drivuša i Konjic (kod mosta), kao i regionalne puteve: R-469 Živinice-Međaš, R-445 Semizovac-Visoko i R-461a Srebrenik-Donja Orahovica.

Zbog aktiviranih klizišta izmjenjen je režim saobraćaja i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača.

Na graničnom prelazu Bosanska Gradiška na ulazu u BIH čeka se oko 45 minuta, dok su na ostalim graničnim prelazima zadržavanja kraća.  

Bez struje su ostali i dijelovi Sanskog Mosta, Bosanske Krupe, Cazina, Bužima. 

Naime, vjetar je rušio stubove električne energije, a zabilježeni su brojni kvarovi na dalekovodima.

Pripadnici Civilne zaštite USK su na terenu i rade na otklanjanju kvarova. 

Nevrijeme je počelo oko 10.30 sati, a jak vjetar je među prolaznicima izazvao paniku. Na gradskim ulicama povećana je količina otpada jer vjetar raznosi  smeće iz kontejnera.

Na magistralnom putu Banja Luka-Teslić jak vjetar je oborio stablo koje je palo na saobraćajnicu. Tako cestom u mjestu Borja kod Teslića za sada mogu saobraćati samo manja vozila dok stablo na putu onemogućava prolazak kamiona i autobusa. 

Jaki vjetrovi su  pristigli i na naše podneblje sa olujom Herwart koja hara Evropom, a zahvatila je i susjednu Hrvatsku. Narandžasto upozorenje izdato je i za Poljsku, Rumuniju, Bugarsku, Italiju, Grčku, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, dok je za BiH na sjeverozapadu zemlje proglašen žuti meteoalarm.

/izvor:faktor.ba/

Petnaestak mještana sela Slivnica za svoje selo kažu da je svačije i ničije. Pola ovoga mjesta se nalazi u Republici Srpskoj, a pola u Federaciji BiH. Granica dijeli imanja, ali i kuće. Entitetska granica dijeli kuću Radovana Svrdlana, javlja N1.

Spavaća soba mu se nalazi u Federciji, a dnevni boravak u RS-u.

S obzirom da gotovo dvadeset godina živi na liniji ragraničenja, u šali kaže, uvijek je na relaciji dva entiteta. “Imam kuću i u Federaciji i u RS-u. Rodbina kad dođe, ko hoće da živi i spava u jednom dijelu, ko voli RS ide na ovaj dio, ko voli Federaciju ide lijevo, tako da imamo mir”, šali se Radovan Svrdlan.Porez kaže nikome ne plaća, jer ne zna kome pripada. Struju plaćaju u Trebinju, međutim u većini slučajeva ne zna kome se obratiti jer su nadležnosti podijeljene između dva entiteta.

“Malo je nezgodno, jer, što ono kažu, ni tamo ni ovamo. Npr. vlasti – obraćaš se jednim i kažu ‘to je Federacija, mi to ne možemo iz Trebinja’, obratiš se drugima kažu ‘a to je RS’. Baš smo neutralni, nigdje smo, ni na nebu ni na zemlji”, ocjenjuje Dragana Svrdlan.

Kuća Miće Ćurtovića daytonskom je podjelom završila u Federaciji. Na pitanje čija bi policija došla na uviđaj, kada bi se nešto dogodilo, odgovor ne zna.

“Tačno ne znamo, više smo privezani Trebinju, jer policija iz Ravnog ako dolazila mora opet doći preko Trebinja, tako da bi zvali trebinjsku policiju, a bi li oni došli ili ne to je druga priča”, kaže Ćurtović.

Kuća u jednom, a polje u drugom entitetu, sudbina je to koja je zadesila Čedomira Marinovića.

Priča nam, brojni su problemi mještana ovog sela koje nema rasvjetu, vodu… Veliki problem im predstavljaju i mine, koje se nalaze oko 150 metara od kuća.

“Jedino stočarski kraj i nešto šume bi mogli malo koristiti, ali ne možemo jer bi trebala jedna dozvola iz Ravnog, druga dozvola iz Trebinja. To je jedno, a drugo što je minirano do takve mjere da to nije moguće koristiti”, ističe Marinović.

U selu je pet domaćinstava, s oko 15 stanovnika, koje se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom.

U kojem su entitetu, mještani kažu, sasvim im je svejedno, veliku politiku ne vode, nego svakodnevnu brigu za golo preživljavanje.

 /izvor:N1/

Kozarčanin Enes Kahrimanović već deset godina u Kozarcu uspješno vodi preduzeće “Austronet”, u kojem je, prije toga, radio u Austriji. Sve pozitivno u odnosu prema radniku u Austriji Enes je prenio ovdje, a njegovi radnici se, kao rijetko koji, mogu pohvaliti platom koja je veća od prosjeka, isplatom toplog obroka, prevoza i trinaestom platom.

Dvije godine je isplaćivao i 14. platu, ali obzirom da sa republičkim organima nije postigao dogovor da se ta plata makar djelimično oslobodi poreza, više je ne isplaćuje, saznaje ekipa Anadolu Agency.

– Iza “Austroneta” decenija uspješnog poslovanja

Firma uspješno posluje deset godina i niže sjajne poslovne rezultate i nakon jedne decenije posao se deset puta uvećao. Sa prvobitno 5 zaposlenih firma sada ima 83 radnika, a u planu je početkom iduće godine da broj zaposlenih bude 100 radnika. Godine 2007. profit je iznosio 500.000 KM, a krajem ove prognoziraju profit od 7 miliona maraka. U planu je izgradnja novih hala i proširenje kapaciteta.

– Radeći kao radnik došao na ideju da Austrijancima ponudi otvaranje pogona u Bosni i Hercegovini

Direktor “Austroneta”, Enes Kahrimanović, povratnik u rodno mjesto ističe za AA da je, radeći od 1992. godine kao radnik u Austriji u matičnoj firmi “Austronet”, došao na ideju da, vidjevši da određeni poluproizvodi koji su se do tada nabavljali iz Češke, Mađarske, Poljske i drugih zemalja znatno koštaju vlasnike, Austrijancima ponudi otvaranje firme u Kozarcu istovremeno znajući da će se takvi proizvodi uspjeti proizvesti na našim prostorima kvalitetno, a dosta jeftinije. Austrijanci su nakon obilaska Kozarca ponudili Kahrimanoviću 2007. godine da otvori “Austronet”, ali uz uslov da on bude direktor.

“Imao sam i ja samo jedan uslov, a taj je bio da firma bude baš u Kozarcu, jer sam ja iz Kozarca i nisam ni razmišljao o otvaranju preduzeća u nekim većim gradovima”, kaže Kahrimanović, što je na kraju i realizovano.

– Široka lepeza proizvoda

“Austronet” proizvodi zaštitne mreže za poljoprivredu, razne vrste ograda, a prošle godinu su izvezli 5 miliona kvadrata mreže u Holandiju, odnosno zaštitne mreže od golubova. Proizvode i mreže za građevinarstvo, reklame na zaštitnim mrežama, mreže za teniske terene, na svim evropskim terenima, pa i one na Roland Garosu.

Tu su i reklame za velike brendove poput Adidasa, Nike, za auto-kuće, opremali su koncertne bine na nastupu Robija Vilijamsa, Metalike, a bili su prisutni i na svjetskom prvenstvu u odbojci na pijesku, evropskom prvenstvu u fudbalu, otvaranju Olimpijade u Kini i brojnim drugim.

Osim toga, proizvode i sunčeva zaštitna jedra brenda Soliday, koja su konkurencija zaštitnim tendama uz brendove Sunnysail, te Easy Shade. Soliday je jedan od vodeća tri svjetska brenda, 96 odsto njihovih proizvoda ide za EU, dok 4 odsto se plasira u zemlje našeg okruženja odnosno Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Od 1. januara slijedeće godine ulaze u grupu Amazon, najveći svjetski portal internet prodaje gdje će kupci moći naručiti direktno njihove mreže putem tog internet portala.

– Zadovoljni radnici, kvalitetni proizvodi

Jedna od zaposlenih u “Austronetu”, Melina Mujkanović, kaže da je izuzetno zadovoljna radom u ovom preduzeću, a posebno odnosom poslodavca prema radnicima. Melina ističe da je tokom ljeta najviše posla, a ona je, kao i njene kolege, zadovoljna s platom.

“Da uslovi i plata nisu dobri, sigurno ne bismo radili ovdje, sve moje kolege su, kao i ja, veoma zadovoljni i srećni smo što radimo u ovakvoj firmi i ovako pozitivnom okruženju”, navodi Mujkanovićeva.

(Vijesti.ba / AA)

Petak, 3. Novembra  2017. godine, bit će neradni dan u Zapadnohercegovačkom kantonu, odlučila je tako Vlada na 84. sjednici održanoj u četvrtak u Širokom Brijegu.

Budući da su srijeda 1. i četvrtak 2. Novembra  (blagdan Svih Svetih i Dušni dan) po Zakonu o blagdanima i neradnim danima u ZHK neradni dani, vlast je odlučila neradnim danom proglasiti i petak 3. Novembra  te su tako spojili tri neradna dana s dva svakako neradna dana vikenda te će odmarati punih pet dana.

Izvor: drukciji.ba

Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedelju, 29. Oktobra doći će do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (razdoblja tzv. jeftinije i skuplje električne energije) za kupce koje električnom energijom opskrbljuje Javno poduzeće Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, saopćeno je iz ovog poduzeća.

Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima i subotom od 13.00 do 16.00 i od 22.00 do 07.00 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Za ostale kategorije kupaca JP EPBiH utrošena električna energija obračunavat će se prema manjoj tarifi (MT) radnim danima od 22.00  do 07.00  sati, a subotom i nedeljom cijeli dan, navodi se u priopćenju iz Elektroprivrede BiH.

Isplata penzija za oktobar počinje u ponedjeljak, 6. novembra 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO/MIO.

Penzije ostvarene na temelju Zakona o PIO/MIO, biće obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zagarantovane i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Najniža iznosi 326,17 KM, zagarantovana 434,90 KM, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 KM.

Penzije koje su ostvarene na temelju Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, biće obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene na temelju Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca biće obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za oktobar, sa uračunatim troškovima, iznose oko 165 milijuna KM, saopšteno je iz Zavoda PIO/MIO.

Ono što građanima u BiH djeluje kao još jedna kupovina ustvari je kršenje zakona jer potrošači plaćaju da reklamiraju taj trgovački lanac. Zakon o zaštiti potrošača BiH u članu 17. predviđa da se kupcu ne smije posebno zaračunati vrećica koja ima logotip proizvođača ili trgovca jer se smatra propagandnim sredstvom.

Za kršenje ovog pravila trgovcu je predviđena kazna od 2.500 KM do 5.500 KM. Ovaj zakon primjenjuje se na teritoriji Federacije BiH, dok se u RS-u primjenjuje entitetski Zakon o zaštiti potrošača RS-a koji je po pitanju kazni još rigorozniji i predviđa kazne od 2.000 KM do 10.000 KM.

Iz Službe za zaštitu potrošača Federalnog ministarstva trgovine su za Faktor potvrdili da je Zakon o zaštiti potrošača BiH definirao da trgovac ne može naplatiti bilo koji omot ni kesu na kojoj je istaknut njegov logo jer se to računa kao reklamni materijal.

Imali smo primjedbi od potrošača, a ako inspekcija ustanovi taj prekršaj, zakon je propisao i sankcije. Druga je stvar što inspekcija ne može svaki dan biti na terenu, kazali su u ministarstvu.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu građana Don iz Prijedora Murisa Marić kazala je za Faktor da određeni lanci u FBiH naplaćuju kese dok je u RS-u to zabranjeno ako se na kesama nalazi logo.

Izmjenom zakona uvedena je ta praksa i svaka kesa ili omot koji upućuje na reklamiranje određenog lanca ili proizvođača se ne smije naplaćivati, kazala je Marić.

Kontrolu primjene ovih pravila u Federaciji BiH trebala bi vršiti Federalna uprava za inspekcijske poslove, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor o broju i iznosu kazni koje su inspektori izrekli trgovačkim lancima u većem bh. entitetu.

Ono na šta se trgovci u Federaciji BiH “izvlače”, odnosno pravdaju naplatu vrećica je naknada za plastične kese u iznosu od pet feninga koju su dužni plaćati Fondu za zaštitu okoliša FBiH. Famoznih pet feninga trgovci naplaćuju od kupaca, ali pri tome na te kese stave i svoj logo, odnosno reklamni materijal što je strogo zabranjeno Zakonom o zaštiti potrošača BiH.

Da to nije nikakvo opravdanje potvrdili su i u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Pomoćnik ombudsmana Čolović Ljubica je u izjavi za Faktor kazala da Zakon o zaštiti potrošača u BiH, u članu 17. stav (3) jasno propisuje da “omot (vrećica, poseban papir i dr.) koji ima logotip i/ili naziv proizvođača i/ili trgovca smatra se propagandnim/reklamnim sredstvom, koje trgovac ne smije naplaćivati”.

Međutim, i poradi jasne zakonske regulative, ima pojava da neki trgovci zaračunavaju i naplaćuju omot (vrećiću, poseban papir i dr.) koji imaju logotip trgovca ili proizvođača. Takva praksa trgovca je nezakonita, te u u smislu Zakona o zaštiti potrošača u BiH, predstavlja prekršaj, za koji su propisane novčane kazne u iznosu od 2500 KM do 5.500 KM. Radi navedenog Institucija ombudsmana apelira na bh. potrošače da reagiraju svaki put kada im trgovac zaračuna i naplati omot (vrećiću, poseban papir) koji ima logotip trgovca ili proizvođača.

U nekim slučajevima reakcija potrošača prema trgovcu bit će dovoljna da se otkloni navedena nepravilnost. No, ukoliko trgovac i nakon reagiranja potrošača ne otkloni nepravilnost, potrošač treba slučaj prijaviti nadležnoj službi za inspekcijske poslove. Ista Služba vrši kontrolu nad primjenom Zakona i ima mogućnost da trgovcu izrekne novčanu kaznu, kazala je Čolović.

Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove danas će biti magle koja će biti izraženija i dugotrajnija u centralnim i istočnim područjima. 

Od sredine dana naoblačenje sa sjevera će se proširiti na cijelu zemlju. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana u Bosni kiša, na vrhovima planina i snijeg. Očekivana količina padavina je između 5 i 10 litara po metru kvadratnom. U Hercegovini više padavina krajem dana u sjevernim područjima, a u noći na subotu u ostalim dijelovima Hercegovine rijetko može pasti malo kiše. Vjetar prije podne slab južnog smjera. Sa dolaskom padavina vjetar mijenja smjer na sjever umjerene jačine, prolazno i sa jakim udarima.

U noći na subotu u Hercegovini i jugozapadu Bosne jačanje bure. N ajniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 6°C, na jugu od 7 do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 21°C, u mjestima sa dugotrajnom maglom niža temperatura zraka.  Sutra u kotlinskom dijelu Sarajeva prije podne magla. Od sredine dana se očekuje naoblačenje. Kiša od večernjih sati prema kraju dana. Jutarnja temperatura zraka oko 5, a najviša dnevna oko 15°C. .