Category: BiH

Izuzetno lijepo vrijeme sa sunčanim intervalima i temperaturama do 15 stepeni prevladava u našoj zemlji.

Za vikend nas očekuje suho i stabilno vrijeme bez kiše, ali uz niske temperature ujutro. Slično vrijeme nas očekuje i u nedjelju.

Ipak, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda početkom naredne sedmice slijedi nam drastična promjena vremena.

Naime, već od nedjelje očekujemo naoblačenje, a u ponedjeljak i obične padavine, koje će biti intenzivnije prijepodne. Kišu će pratiti i jak vjetar, ali i dosta niže temperature. Vrijedi istaći da će biti snijega na planinama.

Sindikat doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona potvrdio je danas u Tuzli da će stupiti u generalni štrajk koji će u ponedjeljak 6. novembra biti organizovan na području čitave Federacije BiH.

Kao razlog navodi se nepotpisivanje kolektivnog ugovora na federalnom nivou sa ovim strukovnim sindikatom, kojeg smatraju reprezentativnim, jer okuplja oko 80% zaposlenih doktora medicine i stomatologije.

U generalni štrajk jedino neće stupiti zaposleni u Univerzitetsko-kliničkom centru (UKC) Tuzla, jer je Opštinski sud u Tuzli jučerašnjom odlukom zabranio organizovanje štrajka.

Odluka suda donesena je nakon što je menadžment UKC-a Tuzla uložio žalbu, jer štrajk smatra nezakonitim.

Zbog niskih jutarnjih temperatura moguće je formiranje poledice na svim vlažnim lokalitetima, posebno na dionicama u višim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima. U kotlinama i uz riječne tokove iz BIHAMK-a upozoravaju na smanjenu vidljivost, zbog magle.

Zbog radova na ulazu u tunel Oštrik na autoputu A1, pravac Sarajevo sjever-Sarajevo zapad, saobraćaj je preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje je, zbog radova, obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini.

Zbog radova na sanaciji dijela regionalnog puta R-444 na području Breze (naselje Mahala), saobraćaj se odvija jednom trakom naizmjenično.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima iz BIHAMK-a izdvajaju magistralni put M-17 lokalitete Drivuša i Konjic (kod mosta), kao i regionalne puteve R-469 Živinice-Međaš i R-461a Srebrenik-Donja Orahovica.

Zbog aktivnih klizišta izmijenjen je režim saobraćaja i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača. Na graničnim prijelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

Najavljena je i radarska kontrola za područje općine Donji Vakuf: 

09:00 do 11:00 sati Oborci

12:00 do 14:00 sati Nova Travnička

U periodu od 30. oktobra do 01. novembra 2017. godine, u Sudu Bosne i Hercegovine održana je početna obuka za novouposleno osoblje Odjeljenja za podršku svjedocima iz pravosudnih institucija BiH sa entitetskog nivoa. Tokom trodnevne obuke, saradnici za podršku svjedocima iz Okružnog suda Istočno Sarajevo, Okružnog suda Banja Luka, Okružnog Tužilaštva Doboj i Kantonalog Tužilaštva Sarajevo, imali su priliku da se upoznaju sa radom Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH i to kroz praktični rad sa svjedocima, te kroz predstavljanje primjera dobre prakse saradnika iz drugih sudskih odjeljenja Suda BiH kao što su Pravno odjeljenje, Odjeljenje sudske uprave te rad AV tima, a u dijelu koji se odnosi na rad sa svjedocima.  Obuku je organizirao i podržao OSCE projekat „Sveobuhvatno jačanje kapaciteta za efikasno procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH“, u saradnji sa Odjeljenjem za podršku svjedocima Suda Bosne i Hercegovine.

Iako je ranije bilo govora kako se uvođenjem novog Zakona o MIO ukida pravo na prijevremenu penziju, prema najnovijem prijedlogu Vlade FBiH, koji bi u Parlamentu trebao biti razmatran sredinom mjeseca, to pravo ipak ostaje, piše Večernji list BiH.

Međutim, uslovi za odlazak u prijevremenu penziju mijenjat će se iz godine u godinu te će biti znatno stroži nego što je to bilo ranije. Naime, zakon definira kako osiguranik muškarac u 2018. godini ima pravo na prijevremenu starosnu penziju kad navrši najmanje 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina staža osiguranja.

U 2019. u penziju može s navršenom 61 godinom života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, a 2020. sa 61 godinom i šest mjeseci života te 36 godina staža osiguranja.

Ako zakon bude usvojen u ovoj godini, tokom 2021. u prijevremenu penziju će moći muškarci koji napune 62 godine starosti te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Godinu poslije, kako bi otišao u prijevremenu mirovinu, muškarac mora imati 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina staža osiguranja, 2023. godine za ostvarivanje ove vrste mirovine treba napuniti 63 godine te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2024. godine potrebno je napuniti 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina staža osiguranja.

Muškarci koji se na prijevremeno penzionisanje odluče u 2025. godini, kako bi ostvarili ovu vrstu penzije, morat će imati 64 godine života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, a u 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina staža osiguranja.

Kada je riječ o ženama, one bi, prema ovom zakonu, iduće godine prijevremenu penziju mogle ostvariti s 55 godina i šest mjeseci života te 30 godina staža osiguranja, a iduće godine s 56 godina života te 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2020. godini za ostvarenje prijevremene penzije ženama će trebati 56 godina i šest mjeseci života te 31 godina staža osiguranja, 2021. godine 57 godina života te 31 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2022. godine 57 godina i šest mjeseci života te 32 godine staža osiguranja, a 2023. godine 58 godina života te 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Kako bi ostvarila ovu vrstu penzije tokom 2024. godine, žena mora imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine staža osiguranja, 2025. godine 59 godina života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja, 2026. 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine staža osiguranja, 2027. 60 godina života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Ako zakon bude usvojen idući mjesec, za odlazak u penziju žena će tokom 2028. godine morati imati najmanje 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina staža osiguranja, 2029. godine 61 godinu života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2030. godine 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina staža osiguranja, 2031. 62 godine života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina staža osiguranja.

Tokom 2033. godine žene će za ostvarivanje prijevremene mirovine morati imati najmanje 63 godine života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2034. 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina staža osiguranja, 2035. 64 godine života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja te 2036. godine 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina staža osiguranja. Kada je riječ o starosnoj penziji, za razliku od zakona koji je trenutačno na snazi, prema kojem osiguranik mora imati najmanje 20 godina staža, novi zakon predviđa najmanje 15 godina staža i 65 godina starosti.Izvor. Večernji.list BiH.

Doktori medicine i stomatologije u Federaciji BiH stupit će u generalni štrajk 6. novembra – potvrdio je za Avaz.ba dr. Izet Hočko, član Upravnog odbora (UO) Saveza sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH (SSDMIS FBiH) i predsjednik UO SDMiS Kantona Sarajevo.

Dodao je da je štrajk najavljen 23. oktobra, a da je osnovni zahtjev potpisivanje kolektivnog ugovora za doktore na nivou Federacije BiH.

– Definitivne odluke još uvijek nema, jer različite informacije dolaze is sata u sat. Možda se desi da štrajka ne bude u Sarajevu, a u Federaciji će ga biti sigurno. Štrajk će biti organizovan u svim kantonima u kojima ne bude potpisan kolektivni ugovor i trajaće sve do ispunjenja naših zahtjeva.

Na pitanje kako se vlast odnosi spram zahtjeva Sindikata, Hočko kaže da je to različito u ovisnosti u kojem se kantonu radi.

– Kanton Sarajevo je nekako najbolje odgovorio na naše zahtjeve i blizu smo dogovora. Tuzlanski kanton je otišao u kontra smjeru. Vlada TK je protiv štrajka i čak su najavili da će pokušati zabraniti štrajk. Mislili smo da je u Zeničko-dobojskom kantonu sve dogovoreno i da je ostao još samo potpis, ali oni sada šute. Ostali kantoni taktiziraju i čekaju da vide hoće li štrajka biti. Štrajka će biti sigurno i bit će mnogo ozbiljniji od onog koji su organizovali zdravstveni radnici u Kantonu Sarajevo- poručio je Hočko.

Dodaje da se SSDMIS FBiH za štrajk priprema godinu dana i da su se stalno povlačili očekujući reakciju vlasti.

– Stalno nas obmanjuju i produžavaju pregovore. Došli smo do crvene linije, kada više ne možemo ići dalje – rekao je Hočko.

Kada je riječ o posljedicama štrajka na pacijente, Hočko poručuje da niti jedan pacijent neće biti oštećen.

– Svi urgentni slučajevi biće tretirani na vrijeme. Sve će biti u skladu sa zakonima o zdravstvenoj zaštiti i štrajku. Pacijenti koji budu trebali hitnu intervenciju bit će obrađeni, a oni “hladni” slučajevi, koji trebaju kontrolu i slično morat će sačekati. Ovo je borba na koju smo prisiljeni. Mi ne volimo da štrajkujemo, nama to ne odgovara i ne ide u prilog. Mi se u svemu ovome borimo i za bolje uslove rada i bolje uslove za pacijente, jer su i ti uslovi nikakvi- zaključuje Hočko.

avaz.ba

Ministar komunikacija i transporta BiH Ismir Jusko je u Sarajevu sa direktorom Regulatorne agencije za komunikacije /RAK/ Predragom Kovačem i direktorima tri telekom operatera u BiH razgovarao o pripremama za uvođenje mobilnih širokopojasnih usluga i mreža četvrte generacije.

Na sastanku je dogovoreno da će RAK u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, te drugim nadležnim institucijama pokrenuti donošenje odluke o uslovima za izdavanje “4G” dozvole.

Da bi to bilo realizovano, potrebno je formirati radnu grupu, koja će razmotriti sve aspekte dodjele dozvola i uvažiti činjenice o potrebi što brže afirmacije mreža nove generacije, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Na sastanku je zaključeno da će Ministarstvo pripremiti za Savjet ministara informaciju o ovom sastanku, te predložiti set zaključaka za usvajanje.

RAK će u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, Ministarstvom saobraćaja i veza Republike Srpske, te Ministarstvom prometa i komunikacija Federacije BiH, izraditi nacrt odluke o izdavanju “4G” dozvola licenciranim mobilnim operaterima u BiH, cijeni, načinu i postupku plaćanja dozvola, kao i namjeni uplaćenih sredstava, nakon čega će nacrt odluke poslati Savjetu ministara na usvajanje.

Na sastanku je razgovarano i o provođenju Strategije prelaska sa analognog na digitalno emitovanje u BiH, te o gašenju analogne zemaljske radiodifuzije, kako bi se omogućila dodjela multipleksa C i D za komercijalne potrebe shodno Strategiji.

Sastanku su prisustvovali direktori “M:tel-a” Marko Lopičić, “BH Telekoma” Mirsad Zaimović i “HT Eroneta” Vilim Primorac.

/izvor:zenit.ba/

Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH, pa stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društvenoekonomskih izazova s kojima se suočava BiH, stoji u Izvješću o razvoju BiH u 2016. godini koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP BIH).

“Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 3 posto što je nepromjenjena stopa rasta u odnosu na 2015. godinu. Ostvareni ekonomski rast je imao utjecaja na blagi rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti u BiH koja je i dalje među najvećim u regiji”, navode iz DEP-a, piše Radiosarajevo.ba.

Prema njihovom Izvješću, opća razina cijena u zemlji je ostala stabilna, a vanjskotrgovinski bilans se poboljšao. Međutim, robni deficit od 7,2 milijarde KM u platnom bilansu čini oko 24 posto BDP-a i ukazuje na problem konkurentnosti ekonomije BiH. Također, strane direktne investicije u BiH se i dalje smanjuju.

“Ukupan javni dug i otplate duga bilježe povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na različitim razinama vlasti”, navode u svojoj analizi iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Nadalje, iz ove direkcije kažu da je tržište BiH fragmentirano s različitim pravilima koja se primjenju u različitim dijelovima zemlje što vodi ka tome da se ne može postići stvarna sloboda kretanja roba i usluga.

“Prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu BiH, za razliku od prethodnih godina, nije zabilježila znatne promjene u svom rangiranju jer je dospjela na 107. mjesto od 138 zemalja (u 2015. godini je bila na 111. mjestu od 140 zemalja)”, ističu iz direkcije.

Prema njihovom mišljenju, niska konkurentnost BiH ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada.

U 2016. godini svega deset posto radnosposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok postotak radnosposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto. Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera i ne pridaje mu se značaj koji mu je odgovarajući, iako predstavlja važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU.

“Pristup zdravstvenim uslugama je otežan jer su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji od EU prosjeka što onemogućava adekvatan i pravovremen pristup pacijentu. Oko 15 posto stanovništva BiH nema javno zdravstveno osiguranje”, stoji u analizi DEP-a.

Da bi Bosna i Hercegovina adekvatno odgovorila na izazove prilagođavanja Europskoj uniji, te da bi se osiguralo učinkovitije i djelotvornije pružanje usluga građanima, iz DEP BiH ističu kako javna uprava u BiH mora poboljšati suradnju i transparentnost između svih razina vlasti, ujednačiti sustav planiranja i uskladiti ga s financijskim okvirom.

Iz Direkcije ističu da se u što kraćem vremenskom okviru mora počet vršiti bolja suradnja na svim razinama kako bi se izbjeglo donošenje pogrešnih i međusobno kontradiktornih politika i zakona.

vecernji.ba/radiosarajevo.ba

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u sklopu Svjetskog dan štednje, saopćila je kako su ove godine građani BiH zabilježili najveći iznos štednih uloga do sada.

Prema podacima CBBiH, depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u 2017. godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM.

Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2017. iznosili su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto ukupnih depozita stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godine dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7 posto.

Transakcioni računi i depoziti po viđenju iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6 posto ukupnih depozita stanovništva. Tokom prethodnih pet godina, evidentan je kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju 2012. godine učestvovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4 posto, a sada su dostigli gotovo 50 posto.

Tako, depoziti stanovništva u KM valuti iznose 5,00 milijardi KM i imaju 45,4 posto učešća u ukupnim depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće od 49,6 posto.

Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 miliona KM i imaju učešće od pet posto u ukupnim depozitima stanovništva. Depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast.

U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 posto. Uprkos niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju s držanjem depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita.

Oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od oko 0,6% (odnosno 34,2 miliona KM). Znatno brže rastu transakcioni računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra 2016. godine porasli za 17,4 posto (odnosno 411,4 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1% (odnosno 325,3 miliona KM).

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.

Važnost štednje je nesumnjivo velika i u današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću potrošnju i moguće finansijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara preduslove finansijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora ekonomije.

Radiosarajevo.ba

Proizvođači malina u BiH ove godine su u gubitku, rečeno je na okruglom stolu “Problemi i rješenja u sektoru jagodičastog voća”, održanom u Tuzli u organizaciji Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona pri Kantonalnoj gospodarskoj komori Tuzla.

Elementarne nepogode, slabi prinosi, niske otkupne cijene i neusklađenost podsticaja sa situacijom na terenu, osnovni su problemi proizvođača. Zaključeno je da je osnivanje zadruge najbolje rješenje i to će biti prioritet, kako bi na vrijeme pripremili malinjake za narednu sezonu.

Sektor jagodičastog voća u početku je mnogo obećavao s obzirom na potencijal, ali ovogodišnje elementarne nepogode uzrokovale su gubitke i dovele u pitanje nastavak proizvodnje.

Imao sam tri dunuma, a ove godine dva su stradala od elementarnih nepogoda. Svi su u gubicima, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača maline TK Almir Dedić.

Uz niske otkupne cijene, proizvođači jedva pokriju troškove. Procijenjeni su na oko 1,20 KM po kilogramu, otkupna cijena je oko 1,70 KM, a samo zaštita za održavanje malinjaka košta oko 300 KM po dunumu. Zaključeno je da bi osnivanje zadruge omogućilo komercijalizaciju, odnosno pojeftinjenje ulaznih elemenata, veće prinose i prodaju po najboljoj mogućoj cijeni.

Pokušavamo okruglim stolom da animiramo ljude da se organiziraju u zadruge, jer smatramo da je zadruga osnovna ćelija poljoprivrednog organiziranja na određenom prostoru u određenoj proizvodnji koja može i u lošim godinama amortizirati negativne efekte i utjecati na modernizaciju proizvodnje, a time na povećanje prinosa i bolje tržište, istakla je predstavnica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić.

Kako je rekao tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju TK pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Suad Selimović, oni će registrirati zadrugu do Nove godine.

Iskoristit ćemo ovaj zimski period za edukativne sastanke i pripremu malinjaka za narednu sezonu. Najbitnije je u malinjacima od proljeća đubriti i osigurati zaštitu, što će se odraziti na ukupan financijski bilans, kazao je Selimović.

Osim toga, Programi podsticaja bi trebali pratiti situaciju na terenu, prilagođavati se potrebama proizvođača i sistemski rješavati probleme, složili su se predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona.

U BiH ima oko 20.000 proizvođača malina. U prošloj godini izvezene su 22 tone malina, u vrijednosti od oko 56 milijuna KM i zato je u interesu svih da se ova proizvodnja očuva, zaključeno je.