Category: BiH

Isplata penzija za mjesec oktobar počet će u ponedjeljak 6. novembra 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o MIO/PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Sukladno tome najniža penzija iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, dok najviša penzija iznosi 2.174,48 KM.

Penzije koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za oktobar, s uračunatim troškovima, iznose oko 165 miliona KM.

Iz FZ PiO obavještavaju sve penzionere sa prebivalištem van FBiH koji su dužni da pošalju potvrdu o životu do kraja godine da istu preuzmu sa web stranice te da je popunjenu i ovjerenu pošalju SAMO POŠTOM (original), na adresu nadležne službe FZ MIO /PIO (Dubrovačka b.b. 88000 Mostar ili Ložionička 2, 71000 Sarajevo) do kraja kalendarske godine.

Potvrdu o životu ovjeravaju:
– nositelj penzijskog osiguranja u inostranstvu ili u BiH ,
– u općini prebivališta korisnika penzije
– notar
– u diplomatskom predstavništvu BiH
– u domu penzionera (ako je penzioner tamo smješten) ili bolnici (ako je tamo smješten)

Potvrde o životu NEOVJERENE, NEPOPUNJENE ili ovjerene od nekih drugih institucija (banke, udruge penzionera,
osobno i sl.) smatrat ćemo NEISPRAVNIM i NEVAŽECIM te ih NEĆEMO prihvatiti kao valjane. Potvrdu o životu nije potrebno printati u boji. Nedostavljanje potvrde o životu dovodi do obustavljanja isplate penzije.

Potvrdu o životu možete preuzeti na www.fzmiopio.ba

Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH danas je stupio u generalni štrajk u kojem učestvuje devet kantona, a u četiri odmah kreće obustava rada.

Sindikat zahtijeva potpisivanje federalnog kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, a štrajk će se provoditi do ispunjenja zahtjeva.

Danas rad obustavljaju ljekari u Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu, Bosansko-podrinjskom kantonu i Posavskom kantonu, a u Kantonu Sarajevo je zakazan sastanak s premijerom Elmedinom Konakovićem.

Ljekari u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom kantonu još nisu obustavili rad, a u Zapadnohercegovačkom kantonu štrajka uopće neće biti.

“Imali smo manje od dvije sedmice da ispunimo sve zakonske uslove za štrajk, a s obzirom na to da to ide veoma sporo, pojedine ustanove i kantoni nisu stigli ispuniti uslove pa štrajk počinje u devet kantona, a obustava rada će ići sukcesivno. Od sastanka s premijerom Konakovićem zavisi da li će doći do obustave rada u KS jer smo vrlo blizu konačnog dogovora i potpisivanja ugovora”, kazao je za Klix.ba predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Rifat Rijad Zaid.

Podsjećamo, Sud u Tuzli zabranio je štrajk zdravstvenim radnicima UKC-a nakon žalbe uprave, a ljekari su na konferenciji za medije u petak kazali da rade u nehumanim i nedostojnim uslovima, zbog čega su dovedeni u situaciju da štrajkom traže svoja prava. Istakli su da je zabrana udar na dostojanstvo svakog ljekara u Tuzlanskom kantonu, ali i cijeloj BiH te da tužba ne odgađa i ne sprečava početak štrajka u UKC-u Tuzla, kao ni u domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama na području kantona.

“U Tuzlanskom kantonu imamo opstrukciju i suludo stanje u kojem su premijer i Vlada protiv doktora medicine i stomatologije bez obzira na to što upravo iz tog kantona najviše ljekara odlazi u inozemstvo, bez obzira na to što je zdravstveni sistem u TK praktično pred kolapsom i što je naša ponuda i više nego poštena. Tražimo samo kolektivni ugovor i dajemo vremenski okvir za ispunjenje pojedinih stavki”, poručio je Zaid.

Ostali zdravstveni radnici sa područja Tuzlanskog kantona jutros su započeli štrajk. Tokom štrajka pružat će se zdravstveno ugroženim pacijentima, ali i onima kojima bi zdravlje moglo biti narušeno neadekvatnim zbrinjavanjem.

Zdravstveni radnici ističu da kolektivnim ugovorom žele postići promjene standarda i normativa ljekarskog zanimanja, poboljšanje uslova rada što smatraju elementarnim pitanjima za njihov status, ali i kvalitet rada koji se tiče pacijenata.

“Štrajk nije naša želja. Mi jednostavno želimo da kažemo ‘Ne’ omalovažavanju ljekarske struke. Želimo jednostavno vratiti svoje dostojanstvo, da se poprave uslovi rada na radnom mjestu. Ovo nije samo naša, već borba za svakog doktora koji je član našeg sindikata. Ovo je i borba za ostanak mladih kolega, odnosno sprečavanje odlaska mladog i stručnog kadra iz naše zemlje. Ovo je borba za budućnost zdravstva u BiH”, kazala je za Klix.ba prof. dr. Azijada Beganlić, predsjednica podružnice Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK za Javnu zdravstvenu ustanovu Dom zdravlja u Tuzli.

Tokom generalnog štrajka uposlenici zdravstvenih ustanova u TK, odnosno domova zdravlja, rade po sporazumu o procesu rada i poslovima koji se ne smiju prekidati u ovakvoj situaciji.

Stomatolozi i ljekari u Zeničko-dobojskom kantonu danas su u 7:30 također stupili u štrajk.

Iako je Zeničko-dobojski kanton prvi u FBiH potpisao sporazum o kolektivnom ugovoru u septembru ove godine s predstavnicima ljekara, mjesec i po poslije on još uvijek nije sproveden u djelo, zbog čega su stomatolozi i ljekari jutros stupili u štrajk.

Zdravstvene ustanove i prijemne ambulante na području Zeničko-dobojskog kantona primat će samo hitne slučajeve, dok će drugi programi biti obustavljeni do ispunjenja potpisanog obećanja Vlade ZDK o kolektivnom ugovoru.

Obraćanje štrajkačkog odbora planirano je u 10:30 sati u Kantonalnoj bolnici Zenica, a ljekari će svoje vrijeme u štrajku provesti na radnim mjestima.

U štrajku ne učestvuje Zapadnohercegovački kanton jer sindikat doktora medicine i stomatologije u ovom kantonu još nije formiran.

“Obustava znači da će se raditi samo hitna stanja, odnosno ona koja su predmet dogovora s menadžmentom zdravstvenih ustanova o obaveznim i neodgodivim poslovima za vrijeme štrajka. Štrajk uključuje više od 100 zdravstvenih ustanova, domova zdravlja, ambulanti, općih bolnica, zavoda, klinika i svih ustanova koje u svom sastavu imaju ljekare. Očekujemo da se situacija riješi u ZDK jer je ugovor dogovoren prije mjesec, a još nikad nije potpisan. Imamo naznake da bi se u narednim danima mogla postići i saglasnost u SBK-u. U KS je ostao jedan član da se usaglasi”, kazao je Zaid.

Federalni granski kolektivni ugovor garantuje radnopravan status ljekara, a Zaid tvrdi da je njegovo nepotpisivanje poruka ljekarima da napuste zemlju.

izvor:Klix.ba

Isplata penzija u Federaciji BiH za oktobar počinje sutra i ne bi trebalo da traje duže od jednog dana. U Federaciji je 410.900 penzionera. Najniža penzija iznosi 326 KM, zajamčena je 434,90 KM, a najviša 2.174 KM.

Stupanjem na snagu novog Zakona o PIO koji je predviđen za narednu godinu neće se mijenjati datum isplate penzija. Kako su već ranije iz Saveza penzionera FBiH objasnili ukoliko se dogodi da peti u mjesecu pada na neradni dan, onda isplata počinje narednog radnog dana.

-Sporazumom koji su potpisali predstavnici Vlade FBiH i mi, određeno je da Vlada do petog u mjesecu mora uplatiti svoje obaveze prema Zavodu PIO, tako da bi isplata penzija mogla početi na vrijeme. Dakle, ne može se prije petog početi, a isto je ugrađeno i u Prijedlog Zakona o PIO. Dobro je da će od datuma stupanja na snagu novog Zakona o PIO, pa najdalje za dvije godine, preći na trezorsko poslovanje Zavoda PIO. To će značiti da će nam se penzije uvijek isplaćivati na vrijeme. Tačnije, Vlada FBiH će biti više angažirana na osiguravanju sredstava za penzije. Za sada Zavod PIO FBiH preko revolving kredita nadoknađuje nedostajuća sredstva za isplatu penzija – govori Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Podsjeća da je u ovoj godini za 70 miliona KM smanjen dug Federalnog zavoda PIO.

-Da i dalje Zavod nije u gubitku mogli smo u ovoj godini imati povećanje penzija od tih 70 miliona KM, međutim to se neće dogoditi. U Federaciji od 410.900 penzionera, njih 275.000 ima najniže penzije koje su 326 KM, ali i niže od tih, a koje se zovu srazmjernim penzijama. Nije mali broj onih koji primaju samo po 50 KM – rekao je Rapa.

Za isplatu penzija na mjesečnom nivou u FBiH potrebno je 165 miliona KM.

Zastupnik u Parlamentu Federacije Dennis Gratz pokrenuo je inicijativu za uvrštavanje u programe rada Parlamenta i Vlade za narednu godinu donošenje Zakona o Porodičnom fondu, kojim će osigurati jedinstvena prava i naknade u vezi za roditelje u vezi sa rođenjem djeteta.

“Tražim uvođenje jedinstvenih naknada za porodilje, osiguranje obaveznog odsustva za oba roditelja u prvoj godini života djeteta, kao i rasterećenje poslodavaca u vezi sa obavezama prema roditeljima koji su dobili djecu – posebno u slučajevima korištenja odsustva”, kazao je Gratz.

“Izuzetno je važno da približimo i naknade koje se osiguravaju za nezaposlene porodilje. Također, tražim da se stvore uslovi za uvođenje jedinstvenih naknada za rođenje prvog, drugog, trećeg i svakog narednog djeteta u porodici, te da se ovaj sistem uveže sa već postojećim modelima jednokratne pomoći koje općine i gradovi izdvajaju, u ovisnosti od finansijskog stanja”, dodaje Gratz.

“Vlada i Parlament moraju shvatiti da se osiguranje naknada za porodilje iz javnog budžeta isplati, te da se rasterećenje poslodavaca isplati. Zašto? U trenutnom sistemu gdje ne postoje efikasni modeli zaštite žene od diskriminacije prilikom zapošljavanja, moramo ponuditi alternativni modus – kako bismo se borili protiv propisa koji u praksi imaju situaciju da se žena koja planira imati dijete ili je trudna ili je majka djeteta do školskog uzrasta nalazi u lošijoj startnoj poziciji na tržištu rada od muškaraca”, zaključuje Gratz.

/izvor:N1/

Fabrika za proizvodnju pomfrita i drugih proizvoda od krompira Srebreničanka iz Srebrenice obustavila je proizvodnju.

Desetak kooperanata, proizvođača krompira, koji imaju ugovorene količine za isporuku sada su došli u situaciju da ne znaju šta će sa svojim proizvodima, jer fabrika ne želi da ih otkupi. U međuvremenu, kako je najavljeno, u fabrici slijedi promjena vlasničke strukture, kao i restrukturiranje linije proizvodnje.

Srebrenički poljoprivrednici su prevareni. Iako imaju ugovore o plasmanu krompira, dovedeni su u situaciju da njihov proizvod propada.

– Oni su nas ostavili na cjedilu, imali smo ugovor u kojem je definisna cijena od 35 feninga po kilogramu krompira i obaveza otkupa ukupnih količina. Јa sam proizveo šest tona i sada ne znam šta da radim s tim – kazao je proizvođač Milan Rankić iz sela Brežani.

U istoj situaciji je i Almir Mašić koji živi od poljoprivrede. Kaže da je prevaren za blizu 8.000 KM.

– Čipsara nas je slagala. Rekli su da će otkupiti krompir po 35 feninga, ali od toga nema ništa – kaže Mašić.

Iz menadžmenta ove kompanije novinari nisu dobili odgovor zašto su proizvođači ostavljeni na cjedilu i kakva je sudbina fabrike, javlja RTRS.

Fabrika za proizvodnju pomfrita i drugih proizvoda, popularna Čipsara, azerbejdžanska je investicija vrijedna oko osam miliona KM. Fabrika je na investiciono-razvojnoj konferenciji održanoj u novembru 2015. godine najavljena kao srebrenički privredni bum. Samo dvije godine kasnije, za sada je pod katancem.

/izvor:faktor.ba/

“Metar problema – sto metara rješenja” je događaj koji je danas u Sarajevu, u organizaciji EU Info centra BiH, okupio osnovce, srednjoškolce, studente, nevladine organizacije i udruženja iz Sarajeva i drugih bh. gradova.

Oni su na 100 metara položenog platna dali svoje viđenje rješenja problema iz oblasti okoliša, obrazovanja, zapošljavanja i korupcije.

Platno je položeno na tlu i podijeljeno u četiri cjeline za svaku temu. Uz pomoć grafitera, na stotinu metara platna mladi su ispisivali rješenja koja nude. Platna će biti naknadno izložena u prostorijama EU Info centra i EU Info kancelarija/ureda.

Ambassador Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, rekao je da se ovaj događaj istovremena održava i u Banjaluci. 

“Ovdje smo s ciljem ohrabrivanja mladih ljudi da kažu jasno koje su to njihove potrebe. Često čujemo političare i neke druge koji tvrde da govore u ime naroda, ali govoriti u ime naroda podrazumijeva čuti i druge njegove kategorije poput mladih ljudi”, rekao je Wigemark. 

Istakao je da su danas tu osnovci, srednjoškolci i studenti iz svih dijelova BiH koji imaju priliku da iznesu svoja rješenja za probleme iz četiri oblasti. 

“Prva tematska oblast je okoliš i sam sam napisao okoliš na jednom dijelu platna. Drugo je obrazovanje koje je uvijek vrlo važna tema za mlade ljude. Treća je zapošljavanje pogotovo kada završavate s procesom školovanja i izlazite na tržište rada. Tu je još jedna vrlo važna cjelina, a to je korupcija s kojom se svi susreću pa i mladi pogotovo u ovom kontekstu traženja zaposlenja, kada im je vrlo često potrebno da imaju veze da bi našli posao”, naglasio je Wigemark. 

Upitan da prokomentariše problem socijalne politike i reformu penzionog sistema Wigemark je rekao da je ohrabren samom činjenicom da je novi zakon o PIO/MIO prošao sve procedure i uskoro bi trebao biti na razmatranju u Federalnom parlamentu. 

“Mislim da nam je svima poznato da su penzije u ovoj zemlji skandalozno male, ali istovremeno je riječ o jednom sistemskom problemu koji treba rješavati u kontekstu ukupnih reformi u zemlji”, dodao je Wigemark.

Milan Trifunović je jedan od mladih koji su danas stigli iz Brčkog. Student je Ekonomskog fakulteta u gradu na Savi. 

“Došli smo da iznesemo set rješenja za zapošljavanje. Naša konkretna mjera je investiranje u IT sektor u ruralnim sredinama, reforma kompletne javne uprave i niza suvišnih agencija koje imamo“, kazao je Trifunović.

Zelene oaze usred velikih gradova u kojima se uzgaja voće i povrće u svijetu su pravi hit. Kako bismo išli ukorak sa svjetskim metropolama, ta ideja sve više zaživljava i u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Gradski urbani vrtovi, najčešće na krovovima zgrada, u kojima se proizvode poljoprivredni proizvodi pomažu gradskom stanovništvu s nižim prihodima uštedjeti nešto novca pri kupnji hrane. Kako bi uštedjeli, bh. građani sve se više odlučuju na tu samostalnu vrstu proizvodnje uz projekte i edukacije koji se realiziraju.

U Banjoj Luci projekt urbane poljoprivrede provodi Poljoprivredni fakultet banjolučkog univerziteta u okviru poziva “Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u BiH” koji financira Europska unija, a provodi ga Međunarodna organizacija rada. Uzgoj, prerada i distribucija hrane u naseljenim mjestima trebali bi u Banjoj Luci zaposliti stotine nezaposlenih.

Mladima koji se žele upustiti u taj projekt osigurani su grantovi za podizanje nasada jagodičastog voća, formiranje pčelinjaka i plastenika, kao i stručna pomoć agronoma. Proizvodne parcele će mladima do 35 godina osigurati prihod za plaću, a to će im na kraju projekta omogućiti registrirati se kao komercijalno poljoprivredno gospodarstvo.

I Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu radi na pristupu koji bi dugoročno održavao lokalne zajednice i potpomogao ekonomiju kako bi se mladi ljudi mogli zaposliti, ali i dalje razvijati urbanu poljoprivredu, a to podrazumijeva modele kao što je ekonomsko planiranje proizvodnje.

– Želimo otvoriti drugi ciklus studija iz urbane poljoprivrede koji bi dopuštao ljudima koji nemaju znanje u poljoprivredi kroz naš program usko se specijalizirati za ovu vrstu proizvodnje – kazao nam je u razgovoru Petar Glamočina, administrator projekta.

/izvor:

U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu, a tu je bitna uloga savjetodavaca koji trebaju ministarstvu pomoći da dođemo do sistemskog rješenja, rekao je tokom posjete sarajevskom regionalnom uredu Anadolu Ageny (AA) Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Bh. malinari ove godine su javno izražavali nezadovoljstvo zbog, po njima, niske otkupne cijene njihovog proizvoda.

“U toku ove godine suočili smo se sa problemom u malinarstvu. Takve probleme imali smo dijelom i u prošloj godini, kada je kod otkupljivača malina u hladnjačama ostalo oko 7.500 tona maline, jer je došlo do poremećaja na tržištu i ta malina je ostala iz 2016. godine. Ove godine poremećaji ponude i potražnje doveli su do toga da je cijena maline bila ispod one koju su očekivali naši malinari. Trend rasta intenzivne proizvodnje maline, koja je perspektivna priča za BiH, dovela je do toga da ste imali situaciju da su ljudi sadili šta su htjeli, radili kako su htjeli. Niko se nije konsultovao puno i tražio savjete po pitanju ove proizvodnje. Kada se desi problem, onda se on ispostavi nadležnim organima“, kazao je Dedić i dodao:

“Tokom jula ove godine formirao sam Radnu grupu od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i mogli sistemski pristupiti rješavanju ovih problema. Često ta kratkoročna rješenja nisu dobra za dugoročni opstanak ove proizvodnje za šta smo svi zainteresirani. Trenutno u Federaciji BiH od kantona do kantona imate različite poticajne mjere kada je u pitanju malina. Pored toga, sistem savjetodavstva ne funkcioniše, treći problem je da se naši poljoprivrednici teško odlučuju na udruživanje kako bi jedinstveno djelovali.“

Naglasio je da se za sljedeću godinu moraju harmonizirati poticajne mjere za oblast proizvodnje malina. Dodao je i da je veoma korisno što Udruženje malinara trenutno održava sastanke u svim kantonima, kako bi se susreli s problemima i pronašli rješenja da im se ponavljaju iste greške.

“Međutim, u poljoprivredi je tako. Prošle godine smo imali problem s kornišonima, a ove godine je svaka kila kornišona otkupljena i to po dobrim cijenama. Najbitnije je za sve nas da imamo sistemsko rješenje, jer kako god postajemo bitan faktor, jer smo u svijetu 11. ili 12. u proizvodnji maline, tako postajemo i nečija konkurencija. Tako da bilo šta da se pojavi, kao na primjer neka zaraza, odmah će doći neko da to ispita, kao što su radili za izvoz mlijeka. U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu na način da se zna koji sadni materijal, koja sredstva se mogu koristiti, kako i na koji način od sadnje do plasmana čitav lanac vrijednosti da bude pod kontrolom. To je uloga savjetodavaca koji nam trebaju pomoći da dođemo do sistemskog rješenja“, zaključio je ministar Dedić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije.

Ministar je naglasio i da Vlada Federacije BiH ima usvojenu Strategiju povećanja konkuretnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće, jer u tom oblastima bh. poljoprivrednici mogu biti konkuretni. Kazao je i da je neophodno razdvojiti razvojnu od socijalne dimenzije bavljenja poljoprivredom.

“S jedne strane, imate 2.500 obrtnika, a s druge strane 11.500 fizičkih lica. Kada sam kao ministar uzeo podatke da vidimo ko su ta fizička lica koja koriste poticaj, došao sam do podataka da veliki broj državnih službenika, penzionera, socijalnih slučajeva, te ljudi koji koriste poticaje, a ne plaćaju nikakve obaveze državi. Onda sam se zapitao kako ta fizička lica mogu biti korisnici istih prava kao poljoprivrednik koji hoće da mu poljoprivreda bude zanimanje. Međutim, to bi bio veliki rez u sistemu kada bi rekli da niko ne može dobiti poticaj ko nije obrtnik. Ako tretiramo isto čovjeka koji već ima radno mjesto i nekoga kome je poljoprivreda zanimanje, ne možemo tako“, smatra Dedić.

/izvor:fokus.ba/

U rudnicima uglja u oktobru 2017. godine proizvedeno je 509.770 tona uglja, što je najveća ostvarena mjesečna proizvodnja uglja od rata i od formiranja Koncerna 2009. godine.

Proizvodnja uglja u oktobru 2017. godine, veća je za 69.970 tona ili 15,91 posto u odnosu na proizvodnju u istom mjesecu 2016. godine, a za 124.397 tona ili 32,28 posto veća od proizvodnje u oktobru 2015. godine, saopćili su iz Elektroprivrede BiH.

Rudnici Koncerna EPBiH u periodu od 1. januara do 31. oktobra 2017. godine, proizveli su 4.621.604 tone uglja, što je povećanje za 500.943 tona, odnosno za 12,16 posto u odnosu na isti period prošle godine ili čak za 906.832 tona ili 24,41 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Proizvodnja uglja u prvih deset mjeseci 2017. godine, najveća je proizvodnja uglja u ovom periodu od rata i od formiranja Koncerna, dodaje se u saopćenju.

Iako su zavisna društva rudnici uglja u periodu januar-septembar 2017. godine poslovali sa gubitkom u ukupnom iznosu 16.890.218 KM, poslovni rezultat za period januar-septembar 2017.godine, bolji je u odnosu na isti u prošloj godini za 24.328.573 KM, odnosno, rezultat je bolji za 46.882.110 KM u odnosu na 2015.godinu.

Pozitivno poslovanje u periodu januar-septembar 2017. godine ostvarili su: RMU „Kakanj“, RMU „Breza“ i RU „Gračanica“, dok su u septembru 2017.godine pozitivno poslovali RU„Kreka“, RMU „Kakanj“, RMU „Breza“, RMU „Abid Lolić“ i RU „Gračanica“.

U 2016. godini, kao i u prethodnim mjesecima 2017.godine, intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekata dokapitalizacije u zavisnim društvima-rudnicima uglja sredstvima JP Elektroprivreda BiH, što je rezultiramo kontinuiranim povećanjem proizvodnje uglja.

Povećanje proizvodnje u termoelektranama EPBiH

U periodu januar-oktobar 2017.godine, Elektroprivreda BiH proizvela je 5.768 GWh električne energije. Ukupna proizvodnja u termoelektranama iznosila je 5.069 GWh, od čega je Termoelektrana „Tuzla“ proizvela 2.935 GWh, a Termoelektrana „Kakanj“ 2.134 GWh.

Ukupna ostvarena proizvodnja električne energije u termoelektranama u prvih deset mjeseci 2017. godine, u odnosu na isti period prošle godine, veća je za 396 GWh ili za 8,48 posto, što je rezultat većeg ostvarenja proizvodnje u Podružnici Termoelektrana „Kakanj“ za 462 MWh ili 27,64 posto.

Poređenjem sa ostvarenom proizvodnjom električne energije u termoelektranama u prvih deset mjeseci u prethodnim godinama, ukupna ostvarena proizvodnja u termoelektranama u periodu januar-oktobar 2017.godine, predstavlja jednu od najvećih ostvarenih proizvodnji električne energije u proteklih dvadeset godina.

U poređenju s Elektroenergetskim bilansom za 2017. godinu, ostvarena proizvodnja u termoelektranama za period januar-oktobar 2017. godine, je na nivou planirane, zahvaljujući pogonskoj spremnosti blokova, povećanju proizvodnje uglja i njegovog plasmana.

U Podružnici “Hidroelektrane na Neretvi” u prvih deset mjeseci 2017. godine, proizvedeno je 699 GWh električne energije. Manja ostvarena proizvodnja posljedica je loših hidroloških prilika tokom razmatranog perioda kao i u posljednjem kvartalu 2016. godine, saopćeno je.