Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Novčane kazne za neovlašten ulazak u minsko polje

    Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju u BiH radi učinkovitije primjene i usklađivanja postojećih rješenja sa zahtjevima i potrebama prakse jer je osnovni tekst zakona usvojen prije 14 godina.

    Izmjenama i dopunama zakona, uz razminiranje, uvodi se i protuminsko djelovanje (PMD), čime BiH preuzima međunarodni standard u toj oblasti.

    Također, između ostalog, preciznije se definiraju nadležnosti Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) te unapređuje rad deminera.

    Međunarodni standardi

    Novina je i uvođenje novčane kazne za osobe koje neovlašteno uklone ili premjeste znak o opasnosti od mina ili ga posjeduju, odnosno uđu u područje rizično od mina koje je obilježeno minskim oznakama. Ministarstvo civilnih poslova dostavit će prijedlog zakona PS BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.

    Poslovi protuminskog djelovanja utvrđeni godišnjim operativnim planom BiH ustupat će se pravnim osobama i organizacijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavama BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH formirat će povjerenstvo za provođenje natječaja za poslove protuminskog djelovanja koji se financiraju iz prikupljenih donatorskih sredstava i sredstava proračuna BiH i međunarodnih obveza BiH.

    Također, zakonom je regulirano da se deminerima vrijeme provedeno na poslovima razminiranja priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu – isto tako, precizirano je da isto pravo imaju i osobe koje sudjeluju u operacijama humanitarnog razminiranja.

    Riječ je o obavljanju poslova izviđanja i obilježavanja, čišćenja terena i objekata od mina, uključujući i podvodno tlo i objekte, prikupljanje i uništavanje eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, kontrole kvalitete i poslove koji su na terenu usko povezani s navedenim poslovima, poslovima operativaca, operatera, medicinara, vozača – radiooperatera, rukovatelja strojevima za razminiranje, vodiča pasa. Podsjećanja radi, na izradi navedenog prijedloga radila je radna skupina koju su činili predstavnici Ministarstva civilnih poslova, BHMAC-a, Povjerenstva za razminiranje te civilnih zaštita FBiH i RS-a te OS BiH.

    Nužne promjene

    Postojeći Zakon o razminiranju usvojen je 2002. te je njegova izmjena i dopuna nužna zbog niza nedostataka i zahtijeva određenu nadogradnju u cilju prilagođavanja novim tehnikama rada i ostaloj pratećoj strukturi u skladu s postojećim sustavom PMA i trenutačnom situacijom vezanom uz problem mina i EOD u BiH. Potrebno je spomenuti da je prethodna verzija zakona urađena prije nekoliko mjeseci i dana na konzultacije.

  • Višestruka hapšenja u BiH zbog dojava rezultata utakmica

    Policijski službenici Policijske Uprave Foča su pod nadzorom Okružnog javnog tužiteljstva Trebinje, 10.11.2017.godine nastavili aktivnosti u sklopu operativne akcije kodnog naziva ”Dojave”. Na osnovu Naredbe Osnovnog suda u Foči izvršen je pretres na 12 lokacija i to 11 na području općine Foča i jedan pretres na području Bosansko-podrinjskog kantona u Foči, te je uhapšeno 11 osoba, za koja postoje osnova sumnje da su počinili kaznena djela Prevare i Pranje novca.

    Prilikom pretresa privremeno su oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku i koji će biti predmet vještačenja. Uhapšene osobe nalaze se u prostorijama Policijske uprave Foča nad kojim se vrši kriminalistička obrada. Broj oštećenih ovim kaznenim djelima je preko 1.300 osoba koja se nalaze na prostoru bivše Jugoslavije i zemalja Zapadne Europe, a protupravna imovinska korist koju su dvanaest osumnjičenih osoba pribavili izvršenjem navedenih kaznenih djela iznosi oko 800.000,00 konvertibilnih maraka.

    Policijski službenici nastavljaju rad na dokazivanju kaznenih djela Prevare i Pranja novca, kao i otkrivanju ostalih izvršioca i oštećenih osoba ovim kaznenim djelima, prenosi N1. Akcija Dojave je počela u lipnju ove godine kada je izvršen pretres na 16 lokacija, a slobode je lišeno 17 osoba kojima se na teret stavljaju kaznena djela iznude i prevare.

    Uhapšeni su se sumnjičili da su oštetili više od 300 osoba na prostoru bivše Jugoslavije i u zemljama Zapadne Europe, a šteta koju su prouzrokovali broji se u milijunima KM. Neslužbeno, uhićene osobe su putem društvenih mreža vršili prevare u vidu dojava rezultata sportskih susreta te iznuđivali novac.

  • Posljednji topli dani jeseni, sljedeće sedmice zahlađenje i snijeg

     
    Zahlađenje stiže već naredne sedmice kada se očekuju i snježne pahulje.

    Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Damir Šantić ističe za Fenu da su temperature u proteklom periodu bile u granicama višegodišnjeg prosjeka, a uobičajeno je i da prvi snijeg padne već u desetom mjesecu iako se to ove godine nije dogodilo.

    Međutim, već od ponedjeljka, 13. novembra, u poslijepodnevnim satima i tokom noći očekuju se jače padavine i snijeg i u nižim područjima, dok će planinski dio zemlje od zapada preko centralno-istočnih područja i u nizinama biti prekriven snijegom.

    “Snijeg se ne očekuje na sjeveru BiH niti u nižim područjima Hercegovine. Također, i u utorak se očekuju snježne padavine, dok će u srijedu samo ponegdje pasti malo snijega”, najavljuje meteorolog Šantić.

    Od četvrtka se očekuje oblačno vrijeme i bit će hladnije, temperature zraka neće rasti te će se snijeg zadržati jer se očekuju temperature ispod nule između -7 i -5 stepeni, a na planinama i mnogo niže.

    FENA

  • U 2017. u BiH osnovano desetak novih stranaka, sve što vam je potrebno je 300 KM i najviše 500 potpisa

     
     
    Centralna izborna komisija BiH objavila je u svom godišnjem izvještaju iz 2016. godine da je u toj izbornoj godini Bosna i Hercegovina imala ukupno 149 registrovanih političkih stranaka. Budući da nemaju podatke iz 2017. godine, jer se godišnji izvještaji za tu godinu dostavljaju do kraja marta 2018. godine, tačan broj registrovanih političkih stranaka u ovoj godini bit će znatno veći.

    Nezavisni blok – na čijem je čelu Senad Šepić, Nezavisna bosanskohercegovačka lista – na čijem je čelu Ibrahim Hadžibajrić, Most 21 – čiji je čelnik Amir Reko, Narodna stranka – čiji je osnivač Ognjen Tadić, Izvorna Srpska – čiji je predsjednik Vitomir Popović, Snaga Hercegovine – čiji je koordinator za formiranje Slobodan Šaraba, Generacija obnove – čiji je predsjednik Frano Čirko i Hrvatska stranka BiH – Božo Skopljaković samo su neke od stranaka osnovanih 2017. godine.

    Šta je potrebno za osnivanje političke stranke?

    Projekt menadžer Koalicje Pod lupom Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da se uvjeti za registraciju političkih stranaka razlikuju u entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali da su u principu vrlo jednostavni, mnogo jednostavniji nego prilikom registrovanja poslovnog subjekta.

    “U Bosni i Hercegovini postoji 16 sudova na kojima se mogu registrirati politički subjekti, što znači da ne postoji ni jedinstven registar. Osim što ne postoji jedinstven zakon koji definiše osnivanje političkih stranaka na nivou države, ne postoje ni ujednačeni kriteriji u važećim zakonima na nivou entiteta i distrikta. Tako se u Federaciji BiH stranke osnivaju prema zakonu iz 1991. godine, prema kojem je potrebno 50 potpisa za registraciju, statut i 300 KM. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko su na snazi noviji zakoni, a zakonodavstva se u odnosu na ono iz Federacije BiH razlikuju uglavnom samo po broju neophodnih potpisa za registraciju. U RS-u je potrebno 500 potpisa punoljetnih građana, a u Brčkom 300”, kazao je Jovanović za Klix.ba.

    Dodao je da Bosna i Hercegovina po broju političkih subjekata po stanovniku prednjači i u Evropi i u svijetu.

    “Prema analizi Koalicije Pod lupom, u koju je bilo uključeno 40 država članica OSCE-a, uzimali smo zvanične podatke o broju registrovanih političkih subjekata od Centralne izborne komisije, koji je poslije 2014. godine bio blizu 130 registrovanih političkih stranaka u prosjeku. Po tome smo odmah nakon Bugarske. Međutim, kada uzmemo u obzir broj političkih subjekata koji se registruju za učešće na izborima, recimo na prošlim izborima je učestvovao 451 registrovani politički subjekt, to znači da na svakih 8.000 stanovnika imamo jedan registrovani politički subjekt, po čemu smo definitivno broj jedan”, rekao je Jovanović.

    Zašto postoji toliko političkih stranaka?

    Jovanović je na naše pitanje zašto su popularne političke stranke u Bosni i Hercegovini odgovorio da postoji više razloga, uz ostalo i zbog velikog izbornog plijena zahvaljujući komplikovanom sistemu i zbog niza tehničkih razloga kod samog procesa osnivanja političkih stranaka.

    “Stranke su popularne zbog izbornog plijena i moći koja je u BiH u potpunosti izmještena iz sistema i prebačena u ruke stranaka. Ovdje stranke vedre i oblače, određuju sudbinu ljudi. Ljudi odlaze iz zemlje zbog političkih stranaka koje svoju politiku temelje na nečemu što se može nazvati političkom korupcijom – političko zapošljavanje, stranačko zapošljavanje, familijarno zapošljavanje, odlučivanje u rukama jednog čovjeka i slično. Kada je riječ o plijenu koji dobiju stranke, to je 12 milijardi maraka javnog novca na godišnjem nivou, 4.000 pozicija u vlasti, odnosno 4.000 političara koji se direktno biraju”, podsjetio je Jovanović.

    Dodao je da Bosna i Hercegovina ima 30 hiljada kandidata po izbornom ciklusu, više od 140 hiljada ljudi po izbornom ciklusu koji se zaposle samo na izborni dan.

    “Ako tome dodamo fenomen da ukupno trećinu zaposlenih čine ljudi zaposleni u javnom sektoru, od kojih je dobar dio zaposlen korupcijom, dobijamo glasačku mašineriju do čak milion ljudi. I ne trebamo se pitati zašto ljudi uvijek glasaju za iste. Neko je pristao na ustupak da mu stranka uradi određeni benefit, ali zauzvrat je i on dužan stranci”, zaključio je Dario Jovanović.

    (Klix.ba)

  • Centar za istraživačko novinarstvo osnovan prije 13 godina, objavljeno više od 500 priča

    CIN13godina

    Navršava se 13 godina od osnivanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), jedinstvene medijske agencije u Bosni i Hercegovini (BiH). U fokusu CIN-ovog istraživanja su: korupcija, organizirani kriminal i druge sistemske nepravilnosti.

    Tim povodom u Sarajevu će 16. novembra biti upriličena konferencija o vjerodostojnim izvorima informacija u medijima i izazovima istraživačkog novinarstva u vremenu lažnih vijesti.

    U 13 godina postojanja CIN je objavio preko 500 istraživačkih priča, 14 online baza podataka te desetine dokumentarnih filmova i videopriloga. Drugi mediji u zemlji i susjedstvu, ali i inostranstvu, prenijeli su CIN-ove tekstove ili se pozvali na njih više od 10.000 puta.

    Također, u 13 godina rada nijedna osoba ili institucija nije dobila CIN na sudu zbog klevete, netačno objavljene informacije ili neke druge povrede profesionalnih standarda ili zakona.

    Takav uspjeh nije slučajan. Iza njega stoji niz profesionalnih pravila i etičkih principa. Nasuprot senzacionalističkom objavljivanju informacija u digitalnom vremenu, istraživačko novinarstvo nastoji sačuvati suštinu odgovornog informisanja javnosti, odnosno dati tačnu i relevantnu informaciju. Novinari CIN-a, kao i svi drugi odgovorni istraživački novinari, prvo se pitaju da li je informacija bitna i da li je mogu dokazati, a tek onda da li je zabavna, utječe li na političke odnose i slično.

    Za takav rad ključ je profesionalni integritet novinara, ali i metodologija rada koju je organizacija godinama razvijala. Iz CIN-a nijedna informacija ne može izaći u javnost prije nego što prođe provjeru činjenica. To je proces u kojem novinar drugom kolegi iznosi sve informacije koje namjerava objaviti i za svaku od njih predočava dokaz.

    Provjera činjenica je vrijedan proces koji svoju punu važnost dobiva tek danas, u vrijeme poplave tzv. „lažnih vijesti“ u digitalnom novinarstvu.

    Svakako, za kvalitet istraživačkog novinarstva je nužan pristup zvaničnim dokumentima jer su oni često jedini validan izvor koji može potvrditi ili odbaciti špekulacije i sumnje. Ipak, pristup javnim informacijama u BiH nije nimalo lagan. Novinari CIN-a godišnje pošalju preko 1.000 zahtjeva za informacije, a do sada su šest puta dobili sudske presude protiv institucija zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama.

    O ovim i drugim izazovima istraživačkog novinarstva, kako u BiH tako i uopće, razgovarat će predstavnici medijske zajednice na konferenciji 16. novembra u Sarajevu.

  • Poskupilo gorivo i u FBiH

    benzinskapumpa
    Naftni derivati, benzin i gorivo u Federaciji Bosne i Hercegovine od danas su skuplji za pet feninga. Korekcija cijena obavljena je na najvećem broju pumpi u većem entitetu Bosne i Hercegovine.

    Do povećanja cijena dolazi zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i nakon što već izvjesno vrijeme stižu zahtjevi distributera za povećanje cijena.

    Do usklađivanja cijena sa situacijom na svjetskom tržištu nafte već je došlo u Republici Srpskoj i tamo su nove cijene, više za pet feninga, istaknute već od jučer.

    Povećanje od pet feninga znači da je gorivo poskupilo za pola KM na svakih deset litara.

  • Zbog saobraćajne nezgode otežano se saobraća na magistralnom putu M-5 Jajce-Jezero

    nesrecajajce

    Zbog saobraćajne nezgode, otežano se saobraća na magistralnom putu M-5 Jajce-Jezero (naizmjenično propuštanje vozila).

    Na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je jutros smanjena zbog magle. Izdvajamo magistralni put M-17 Konjic-Jablanica, pojedine dionice uz rijeke: Spreča, Lašvu i Bosnu, kao i šire područje Mrkonjić Grada. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama i savjetujemo oprezniju vožnju.

    Na autoputu A-1 Sarajevo sjever-Sarajevo zapad izvode se radovi na ulazu u tunel Oštrik, zbog čega je saobraćaj preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.

    Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje je, zbog radova, obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini.

    Zbog radova na sanaciji mosta na dionici regionalnog puta R-466 Ćatići-Kraljeva Sutjeska-Ponijeri (lokalitet Mehurići), saobraćaj je obustavljen, a alternativni pravac je Kakanj-Tršće-Ponijeri.

    Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralni put M-14.1 Odžak-Vukosavlje, zatim magistralni put M-17 lokalitete Konjic (kod mosta) i Drivuša, kao i magistralni put M-18 prolaz kroz Vogošću.

    Izmjenjen je režim saobraćaja zbog radova na regionalnim putevima: R-469 Živinice-Međaš, R-444 Podlugovi-Breza-Vareš i R-461a Srebrenik-Donja Orahovica, a zbog aktiviranih klizišta na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača.

    Na graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta.

    FOTO: Jajce online (Ahmed BHF)

  • Nakon fetve IZBiH o GMO-u: Razlozi i posljedice zabrane u BiH

    “Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH utvrđuje da se genetski modificirani organizmi svrstavaju u kategoriju sumnjivih – mešbuh proizvoda i kao takvi se ne mogu koristiti za ishranu ljudi i životinja čije su meso proizvodi dozvoljeni – halal”, objavljeno je u Zaključku o statusu GMO-a.

    Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić, viša naučna saradnica, šef Laboratorija za GMO i biosigurnost hrane na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, i sama je bila konsultirana od Rijaseta IZ-a.

    “U donošenju fetve o GMO učestvovao je tim stručnjaka raznih oblasti, među kojima je bila i moja malenkost. Svoj doprinos dala sam isključivo s aspekta biologije/genetike. U procesu donošenja fetve, Rijaset IZ je sagledao sve aspekte i odlučio kako je odlučio. Tim činom nikoga zakonski ni na šta ne obavezuje, pridržavanje te preporuke je dobrovoljnog karaktera i ne ugrožava nikoga”, objašnjava za naš portal.

    Dr. Durmić-Pašić ukazuje da izraz GMO samo determinira metodologiju kojom je izmijenjena neka biljka (ili životinja, mikroorganizam).

    “Iz izraza GMO ne možemo donijeti nikakve zaključke o upotrebi, namjeni, sigurnosti, koristi i slično. Odluke bi trebalo donositi za svaki GMO (transformacijski događaj) zasebno, poznajući konkretan organizam i tip modifikacije.”

    Pomalo neočekivano, fetva Rijaseta IZ BiH najveći problem stvorila je domaćim proizvođačima stočne hrane od kojih se sada traži da tržištu ponude stočnu hranu koja ne sadrži GMO u soji. To je vrlo teško postići, pa neki od domaćih proizvođača stočne hrane govore o favoriziranju konkurencije iz drugih zemalja, gdje nema prepreka za GMO u soji.

    “BiH je mala država i mali igrač s aspekta tržišta i poljoprivredne proizvodnje. Svjetska proizvodnja GMO soje je toliko obimna da kompletna bh. proizvodnja može biti samo kap u moru. Smatram da je ekonomski daleko smislenije tražiti svoje mjesto u proizvodnji non-GMO soje. Sa druge strane, potrošnja soje u stočnoj hrani prevazilazi kapacitete domaće proizvodnje tako da veće količine uvozimo. Jako je teško, gotovo nemoguće, obezbjediti dovoljne količine non-GMO soje”, govori naša sagovornica.

    Dr. Durmić-Pašić ne želi se svrstati u neki od dva “suprotstavljena tabora” – ZA ili PROTIV GMO-a u BiH.

    “Smatram da GMO ne treba apriori niti odbijati niti prihvatati. Jednostavno, za svaku pojedinačnu modifikaciju treba odvagati potrebe bh. poljoprivrede i tržišta te potencijalne rizike po zdravlje i okoliš. Tako je, uostalom, koncipiran i pravni okvir EU a i BiH”, kaže doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić.

    Jelena Kalinić, potpredsjednica Društva za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”, te član Odbora Balkanske mreže naučnih novinara, upozorava na pomalo histerični strah od GMO-a, najčešće baziran na spornoj i odbačenoj Seralinijevoj studiji iz  2007. godine koja je pokušala pokazati da GMO kukuruz pospješuje stvaranje tumora kod miševa.

    “Činjenica je da vladajući naučni konsensus  ne smatra genetički modificirane organizme  ili hranu dobivenu iz GMO-a štetnom po ljudsko zdravlje. Pomoću GMO-a dobivaju se i ljudski insulin i neke vakcine te bi potpuno odbijanje upotrebe GMO bilo štetno po napredak civilizacije”, kaže Jelena Kalinić.

    Procenat GMO soje u ukupnom uzgoju ove uljne biljke je 79 procenata. Soja se najčešće spominje u priči o genetički modificiranim proizvodima, ali nije jedina…

    “Iz GMO je kukuruzni sirup koji se koristi u konditorskim proizvodima i za izradu napitaka,  te većina lecitina koji su emulgator u mnogo proizvoda. Međutim, porijeklo ovih proizvoda – da li su iz GMO ili ne – ne može se dokazati jer se nema iz čega dokazati: Ne sadrže DNK. Naime, da bi se dokazalo da je nešto GMO, moramo imati sačuvanu DNK i onda pokušavamo dokazati postojanje strane, ubačene DNK. Isto je i sa sirevima – mogu se proizvesti iz enzima dobivenog od GMO, ali taj enzim ne sadrži DNK, pošto je u pitanju protein”, objašnjava Jelena Kalinić.

    Ukazuju da je u slučaju GMO-a “problem neznanje, podilazak emocijama umjesto racionalnom sudu”.

    “Strah od GMO-a potpiruju i mediji šireći neosnovane tvrdnje, ne konsultirajući struku. Stalno se stavljaju  ilustracije povrća i voća probodenih iglama, slike koje ne odgovaraju naučnoj stvarnosti, a dodatno šire i strah od vakcina”, poručuje Jelena Kalinić.

    Rasprava o GMO-u škakljiva je tema i u zemljama s mnogo više sluha za sučeljavanje različitih mišljenja. Još dugo neće biti konsenzusa da li je riječ o “opravdanoj zabrinutosti za ljudsku ishranu i zdravlje” ili “interesnim lobijima koji plaše stanovništvo”

    /izvor:jajce-online/

  • Jesen bez obilnijih padavina ne ide u prilog ni poljoprivredi ni hidroakumulacijama

    jesenpoljoprivreda

    Jesen u Bosni i Hercegovini protiče uglavnom bez obilnijih padavine, a prema dugoročnim hidrometeorološkim prognozama i u narednom periodu padavine će biti ispod višegodišnjeg prosjeka. To ne ide u prilog poljoprivredi.

    Osim većih količina kiše koje bi im išle na ruku, poljoprivrednici se nadaju i snijegu koji će zaštiti usjeve od mraza, ali koji se neće zadržati predugo.

    “Trenutno ima dovoljno vlage, kada pšenica i ozimni usjevi počnu nicati nije loše da ih prekrije snijeg kako ne bi smrzli. Negativan efekt može imati samo mraz, ukoliko ga snijeg ne preduhitri i ne prekrije usjeve. Najpovoljnije je da snijeg ode krajem februara ili početkom marta, kada je najbolje vrijeme za pripremanje tla za sjetvu. Idealno bi bilo da je bilo više kiše i podsticaji na vrijeme pa da se zasije više površine”, kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženje poljoprivrednika FBiH.

    Padavine utječu i na akumulaciona jezera, a na kraju i na proizvodnju električne energije jer hidroelektrane smanje kapacitet rada u vrijeme sušnog perioda.

    “Kolege iz Jablanice su za kišu koja je pala neki dan govorili da je Božije davanje. Akumulacije su na minimumu, ali situacija još uvijek nije kritična da se ne može proizvesti dovoljno struje. Padavine nisu toliko bitne kod akumulacija koliko kod protočnih manjih elektrana, kod njih je kritično jer moraju da obustave rad kad nema protoka i u sušnim periodima ne mogu da rade. Dok akumulacije Jablanica, Grabovica, Salakovac i druge ne dolaze do kritičnog minimuma da ne mogu raditi, ali proizvodnja je sigurna ukoliko je akumulacija veća. Za potrebe bh. tržišta imaju dovoljno električne energije, a kada imamo višak onda je prodajemo, ali za naše opsluživanje nije zabrinjavajuće jer imamo bazne termoelektrane tako da hidroelektrane ne čine temeljnu proizvodnju u snabdijevanju”, rekla nam je Selma Hanjalić, profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, odsjek energetika.

    Da primat u proizvodnji električne energije imaju termoelektrane pokazuju i podaci Agencije za statistiku BiH. Naime, u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije u BiH u augustu (1.328 gigavat sati) hidroelektrane su učestvovale s 22,5 posto, a termoelektrane sa 77,5 posto.

    Bruto proizvodnja hidroelektrana u augustu iznosila je 298 gigavat sati, što je više za 4,4 posto u odnosu na juli ove godine, dok je proizvodnja termoelektrana iznosila 1.030 GWh, što je manje za 1,2 posto u odnosu na mjesec ranije.

    Tromjesečna prognoza Federalnog hidrometeorološkog zavoda pokazuje da bi očekivane sume padavina tokom jeseni trebale biti u granicama ili nešto ispod prosječnih suma za period 1981-2010. godina. U ovom periodu moguća su i nešto duža razdoblja bez padavina.

    klix.ba

  • Isplata invalidnina za RVI i nositelje ratnih odličja

    novac

    Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca te nositelje ratnih priznanja, za oktobar 2017. godine, u ukupnom iznosu od oko 25 miliona KM.

    Nalozi za isplatu invalidnina tim kategorijama su upućeni prema bankama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.