Category: BiH

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv četiri osobe za ratni zločin u Donjem Vakufu.

Optužnica je podignuta protiv:

1. Čigoja Branka, rođenog 07.05.1973. godine u Mrkonjić Gradu,

2. Todić Željka, zv. “Kruško”, rođenog 28.05.1963. godine, u Mrkonjić Gradu,

3. Boškić Saše, rođenog 06.04.1972. godine u Mrkonjić Gradu,

4. Glamočak Milorada, rođenog 12.04.1964. godine u Mrkonjić Gradu.

Optuženi se terete da su u vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Oni se terete da su kao pripadnici Izviđačkog voda u sastavu VRS iz Mrkonjić Grada, dana 13.09.1995. godine, došli do objekta u mjestu Oborci, općina Donji Vakuf, gdje su držani zatočeni civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Mrkonjić Grada, koje su pripadnici VRS odvodili na prinudne radove, kopanje rovova i radove na crti bojišnice, te iz objekta u nekoliko skupina izveli ukupno 28 osoba.

Nakon izvođenja zatočenika, optuženi su, osobno i izravno, pucajući iz vatrenog oružja, u dvorištu objekta ubili 28 žrtava, te se samo jedan zatočenik uspio spasiti i preživjeti strijeljanje.

Optuženi Glamočak Milorad, po zapovjednoj odgovornosti, tereti se da je znao za zapovjed da se zatočeni civili ubiju, te da se suglasio sa tom zapovjedi i nije ništa poduzeo kako bi spriječio pripadnike Izviđačkog voda da počine strijeljanje, te nakon što su zatočenici ubijeni, nije poduzeo radnje kako bi se počinitelji otkrili, procesuirali i kaznili za počinjeni zločin.

Optuženi se terete da su počinili kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173 KZ BiH.

Tužiteljstvo BiH navode optužbe će dokazivati pozivanjem oko 30 svjedoka i vještaka, od čega dva svjedoka uz mjere zaštite, kao i prilaganjem oko 100 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Izvor: Nejra Neimarlija Roić, Institut za razvoj mladih KULT

Zbog niskih temperatura ovoga jutra vozače upozoravamo na moguću poledicu. Poseban oprez savjetujemo na putevima u višim predjelima, kao i na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima. Kolovoz je pretežno mokar, a frekvencija vozila u jutarnjim satima je pojačanog intenziteta. Vidljivost je zbog magle mjestimično smanjena na dionicama koje prolaze kroz kotline i uz riječne tokove. Odroni zemlje ili kamenja učestali su na putevima koji prolaze kroz usjeke, kao i na planinskim prevojima. Izdvajamo putne pravce: Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Rogatica-Višegrad, Foča-Gacko,Bihać-Bosanska Krupa i Prozor-Jablanica. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje je obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda, a saobraćaj je preusmjeren na  obilaznicu u neposrednoj blizini.

Zbog aktiviranog klizišta na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka na lokalitetu Gornji Šeher, saobraća se naizmjeničnim propuštanjem vozila. Aktivna su klizišta i na regionalnim putevima R-466 Kakanj-Ponijeri, R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača, gdje je također izmjenjen režim saobraćaja.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

Postupajući po naredbi Tužilaštva BiH, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su na području Konjica i Sarajeva slobode lišili 13 osoba zbog zločina protiv čovječnosti.
Navedene osobe lišene su slobode zbog postojanja osnova sumnje da su počinile kaznenom djelo zločin protiv čovječnosti na području općine Konjic tokom 1992. godine.

Osobe lišene slobode privedene su u službene prostorije SIPA-e radi kriminalističke obrade, nakon čega će biti predate Tužilaštva BiH na dalje postupanje, navedeno je u saopćenju za javnost.

Danas se u centralnim i istočnim područjima Bosne očekuje pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje, uglavnom, sunčano uz malu oblačnost. Poslije podne ili u večernjim satima naoblačenje sa sjeverozapada. U ranim jutarnjim satima u istočnim i jugoistočnim područjima Bosne moguć je slab snijeg. Vjetar slab u Bosni uglavnom zapadni i jugozapadni, a u Hercegovini slaba bura. Najviša dnevna temperatura od -1 do 5, na jugu od 3 do 9 stupnjeva. 

U posljednje vrijeme sve više kompanija iz EU odlučuje se otvoriti svoje pogone u BiH, ili čak premjestiti dio proizvodnje iz Kine u našu zemlju, piše BiznisInfo.

Direktor Slobodne zone Holc u Lukavcu Mahir Selimović rekao je jučer da će jedna njemačka kompanija koja se bavi proizvodnjom metalnih kreveta prebaciti dio proizvodnje iz Kine u Lukavac i za početak zaposliti 50 ljudi.

U avgustu je rečeno da će njemačka firma ADV PAX Lutec koja se bavi proizvodnjom limene ambalaže prebaciti dio proizovodnju iz Kine u Maglaj.

Biznismen Suad Bešlić u oktobru je rekao da razgovara s jednom firmom iz Njemačke koja svoju proizvodnju seli iz Kine, da svoj novi dom pronađe na području Kalesije, što bi za početak bio posao za oko 30 osoba, a kasnije bi taj broj se povećao i na 100.

Treba reći da ovo nije slučajnost, već da je globalni trend da zapadne firme povlače proizvodnju iz Kine zbog rasta troškova u toj zemlji, što se naviše odnosi na rast radničkih plata, o čemu su ove godine pisali svjetski ekonomski mediji.

Kako je nedavno pisao američki magazin Forbes, rast plata u Kini je impresivan, i one su već dostigle nivo zemalja istočne Evrope. Forbes navodi da prosječna mjesečna plata u Šangaju iznosi 1.135 dolara, u Pekingu 983 dolara a u Shenzenu 938 dolara, što je više nego u Hrvatskoj gdje je prosječna plata 887 dolara. Prosječna plata u Šangaju je veća i od one u Litvaniji i Latviji, navodi Forbes.

Naravno, plate fabričkih radnika su niže od prosječnih, ali je i tu je došlo do velikog rasta. Američka mreža CNBC nedavno je objavila da, zbog rasta plata, proizvodnja u Kini više nije jeftina. Fabrički radnici u Kini su, navodi CNBC, plaćeni više nego ikada.

Prema podacima firme za istraživanje tržišta Euromonitor, kineski fabrički radnik je prošle godine prosječno zarađivao 3,6 dolara po satu, što je povećanje od 64 posto u odnosu na 2011. To je čak pet puta više od zarada radnika u Indiji, i blizu zarada u Portugalu.

Ako se to preračuna u mjesečni iznos, dobija se podatak da je fabrički radik u Kini lani prosječno zarađivao oko 600 dolara, odnosno oko 1.000 KM.

S druge strane, prosječna plata u BiH već godinama se nije značajnije mijenjala, i ona je u septembru iznosila 844 KM. No, poznato je su plate fabričkih radnika u prosjeku niže i često iznose oko 600 KM.

S obzirom da kineska ekonomija raste oko 7 posto godišnje, sigurno je i da će doći do daljeg rasta plata, pa samim tim i povlačenja zapadnih kompanija.

To bi mogla biti dobra šansa za BiH – čija je dodatna prednost geografski položaj ali i veoma kvalitetna radna snaga – da privuče više investicija u nove pogone.

Vremenske neprilike ove su godine nanijele velike štete poljoprivrednicima u našoj zemlji, a Bosance i Hercegovce očekuju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica kao što su mlijeko, meso, voće, povrće…

Kupovina na komad

Posljedice su već počeli osjećati i potrošači, ali i proizvođači. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prošlog mjeseca smanjena je prodaja na tržnicama, sve je manje prodavača, tezgi, ali i proizvoda.

– Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na tržnicama u Federaciji BiH u oktobru ove godine iznosila je 1.856.076 KM, što predstavlja smanjenje prodaje za 37.753 KM ili 1,99 posto u odnosu na oktobar 2016. – navodi se u saopćenju Zavoda.

U oktobru je najviše prodavano povrće (45,7 posto), zatim voće (21,6 posto), perad i jaja (8,9 posto), med i vosak (8,1), krompir (5,5 posto), grožđe (4,8 posto), mlijeko (3,3) i žito (1 posto).

Gradske pijace u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i Zenici uglavnom su poluprazne. Trgovaca je sve manje, kao i mušterija. Kako su nam kazali prodavači na pijaci Ciglane u Sarajevu, građani nerijetko kupuju na komad, jer je kupovna moć sve slabija.

Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK, potvrdio je da je prodaja svih proizvoda opala.

– Ljudi nemaju nikakve poticaje i odustaju od poljoprivrede. Oni imaju zalihe za narednih nekoliko mjeseci. Vidjet ćete kakve će cijene biti u martu i aprilu. Meso će poskupjeti i za 100 posto – upozorio je Veladžić.

Istakao je da situacija u poljoprivredi nikad nije bila gora te da uzrok nisu samo ljetne suše i zimski mrazovi nego i nekorektnost Federalne vlade prema proizvođačima.

– Odnos vlasti je katastrofalan. Federalna vlada ne želi ispoštovati odluku Parlamenta FBiH da se klirinški dug usmjeri za namirenje dugovanja, odnosno da sve ide u poljoprivredu. Mi smo dovedeni u situaciju da blokiramo njihov rad – zaključio je Veladžić.

Velika potražnja za mliječnim proizvodima

Prodaja svih proizvoda je opala, osim mliječnih proizvoda, i to za 25 posto. Iako su mliječni proizvodi poskupjeli, kako nam je kazao Veladžić, povećana je prodaja i potražnja za njima, jer mlijeka nedostaje i u Evropskoj uniji.

– Svi su proizvodi dvije godine unaprijed prodani za Kinu. Sve što se proizvede, Kina je otkupila – rekao je Veladžić.

U vrijeme kada većina mladih silno želi otići u Zapadne zemlje u potrazi za boljim životom i poslom, Vernisa Rejhan je Švedsku zamijenila BiH.

U razgovoru za N1 je kazala da ona nije jedina koja se vratila u BiH, samo da se o ovakvim primjerima jako malo priča.

“Ja bih naglasila da ja nisam jedina koja se vratila, samo se o ovakvim stvarima jako malo priča. Nisam se vratila, ja sam došla. Nisam se mogla vratiti na nešto što je moje, ja ne prestajem biti građanka BiH samo zato što sam živjela negdje drugo. Ja vjerujem da je ovo neki prirodan tok mog života, razvijala sam 25 godina svoje vještine u Švedskoj i nekako podsvjesno tražila priliku da se vratim u BiH”, kazala je Vernisa Rejhan.

Trenutno je angažovana u sklopu business mreže.

“Angažovana sam unutar jedne biznis mreže koja povezuje Bosance i Švedsku, te sam bila upoznata sa situacijom šta kod nas nedostaje a šta su prednosti. Ono što Švedska ima i što sam imala priliku razviti tamo jeste sistem djelovanja”.

Kaže da u BiH poseban potencijal posjeduje liderstvo kao zaseban segmet.

“Fokusirali smo se na leadership segment za koji smatramo da ima veliki potencijal u BiH. Mi pokušavam da iz privrede, politike NVO sektora crpimo dobre primjere lidera i angažujemo ih u jedan zajednički dijalog”.

/izvor:N1/

Ekipa Gorske službe spašavanja Sarajevo dobila je jučer dojavu da su tri osobe zaglavljene s automobilom na putu za selo Lukomir na Bjelašnici.

Ubrzo nakon toga pokrenuta je akcija spašavanja, a sat vremena nakon prijave stigli su do osoba koje su bile u automobilu zametenom u snijegu.

Pronađene osoba su transportovane do druge ekipe spasilaca koja se nalazi u blizini hotela Maršal na Bjelašnici, čime je akcija  završena, a civili su kako saznajemo prošli bez povreda.

Svaka druga žena u BiH tijekom života, nakon navršene 15. godine, bila je barem jednom izložena fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom obliku nasilja, a izvršitelji nasilja najčešće su intimni partneri ili članovi porodice, pokazala su istraživanja.

Crne statistike ukazuju da žene, kako u Evropi tako i u Bosni i Hercegovini, nastavljaju trpjeti visoku razinu nasilja.Koordinatorica Udruženja ”Žena BiH” Amra Selimić kazala je u razgovoru za Fenu kako je u posljednje vrijeme povećan broj žena koje kontaktiraju Udruženje, što je još jedan jasan pokazatelj da sve veći broj njih želi izići iz začaranog kruga nasilja.

“Nasilje u porodici je fenomen koji je prisutan u svim zemljama svijeta bez obzira na kulturu, rasu, vjersko, političko ili seksualno opredjeljenje, društveni nivo i spol”, istaknula je Selimić u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja.

Najčešći oblici nasilja su fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko, a događa se povremeno ili kronično.

“Počinitelji nasilja u većini slučajeva su muškarci, a kao najčešći uzroci nasilnog ponašanja u porodici navode se alkohol, zlouporaba opojnih droga, siromaštvo, posljedice rata i psihološke bolesti”, kazala je Selimić.

Dodala je kako žene ostaju u nasilnom odnosu i do deset godina prije nego nešto poduzmu. Šute i trpe zbog financija, djece, straha, srama, povezanosti s partnerom, ali i odsutnosti institucionalne potpore i institucija od kojih traži pomoć, teškog i diskriminacijskog postupaka prijavljivanja nasilja, dugog i traumatizirajućeg sudskog postupka.

Poruka Udruženja ”Žena BiH” svim ženama koje trpe je da nasilje nad njima predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. Nasilje u porodici nije privatan problem, istaknula je Selimić, te dodala kako žene trebaju i moraju izaći iz nasilne zajednice.

Dodala je kako postoje ustanove i institucije koje pomažu, ali žene koje trpe nasilje trebaju napraviti prvi korak.

“Žene koje traže pomoć najčešće se obraćaju pozivom na besplatni SOS telefon 1265, ali često dolaze i na preporuku Centra za socijalni rad ili policije”, kazala je koordinatorica Udruženja “Žena BiH”.

Na području Bosne i Hercegovine djeluje devet ‘sigurnih kuća’ sa 173 raspoloživih mjesta, a od tog broja na području Federacije BiH je njih šest sa 131 raspoloživim mjestom za smještaj žrtava nasilja u porodici.

Na području Mostara djeluje sigurna kuća Marguerite Udruženja ”Žena BiH” i trenutno se u njoj nalaze korisnice koje su žrtve dugotrajnog psihičkog i fizičkog nasilja.

Inače, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga u cilju podizanja svijesti o tom važnom problemu, a na taj dan započela je i svjetska kampanja ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” koja završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se želi istaknuti da nasilje nad ženama predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava