Smog u kojem se građani pojedinih bh. gradova guše već nekoliko dana od sutra će se razići zahvaljujući vjetru i padavinama koje su najavljene za naredne dane. Za srijedu i četvrtak je izdato narandžasto upozorenje zbog jakih udara vjetra u većini zemlje, dok će za vikend pred novogodišnje slavlje biti sunčano vrijeme.

U Bosni Hercegovini će sutra biti pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme, a u Hercegovini, na zapadu i jugozapadu Bosne padat će slaba kiša. Vjetar će biti umjeren s jakim udarima južnog smjera, dok se tokom noći na četvrtak očekuju i olujni udari juga brzine od 60 do 80 kilometara na sat. Jutarnja temperatura zraka kretat će se između 1 i 6, a najviša dnevna između 7 i 14 stepeni.

U četvrtak ujutro će biti nešto toplije, ali će jutro osvanuti s kišom i tamnim oblacima u Hercegovini, Krajini, zapadnim, jugozapadnim i centralnim područjima Bosne. Jače padavine očekuju se u Hercegovini i na jugozapadu, a do kraja dana kišovito će biti u cijeloj zemlji. U noći na petak, padom temperature zraka, kiša će u Bosni postupno preći u susnježicu i snijeg. Jutarnja temperatura će biti veća za dva stepena, dok neće biti promjene u dnevnim temperaturama.

Posljednji dan radne sedmice osvanut će sa snježnim pahuljama u Bosni, a tokom dana će se proširiti na centralna i istočna područja. U poslijepodnevnim satima razvedrit će se u Krajini i Hercegovini. Temperature će biti dosta niže, između minus 2 i 3, a na jugu zemlje od 5 do 9 stepeni.

Prema podacima Accuweathera, za vikend nas očekuje sunčano vrijeme, kao i prve dane nove 2018. godine. U nedjelju, 31. decembra, predviđa se sunčano vrijeme s temperaturama do 9 stepeni, na jugu zemlje do 13 stepeni.

(Klix.ba)

Danas će se prije podne naoblačiti u Hercegovini i jugozapadu Bosne gdje će u drugoj polovini dana lokalno padati slaba kratkotrajna kiša. U većem dijelu Bosne sunčanije prije podne, po kotlinama u centralnim i istočnim područjima sa maglom. U drugoj polovini dana povećanje oblačnosti sa juga. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između -3 i 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 14°C.

Biometeorološke prilike će se u drugoj polovini dana pogoršavati,osobito na jugu i jugozapadu Bosne, stoga bi hronični bolesnici, posebno reumatičari mogli imati izraženije bolove, a kao reakcija na promjenu vremena kod osjetljivih osoba moguće su glavobolja, nervoza i dekoncentracija. Ipak, porast temperature zraka malo će ublažiti ovaj negativni efekat poremećaja.

Od sutra trgovci na pijacama u Federaciji BiH neće moći raditi ukoliko nemaju registriranu djelatnost kao obrt, poljoprivrednika proizvođača, trgovinsku radnju ili trgovca pojedinca. Cilj je smanjiti sivu ekonomiju, tvrde u resornom ministarstvu, ali trgovci se plaše novih nameta i strahuju za svoju egzistenciju.

Edina Fejzagić 25 godina radi na pijaci Markale. Još nije sigurna koliki će iznos mjesečno izdvajati zbog novih nameta i ne zna kako će ona i suprug preživljavati. Ipak, registrovat će se kao trgovac pojedinac, jer će u suprotnom izgubiti radno mjesto.

“To nam je jako teško palo prvo meni, pa onda i svima ostalima iz razloga što je prvo slaba prodaja, drugo što su i godine pritisle pa se više i ne može raditi. Treće uslovi rada su malo teški, ipak napolju na minusu je jako teško raditi”, ističe Fejzagić.

U sarajevskom preduzeću Tržnice-pijace planiraju u 2018. godini stvoriti bolje uvjete za rad njihovih korisnika. S određenim ulaganjima, kažu, već se krenuli, a na pijaci Markale od sljedećeg mjeseca trgovci bi trebali dobiti nove tezge sa magacinskim prostorom.

“Pa će u budućem periodu imati iznajmljivanje tog magacinskog prostora po nešto povoljnijim uvjetima kako bi amortizovali ove udare koje imaju kada je u pitanju njihovo izdvajanje za penziono i zdravstveno osiguranje”, kaže Jasmin Terović.

A izdvajat će na mjesečnom nivou blizu 500 KM, kaže direktor sarajevskih tržnica. 160 KM za PIO i 70 KM za porez na dohodak, tome se dodaje i zakup mjesta na pijaci.

U federalnom ministarstvu trgovine vjeruju da će nova pravila uvesti više reda među trgovcima na tezgama i legalizirati njihov rad. Ističu kako nema osnova za povećanjem cijena proizvoda.

“Ovi nelegalni trgovci su bili nelojalna konkurencija uredno registrovanim trgovcima koji su plaćali sve obaveze prema državi, a cijene njihovih proizvoda na pijaci su bile jednake ili jako slične cijenama ovih takozvanih nakupaca”, objašnjava Amra Vučijak.

Dodaju kako za ovu vrstu trgovaca ne postoji obaveza izdavanja fiskalnih računa, a prave efekte zakona očekuju tek na proljeće, jer je zimi manji promet. Pijace i tezge su poluprazne, kupovna moć građana na veoma niskom nivou, a samim tim i loša je i zarada, kaže Edina Fejzagić.

“Ljudi kupuju na grame, na komade i ljudima je jako teško izgovoriti tu riječ možete li mi izvagati jednu bananu, i ja onda kažem i stranci uzimaju na komad zašto ne bi i vi, zašto ne može i tako”,otkriva Fejzagić.

Primjena Zakona neće se odnositi na poljoprivredne proizvođače, jer oni rade prema zakonu o poljoprivredi i moći će prodavati vlastite proizvode kao i dosada, na osnovu službe za poljoprivredu i finansije. Iz preduzeća Tržnice-pijace poručuju kako podržavaju inspekcijske kontrole kada je riječ o sigurnosti proizvoda koji se nalaze na tezgama, te da su trgovci ti koji trebaju ispoštovati sve ono što se pred njih postavlja, kako bi građani bili sigurni da kupuju kvalitetan i zdrav proizvod. 

Skupština Jedinstvene organizacije boraca „Unije Veterana“ BiH zahtijeva od Vlade Federacije FBiH da hitno uputi u parlamentarnu proceduru zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji je prošao svu javnu raspravu i na koji su sve kantonalne skupštine dale saglasnost, saopćio je Upravni odbor te boračke organizacije.

Ako zakon ne bude usvojen do četvrtog mjeseca iduće godine, svi predstavnici kantonalnih, općinskih organizacija i sekcija JOB-a „Unije Veterana“ treba odmah da počnu pripreme masovnih protesta, koji će trajati do izglasavanja pomenutog zakona, odlučeno je na redovnoj skupštini “Unije veterana“ održanoj 23. decembra.

Skupština je između ostalog razmotrila težak položaj demobilisanih boraca, koji su obespravljeni, bez zaposlenja, bez adekvatne zdrastvene zaštite i u stanju socijalne potrebe, sve zbog toga što nema sistemskog rješenja za trajno rješavanje statusa ove boračke kategorije, navedeno je također u saopćenju.

Izvor:Fena

MUP ZDK-a / Uhapšen mladić zbog sumnje da je ubio djeda u Zenici.

Dvadesetogodišnji M. K. ubio je jutros djeda K. K. (77) tupim predmetom, prenosi Zenicablog.

U porodičnom stanu pronađeno je beživotno tijelo muškarca oko 12:00 sati, potvrdila je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Ahmić.

Zbog sumnje da je riječ o ubistvu uhapšena je jedna mlađa osoba, potvrdila nam je Ahmić.

Kako je navela, na mjestu događaja se formiraju ekipe koje će obavljati uviđaj i utvrđivati okolnosti koje će pokazati kako je došlo do smrti pronađenog muškarca.

Više informacija bit će poznato nakon što bude završen uviđaj.

Motiv za ovo ubistvo još uvijek nije poznat.

Vlasti u BiH bi u 2018. godini trebalo da započnu s izradom socijalnih karata, kojima bi se reformisao sistem socijalne zaštite na način da pomoć dobijaju oni kojima je ona zaista potrebna, saznaju “Nezavisne”.

Prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske banke, BiH je izdvajanjem za socijalne kategorije u visini od četiri odsto BDP-a druga zemlja u Evropi, ali istovremeno tek 12 odsto tih davanja ide najsiromašnijoj petini stanovništva, što je u tom segmentu čini prvom zemljom u Evropi.

Svjetska banka, takođe, upozorava da 27 odsto boračkih naknada ide ljudima koji pripadaju najbogatijoj petini stanovništva u BiH, dok na najsiromašniju petinu otpada samo 15 odsto.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i jedan od naših najvećih eksperata za oblast socijalne zaštite, kaže da je Svjetska banka uz konsultacije sa domaćim vlastima radila na izradi indirektnog imovinskog cenzusa kojim bi se na pravedniji način pokušalo doći do sistema podjele materijalne pomoći ugroženim kategorijama.

On, međutim, upozorava da podatak o četiri odsto BDP-a izdvajanja za socijalne kategorije nije tačan, jer je u njega uključen i dio izdvajanja za kategorije proistekle iz rata.

Prema njegovim podacima, tek 1,5 odsto BDP-a otpada na izdvajanja za klasične socijalne kategorije.

“Kada tih 1,5 odsto uporedite sa susednim zemljama poput Srbije ili Makedonije, onda biste uvideli da smo mi, u stvari, ispod proseka, jer one nemaju tu vrstu obaveza koje mora isplaćivati BiH, tako da nije u redu da se porede žabe i jabuke”, kaže Papić.

On kritikuje Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) za nedovoljnu osjetljivost za socijalne kategorije, što se, kako ističe, vidi i u Reformskoj agendi.

“Tu se najbolje pokazuje socijalna neosetljivost jer imate Zakon o radu i reforme Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja iako to uopšte ne spada u socijalnu oblast. A u Agendi se ta kategorija spominje samo na jednom mestu, gde se kaže da reforme treba poduzeti u konsultaciji sa SB-om i MMF-om, a njihov odgovor je da nema povećanja za socijalna izdvajanja. A kad se radi o reformi administracije, smanjenja troškova uopšte nema”, kaže Papić.

On dodaje da se socijalne karte moraju uvesti i da zahvaljujući informacionim tehnologijama danas to nije previše težak zadatak. S jedne strane, kako kaže, treba utvrditi stvarna primanja i na taj način davati socijalnu pomoć.

“Sad imate apsurdnu situaciju da neko zato što je formalno nezaposlen i ima troje dece dobija socijalnu pomoć, a u garaži ima parkiran ‘Mercedesov’ terenac i na sebi kilu zlata. Takvi sistemi su i nepravedni i neodrživi”, kaže on.

S druge strane, smatra da u BiH ne treba ukidati davanja proistekla iz rata, poput davanja za borce ili osobe s invaliditetom, ali da ih treba odvojiti od socijalnog dijela.

“Sve što su boračke naknade treba delom ili potpuno finansirati iz posebnog vanbudžetskog fonda. Imamo iskustvo bivše Jugoslavije kad su borci dobijali naknadu jer su bili u partizanima i takav model se može i ovde primeniti”, navodi on.

Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka i ekspert za pitanja socijalne zaštite, upozorava da je osnovni preduslov za socijalne karte da entitetske vlade administrativno definišu prag socijalne sigurnosti, kako bi se znalo koje su porodice u stanju socijalne potrebe.

“To je polazna osnova bez koje bilo kakva priča o socijalnim kartama gubi smisao. Prvo treba da vidimo šta vlasti žele, pa onda možemo vidjeti koje uslove je potrebno ispuniti i kakve su mogućnosti da se te politike sprovedu, odnosno da dobiju svoj puni smisao – da se pomogne onima koji su u stanju socijalne potrebe”, ističe Lepir.

Bosna i Hercegovina polako, ali sigurno postaje zemlja starih ljudi. Na ovu činjenicu utječe podatak o broju umrlih osoba, broju prekida trudnoće (abortusa), broju osoba koje svake godine napuste zemlju te psihološkim aspektima kod mladih ljudi vezanih za osnivanje bračne zajednice, koji su najčešće negativni.Proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini se pojavljuje trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih tokom jedne godine.

U prvoj polovini ove godine registrovano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto. Međutim, broj umrlih je i dalje u porastu i u prvih šest mjeseci 2017. godine je 18.798, a u procentima je to za 4,34 posto više u odnosu na proteklu godinu, podaci su to Agencije za statistiku BiH.

To ukazuje na činjenicu da je BiH zemlja koja se već duže vrijeme suočava s negativnim prirodnim priraštajem i samo u prvoj polovini ove godine broj umrlih u odnosu na broj rođenih je veći za 5.424 osobe. To je zabrinjavajući podatak s obzirom na to da je za cijelu prošlu godinu taj broj iznosio 6.254.

Sličan trend je zabilježen i prethodnih godina kada je u zemlji bilo više umrlih u odnosu na broj rođenih. Tako je i u 2013. godini zabilježen negativan prirodni priraštaj kada je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 4.734 osoba. Te godine je u zemlji umrlo 35.837 osoba, u odnosu na 31.103 rođene djece. Ni 2012. godine nije bila drukčija situacija s obzirom na to da je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 3.270 osoba. Te godine u zemlji je umrlo 35.817 osoba, u odnosu na 32.547 rođene djece.

Ukoliko se pogleda nekoliko godina unazad, posljednji “ohrabrujući” podaci za našu državu bili su 2003. godine, kada je broj živorođene djece iznosio 36.226, a broj umrlih 32.528. Tada je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj i iznosio je 3.698. Od 2009. godine do danas on je negativan.

U prvih šest mjeseci ove godine sklopljeno je manje brakova u odnosu na isti period 2016. godine, a povećan je broj razvoda. Brojke pokazuju da je riječ o 7.656 sklopljenih brakova i 941 razvodu u 2017. godini, a 7.948 novih brakova i 841 razvodu u prošloj godini.

Zanemarujući odnos države prema porodiljama

Za negativan prirodni priraštaj mnogi stručnjaci uzroke vide u niskom natalitetu, nedostatku prioriteta za osnivanje porodice, kao i porastu broja abortusa.

Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navela je kako je nedavno predložila Vijeću ministara BiH da se oformi krizni štab sastavljen od osoba iz struke, demografa, ekonomista, zdravstvenih i radnika iz oblasti obrazovanja kako bi se utvrdila prava demografska slika u našoj državi koja je zabrinjavajuća. Dodala je da odavno bilježimo negativan prirodni priraštaj, a da se ništa ne poduzima da se situacija promijeni.

Jedan od primjera je i nepostojanje jedinstvenog zakona koji bi tretirao porodilje i porodiljne naknade. To je u Republici Srpskoj regulisano zakonom o dječijoj zaštiti, a u Federaciji se porodilje “tretiraju” različito od kantona do kantona, zavisno od toga da li su u budžetu planirana sredstva za porodiljne naknade.

“Posavski kanton nikad u budžetu nije planirao sredstva za porodiljne naknade i to vam dovoljno govori o tome da se porast nataliteta uopće ne podržava. Jer porodilja bi trebala biti tretirana kao društvena osoba koja povećava natalitet i poboljšava demografsku sliku u BiH te treba da uživa sva moguća prava, međutim, ona je na margini ako živi u tom kantonu. Nije riječ samo o ugrožavanju porodilja ili majki, već i o ugrožavanju djece koja dođu kao novorođenčad na svijet u ‘pogrešnom dijelu’ BiH”, navela je Gasal-Vražalica.

Spomenula je i izradu populacijske politike u kojoj bi bili uvezani svi segmenti društva, od novorođenih, tinejdžera i starijih osoba, kako bi se prepoznale njihove potrebe i na osnovu toga donijeli potrebni zakoni i provodile prioritetne reforme, ali da o tome odlučuju stručnjaci, a ne politika.

Masovno iseljavanje iz BiH

BiH će postati zemlja staraca i zbog masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva, ljudi koji su u reproduktivnim godinama i koji će stvarati svoje naraštaje u nekim drugim zemljama.

“Mišljenja nekih stručnjaka koji se bave demografijom u BiH kažu da je za nekih 50-100 godina upitno da li će biti Bosanaca i Hercegovaca. Ja sam u jednom svom izlaganju rekla da nije više riječ o iseljavanju, jer kad komunicirate s tim ljudima, naravno ako ko komunicira, konstatirat će da to više nije iseljavanje kako se nama prodaje u ovom političkom smislu, da je riječ o migraciji i da je to prirodno iseljavanje. Ne, iz BiH se bježi. Ali zašto, devedesetih se bježalo zbog agresora i rata koji nas je zadesio, danas ljudi bjež bez ispaljenog metka. Dakle, bježe od nesigurnosti, nezaposlenosti, besperspektivnosti…”, navela je Gasal-Vražalica.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, iz naše države je od 2013. godine do danas iselilo nešto više od 150 hiljada ljudi, a samo u ovoj godini više od 35 hiljada.

“BiH će biti vrlo osiromašena zemlja kada je riječ o broju stanovnika, imat ćemo puno površine kao što imaju Švedska, Norveška i sl. Imamo vrlo različite uzroke, mladi bračni parovi se vrlo teško odlučuju za rađanje djece i planiranje porodice. Veliki broj žena iz Kiseljaka se npr. prijave u Hadžićima da bi mogle na neki način sebi osigurati bilo kakva primanja kad se porode”, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Zastupnica Gasal-Vražalica je navela da društvo u BiH stagnira i ima loš životni standard tako da ljudi idu tamo gdje će im biti bolje.

“Ne dolaze do izražaja kreativni ljudi, a i oni koji se istaknu u nečemu prisvajaju ih druge zemlje, a naša ih tek tako pušta. Pogledajte samo stanje u obrazovanju, naša djeca su opterećena predmetima, a pri tome se ugnjetava njihov kreativni i prirodni duh. To je zbog toga što trenutnoj političkoj situaciji odgovara da se izrodi i obrazuje vojska ‘klimoglavaca’. Mnogo se odvaja za obrazovanje, i roditelji i sistem, a odlaze nam školovani ljudi. Iako roditelji djecu šalju na dodatne edukacije i usavršavanja, u BiH će, i kada se vrate, biti nezaposleni, jer se zapošljavaju samo podobni”, zaključila je Gasal-Vražalica.

klix.ba

U Bosni i Hercegovini gusta magla jutros smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove.
Posebno se izdvajaju autoput A-1 Tarčin-Zenica, magistralni putevi: M-17 Konjic-Mostar, M-16.2 Prozor-Jablanica, M-15 Glamoč-Mlinište, M-5 Kiseljak-Kaonik- Vitez, M-18 Olovo-Živinice, kao i puteve na području Sarajeva, Doboja i Bugojna.

Niske temperature pogoduju formiranju poledice, posebno na dionicama u planinskim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima. Kolovoz je mjestimično vlažan, a frekvencija vozila je umjerenog intenziteta.

Zbog većih odrona, jednom trakom naizmjenično saobraća se na dionicama magistralnih puteva M-16.2 Jablanica-Prozor, M-14.2 Resanovci-Drvar i M-16 Banja Luka-Crna Rijeka, kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe i R-454a Bratunac-Drinjača.

Sitniji odroni zemlje ili kamenja na kolovoz učestali su i na ostalim putevima u našoj zemlji. Posebno izdvajamo dionice koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja.

Zbog praznika katoličkog Božića, večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području FBiH.

Apelujemo na vozače da voze oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje i zakonski obavezno.

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Duža zadržavanja na ulazu u Bosnu i Hercegovinu bilježe se na graničnim prijelazima: Bosanski Brod, Bosanska Gradiška, Orašje, Velika Kladuša i Donja Gradina. Pojačan je promet vozila i na ostalim graničnim prijelazima ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.