Category: BiH

Najmanji minimalac u regiji je u Crnoj Gori, a najviši u Sloveniji, u BiH radnici zarađuju 406 KM

Minimalna zarada u Crnoj Gori od 193 eura, odnosno 377 KM najmanja je u regionu, podaci su Poreske uprave te zemlje. Poređenja radi radnici u BiH stoje nešto bolje jer je minimalna mjesečna zarada 406 KM

Veći iznos minimalne zarade je u BiH, Srbiji, Makedoniji i Kosovu, iako su kod njih manje zvanične prosječne zarade.

U regionu minimalna zarada iznosi od 45 do 53 posto prosječne zarade, a u Crnoj Gori 37 posto.

Minimalna zarada u Makedoniji je 196 eura (383 KM), dok je prosječna 378 eura (739 KM), u BiH je minimalac 208 eura (406 KM), a prosječna zarada 438 eura (856 KM), u Srbiji minimalna zarada sa prosječnih 176 radnih sati mjesečno iznosi 213 eura (416 KM), a prosječna zarada 403 eura (788 KM).

Prosječna zarada u Hrvatskoj je 812 eura (1588 KM), a minimalna zarada je 366 eura (715 KM), dok u Sloveniji minimalna zarada iznosi 614 eura (1.200 KM), a prosječna 1.151 eura (2.251 KM).

Socijalno vijeće Kosova je krajem prošle godine prihvatio da minimalna zarada za ovu godinu bude 250 eura.

Prema posljednjim podacima Poreske uprave, na minimalnu zaradu u Crnoj Gori je prijavljeno 170.000 zaposlenih, što je nešto manje od 10 posto ukupnog broja radnika.

Smatra se da ti poslodavci radnike namjerno prijavljuju samo na minimalnu zaradu kako bi uštedjeli na porezima i doprinosima, a da razliku u neto zaradi radniku daju direktno “na ruke” mimo zvaničnog računovodstva.

Iznos minimalne zarade u Crnoj Goori utvrđen je još 2013. godine, a najnoviji zahtjev za njeno povećanje na 50 posto prosječne plate pokrenut je u julu prošle godine kod Socijalnog vijeća.

Klix.ba

Iako je većina škola u cijeloj Bosni i Hercegovini započela nastavu u drugom polugodištu, to nije slučaj u područnoj Osnovnoj školi “Sveti Sava”, u Liplju kod Zvornika, gdje učenici bojkotiraju nastavu.

Tačnije, ovi učenici bošnjačke nacionalnosti odlukom svojih roditelja danas nisu sjeli u školske klupe, zbog ranijeg nepriznavanja bosanskog jezika u ovoj školi. Roditelji ističu kako njihova djeca neće sjesti u školske klupe sve dok u knjižice njihove djece ne bude upisan bosanski jezik, umjesto jezik bošnjačkog naroda.

Prema ranijim izjavama Muharema Sinanovića, jednog od roditelja bošnjačke djece, nastava će biti obustavljena do daljenjeg, odnosno dok se djeci ne omogući da izučavaju bosanski jezik.

Oni su protestirali i na kraju prvog polugodišta, jer im u đačke knjižice nije upisan bosanski jezik.

Bošnjačkih roditelji s tog područja najavili su da postoji mogućnost da im se u protestu i bojkotu nastave pridruže i druge područne škole iz Zvornika u kojima se uči nacionalna grupa predmeta.

 

Fena

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dodijelilo je skoro 3,1 milion KM za sufinansiranje projekata institucija kulture u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu.

Najviše novca dobio je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine za projekt Zaštita materijalnog i nematerijalnog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i to 490.000 KM.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine dobila je 270.000 KM za projekt Podrška projektnim aktivnostima s ciljem obezbjeđenja kontinuiteta rada NUBBiH.

Srpska pravoslavna eparhija dabrobosanska u Sarajevu-Mitropolija dabrobosanska dobila je 200.000 za obnovu i rekonstrukciju Palate Mitropolije u Sarajev dok je Narodno pozorište Republike Srpske za zamjenu dotrajale stolarije – prozora dobilo 129.000 KM.

Po 50.000 KM dobili su Javna ustanova Kinoteka Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Hrvatsko narodno kazalište Mostar.

Novac su dobili Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH za prikupljanje povijesne građe i opremanje arhiva (30.000), Udruga “MIR INTERNATIONAL” za izgradnju spomen područja “Groblja Mira” na Bilama…

Izvor N1

Od danas je Ruska Federacija ponovo uvela zabranu za uvoz jabuka iz BiH nakon što su utvrđene nepravilnosti u radu jedne kompanije iz Bijeljine, koja je vršila reeksport, odnosno jabuke prvo uvezla iz Poljske, a zatim ih izvezla u Rusiju.

Pošiljku jabuka pratio je fitosanitarni certifikat koji je izdao fitosanitarni inspektor Brčko distrikta.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvi i vodoprivredu Republike Srpske smatra da je propust kod izvoza jabuka iz BiH u Rusiju nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, a resorni ministar Stevo Mirjanić traži od nadležnih inspekcijskih i drugih organa da pokrenu postupak i sankcioniraju odgovorne u ovom slučaju.

“Ministarstvo osuđuje postupak pojedinih aktera u ovom poslu i ističe da je slučaj nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, kao i ugledu Republike Srpske kod ruske fitosanitarne inspekcije”, saopćeno je jučer iz resornog ministarstva.

U saopćenju se podsjeća da je u prošloj godini Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske izdala oko 1.200 fitosanitarnih sertifikata za pošiljke voća i povrća, koje su izvezene na rusko tržište.

“Nismo imali slučajeva da je pošiljka vraćena, što je najbolji dokaz da je fitosanitarni nadzor u Republici Srpskoj efikasan”, navedeno je u saopćenju.

 

Ministarstvo toga traži od nadležnih organa i institucija da izvrše kontrole u dijelu svojih nadležnosti i utvrde odgovornost svih aktera, te djeluju na takav način, kako se ovakvi slučajevi više ne bi mogli ponoviti.

 

Radiosarajevo.ba

Svake godine sve više osoba u našoj zemlji stječe imovinu sklapajući ugovore o doživotnom izdržavanju. Od oglasa u kojima se traže osobe za njegu usamljenih staraca i starica, mnogi dođu do kuće ili stana. Iako zakonski nasljednici često pokreću tužbe zbog ovih ugovora, na sudu ih je skoro nemoguće oboriti.

Izdržavanje, prema sklopljenom ugovoru, najčešće podrazumijeva osiguravanje starije osobe hranom, lijekovima, obućom i odjećom, čišćenje i održavanje domaćinstva te pružanje medicinske pomoći i druge njege toj osobi. Nerijetko izdržavanje podrazumijeva da osobe koje sklope ugovor moraju živjeti zajedno do smrti primaoca izdržavanja, mada postoje i starije osobe koje ne žele zajednički život.

Ostavljanje imovine samo jednom djetetu

Notari iz oba bh. entiteta otkrili su nam kako na njihova vrata sve češće kucaju stranke koje žele sklopiti ugovore o doživotnom izdržavanju. Ponekad su to osobe koje nisu u krvnom srodstvu, nekad starci potpisuju ugovore sa sestrićima/sestričnama i bratićima/bratičnama, dok ima i slučajeva u kojima roditelji žele ostaviti imovinu samo jednom djetetu.

Predsjednica Notarske komore RS-a Slada Ivelić govori nam kako se na sklapanje ugovora najviše odlučuju stari ljudi bez djece ili oni kojima niko iz porodice ne pruža pomoć.

“Ukoliko roditelji imaju više djece, pretpostavljam da nalaze interes ostaviti imovinu onom djetetu koje se najviše žrtvuje za njih. Prema ovom ugovoru, ostali zakonski nasljednici ne mogu tražiti nikakav svoj dio nakon smrti roditelja. Stoga, vjerovatno se roditelji odlučuju sklapati ugovore s onim djetetom koje im pruža najviše njege, pažnje i brige”, smatra Ivelić.

Prošle godine u Federaciji BiH sklopljeno je 1.911 ugovora o doživotnom izdržavanju, u Brčko distriktu 78, dok Notarska komora RS-a nema tačne podatke o broju obrađenih i zaključenih ugovora.

Prije sklapanja ugovora, notari uvijek traže nalaz i mišljenje psihijatra kako bi se uvjerili da starija osoba nije dementna te da ne postoje nikakve skrivene namjere potpisnika ugovora.

“Kroz razgovor s psihijatrom, otkrivamo da li je osoba poslovno sposobna. Iskusni notari također ponekad mogu i sami zaključiti motive sklapanja ugovora”, dodaje Ivelić.

Posljednjih godina zakonski nasljednici u RS-u nisu u mnogo slučajeva podnosili tužbe zbog sklapanja ugovora o doživotnom izdržavanju. Ivelić nam kaže kako je ona u deset godina rada raskinula tek dva ugovora.

Inače, sporovi prilikom tužbe zakonskih nasljednika vode se u općinskim sudovima.

“Imamo informaciju od sudova u Federaciji da je ovakvih sporova vrlo malo, jer notarski obrađen ugovor o doživotnom izdržavanju je javna isprava, njegovu ništavnost niko ne traži, tako da po notarski obrađenim ugovorima možemo reći i da nema sporova”, kazala nam je potpredsjednica Upravnog odbora Notarske komore Federacije BiH Nerminka Hamidović.

Rijetki raskidi ugovora

Pravila izdržavanja razlikuju se od ugovora do ugovora, a notari teško mogu saznati koliko se ona poštuju. Iz Notarske komore FBiH smatraju kako se u praksi poštuju ugovorene obaveze i pravila izdržavanja s obzirom na veoma rijetke raskide ugovora u FBiH. Slična situacija je i u manjem bh. entitetu i Brčko distriktu. Važno je napomenuti i da potpisnici ugovora uvijek iznova mogu urediti svoje odnose.

“Ukoliko primalac izdržavanja nema novčanih sredstava da sebe izdržava, onda se može dogovoriti i novčana mjesečna renta. Izdržavanje se sastoji od obavezne nabavke dnevnih potrepština, kuhanja, spremanja, održavanja lične higijene, nabavke ogrjeva, plaćanja računa, konsultacije s ljekarom te na kraju sahrane po mjesnim običajima”, pojasnila nam je Ivelić.

S druge strane, postoje osobe koje ne pristaju na izdržavanje iako potpišu ugovor. U tom slučaju davalac izdržavanja ima pravo tražiti naknadu štete za ono što je uložio u izdržavanje.

Kako podsjeća Hamidović, prijenos vlasništva na imovinu koja je predmet ugovora moguće je izvršiti odmah nakon zaključenja samog ugovora ili nakon smrti primaoca izdržavanja.

Podaci o sklopljenim ugovorima o doživotnom izdržavanju u 2017. bit će poznati početkom iduće godine, a prema informacijama iz notarskih komora, trend rasta stjecanja imovine na osnovu doživotnog izdržavanja nastavit će se u BiH.

 

Izvor: Klix.ba

Zaobilaznica autoceste A1 kod Zenice mjesto je intenzivnih radova, iako nije građevinska sezona. Na radilištima poddionica Drivuša – Klopče i Klopče – Donja Gračanica angažovano je oko 500 radnika. Zbog geografskih specifičnosti terena, na zaobilaznici dužine oko osam kilometara nalaze se mostovi, tuneli i vijadukti, ali i građevinski objekti za čiju se izgradnju, zbog aktivnih klizišta, mora stabilizovati teren.

Poddionica Drivuša Klopče, uz veliki most na rijeci Bosni dužine 650 metara, s tri saobraćajne trake prolazi kroz zonu klizišta, čije je stabiliziranje izuzetno zahtjevno.

“Na ovoj dionici se nalaze dva ozbiljna klizišta. Ona su do sad umirena, ali za umirenje tih klizišta morali smo potrošiti 25.000 kubika kamena, ugraditi šest kilometara geotehničkih sidara. Imamo u jednom usjeku potporni zid koji je dug 200 metara”, pojašnjava predstavnik JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija.

Poseban izazov na ovoj poddionici je bilo izmiještanje regionalnog gasovoda Sarajevo – Zenica u dužini od 2,5 kilometara jer se u toku radova morao osigurati kontinuitet isporuke gasa industrijskim pogonima u ArcelorMittalu. Jednako su zahtjevni i radovi na poddionici Klopče – Donja Gračanica, gdje se grade četiri vijadukta i dva tunela – Ričice i Pečuj. I ova su gradilišta na nestabilnom tlu.

“Zbog lošeg materijala prinuđeni smo koristiti takozvani tunelski kišobran, odnosno cijevni štit specijalnim materijalima kako bismo osigurali rad ljudi i mehanizacije”, navodi predstavnik izvođača radova Enver Ajanović.

Na radilištima poddionica Drivuša – Klopče i Klopče – Donja Gračanica angažirano je oko 500 radnika. Zbog specifičnosti terena u hodu se traže rješenja i revidira projektna dokumentacija.

“To je nešto što se stalno mijenja, svakih 10 metara imamo različite geološke uslove tako da je nemoguće da imamo neko unikatno rješenje za pojas od 300-400 metara. Stalno se moramo prilagođavati trenutnim uslovima na terenu”, ističe Reuf Kadrić, predstavnik JP Autoceste FBiH.

obilaznica autoceste A1 kod Zenice, ukupne dužine osam kilometara vrijednosti oko 140 miliona eura, trebala bi biti izgradjena do kraja ove godine.

 

Izvor: Federalna.ba

Poticaji za poljoprivredu i stočarstvo u svakoj uređenoj državi služe za unapređenje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i pozitivne pomake, piše Večernji list BiH.

Samo u BiH poticaji imaju socijalnu kategoriju ili se dodjeljuju na osnovi kriterija koji nemaju puno veze s postavljenim standardima i pravilima. To je utvrdila i Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Podaci pokazuju kako su inspektori otkrili više stotina predmeta u kojima su novac od poticaja dobili oni koji ga ne zaslužuju.

Veliki broj predmeta

Tačnije, riječ je o 279 osoba ili pravnih subjekata, a oni su ukupno dobili 6,67 miliona maraka poticaja na koje nisu imali pravo.

– Iako su donesene odluke da se ukupan iznos vrati, do sada je u budžet Federacije vraćeno samo oko 270.000 maraka. Institucije trebaju poduzeti odlučnije korake kako bi se taj novac vratio – rekli su sagovornici iz institucija za Večernji list.

Iznosi koje su dobivali pojedinci su različiti. Kreću se od nekoliko desetaka hiljada maraka pa do miliona i više.

– U pojedinim slučajevima gdje su pojedinci dobivali više od milion maraka inspekcija je još 2013. godine donijela odluku o vraćanju novca, ali se to do danas nije dogodilo. Uglavnom je riječ o farmama koje se nalaze na cijelom području Federacije. Neke su čak povezane s ministrima u tadašnjoj vladi, tako da možemo govoriti i o sukobu interesa. U svakom slučaju, mnogo je materijala s kojima se trebaju baviti istražne agencije ove države – poručili su sagovornici Večernjeg.

Ovakve informacije idu u korist onima koji se već godinama zalažu za promjenu sistema dodjele poticaja ili čak za njihovo potpuno ukidanje.
Cijela priča aktualizirana je nakon presude bivšem ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerku Ivankoviću Lijanoviću, a predmeti o kojima se sada govori su nastali upravo u vrijeme njegovog mandata.

Novac iz EU-a

Nedavno je najavljeno kako će Federacija BiH dobiti nekoliko desetaka miliona eura iz IPA fondova za razvoj poljoprivrede, a sada se postavlja pitanje kako će ovi slučajevi utjecati na taj proces.

– Prije bilo kakvog angažmana vezanog uz raspodjelu novca iz fondova EU, treba provjeriti ko će sve dobiti ta sredstva i pod kojim kriterijima. U slučaju da se ovakve afere dogode s evropskim novcem, veliko je pitanje bismo li više imali pristup evropskim fondovima. Stoga, nepravilnosti je potrebno ispraviti, ali trebamo uvesti mnogo više reda u proces podjele poticaja – zaključili su sagovornici.

Pitanje je treba li uvesti i oštrije kazne jer je očito kako su odluke koje su inspekcije izdale samo mrtvo slovo na papiru.

Federalna vlada utvrdila je na sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju i uputila ga u Parlament FBiH na razmatranje po skraćenom postupku jer nije riječ o složenom i obimnom zakonu koji zahtijeva redovitu proceduru.

Te izmjene uslijedile su nakon što je Ustavni sud FBiH, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud Tuzla u vezi s utvrđivanjem ustavnosti člana 87. stav 4. i 5. Zakona o zdravstvenom osiguranju, donio presudu kojom je utvrđeno da dio ovog člana Zakona (stav 5.) nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH.

Izmjenama zakona nadležno federalno ministarstvo predložilo je brisanje spornog člana kojim se provodi presuda Ustavnog suda, do donošenja novih zakona iz oblasti zdravstva.

Osim usklađivanja s presudom Ustavnog suda FBiH, usvajanjem ovih izmjena omogućeno je da zaposlenik koji ulazi u sistem zdravstvenog osiguranja po nekom drugom pravnom osnovu (naprimjer, rad kod novog poslodavca) može neometano ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, bez obzira što mu raniji poslodavac nije izmirio ove obveze u vrijeme kad je radio kod njega.

Naime, zaposlenik ne može trpiti umanjenje prava na zdravstveno osiguranje zato što mu raniji poslodavac nije uplatio doprinose za to osiguranje, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

 

Izvor: akta.ba

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske smatra da je propust kod izvoza jabuka iz BiH u Rusiju nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, te traži od nadležnih inspekcijskih i drugih organa da pokrenu postupak i sankcionišu odgovorne u ovom slučaju.

“Ministarstvo osuđuje postupak pojedinih aktera u ovom poslu i ističe da je slučaj nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, kao i ugledu Republike Srpske kod ruske fitosanitarne inspekcije”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

U saopštenju se podsjeća da je u prošloj godini fitosanitarna inspekcija Republike Srpske izdala oko 1.200 fitosanitarnih sertifikata za pošiljke voća i povrća, koje su izvezene na rusko tržište.

“Nismo imali slučajeva da je pošiljka vraćena, što je najbolji dokaz da je fitosanitarni nadzor u Republici Srpskoj efikasan”, navodi es u saopštenju.

Ministarstvo zbog svega toga traži od nadležnih organa i institucija da izvrše kontrole u dijelu svojih nadležnosti i utvrde odgovornost svih aktera, te djeluju na takav način, kako se ovakvi slučajevi više ne bi mogli ponoviti.

Ruska Federacija ponovo je uvela zabranu za uvoz jabuka iz BiH koja stupa na snagu ponedjeljak, 22. januara.

Razlog za uvođenje ove mjere jeste što je kompanija iz Bijeljine prepakivala, prema navodima ruske strane, jabuke porijeklom iz Poljske i izvozila ih u Rusiju. Pošiljku jabuka pratio je fitosanitarni sertifikat izdat od fitosanitarnog inspektora Brčko distribIZNISkta.

 

Izvor: SrnaBiznis