Category: BiH

Rezistencija na antibiotike odavno je postao globalni problem, a kako bi se racionalnije koristili potreban je, kažu stručnjaci, neophodan je angažman svih, od ljekara, preko farmaceuta, do veterinara.

Ova vrsta lijekova, posljednjih godina, prekomjerno se koristi i u našoj zemlji, a sve je više onih koji na svoju ruku, često, neopravdano i bez ljekarskog recepta, posežu za antibioticima.

Prema podacima koje smo dobili iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom 2016. godine Bosanci i Hercegovci potrošili su 5.207.799 pakovanja antibiotika. Na prvom mjestu je “Akosicilin”, kapsula od 500 mg, proizvođača “Hemofarm” sa sjedištem u Banjoj Luci, sa 385.015 potrošenih pakovanja.

Radi se o lijeku koji je namijenjen za tretiranje infekcija disajnog sistema kod odraslih i djece (akutni i recidivirajući bronhitis, bronhopneumonija), sinusitisa, otitisa (upala srednjeg uha) i urinarne infekcije te infekcije želuca i dvanaestopalačnog crijeva sa utvrđenom Helicobacter pylori.

Istraživanjima, koja su provedena u svijetu, dokazano je da se antibiotici, u čak 90 posto slučajeva, najviše propisuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a polovina toga otpada na liječenje akutnih infekcija gornjeg respiratornog trakta.

Ne pomažu kod prehlade i gripe

– Otkriće antibiotika bilo je epohalno, ali sada, stoljeće poslije, susrećemo se sa ozbiljnim problemom, a to je njihovo neracionalno korištenje. Postoje jasne smjernice o upotrebi antibiotika, a izdala ih je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno sa Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Te smjernice, između ostalog, ukazuju da bi svaki ljekar trebao propisati ovaj lijek prema Antibiogramu, dakle ide se ciljano na njihovu upotrebu. Preporuka je da se koriste antibiotici užeg spektra djelovanja, a zadatak ljekara je da tačno, na osnovu Antibiograma, uzimanja brisa iz grla i nosa pacijenta te urinokulture, odredi koji je antibiotik najbolji za tu osobu. Osim toga, ljekar treba odrediti i koliko dana pacijent treba uzimati lijek. To znači da osoba nikako na svoju ruku ne treba prekidati niti produžavati korištenje bez konsultacije sa ljekarom – ističe prim. dr. Nina Hrabač, specijalista infektolog u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu.

Iako se iz godinu u godinu stalno ponavlja kako su antibiotici isključivo namijenjeni za liječenje bakterijskih infekcija, njihova pojačana upotreba naročito je evidentna u vrijeme zimskih mjeseci kada se javljaju prehlade i gripa.

– To je nažalost naš stari problem kojeg pokušavamo riješiti. Antibiotici djeluju isključivo na bakterije, ne na viruse, a virusne infekcije su puno češće od bakterijskih. Virusi uzrokuju prehladu, gripu, većinu grlobolja, upalu sinusa i kašalj. U takvim slučajevima antibiotici ne mogu pomoći pri izlječenju niti ublažavanju simptoma – naglašava Hrabač.

Kako bi se riješio problem, potrebno je kaže naša sagovornica, više raditi na edukaciji, kako ljekara, tako i stanovništva, o pravilnom korištenju lijekova.

– U našoj bolnici provode se edukacije o racionalnoj upotrebi antibiotika i na odjeljenju, ali i za sve uposlenike. Imamo utvrđenu politiku i strategiju o racionalnoj upotrebi antibiotika, tzv. Vodič o empirijskoj upotrebi antibiotika, a on sadrži koji antibiotik odgovara kojoj indikaciji. Imamo i rezervnu listu antibiotika, koji spadaju u one širokog spektra, koje koristimo i čuvamo za rezervu. Naša bolnica je umrežena i u Internacionalnu mrežu “Cezar” koja se bavi praćenjem rezistencije. Tu je i naša Komisija za lijekove čiji je zadatak da prati propisivanje lijekova te Komisija za kontrolu infekcije. Dakle, potrebno je svim snagama djelovati kako bi se upotreba antibiotika stavila pod kontrolu – kaže Hrabač.

Šta kažu u Agenciji za lijekove

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da se izvještaj o potrošnji lijekova izrađuju svake godine u julu za prethodnu godinu, pa tako još uvijek ne raspolažu podacima za 2017. godinu.

Ono što smo dobili od njih su podaci o potrošnji ove vrste lijekova za 2016. godinu u najvišem četvrtom nivou ATC- klasifikacije, uz finansijski prikaz, a izgleda ovako:

– J01CR Kombinacija penicilina, uključujući i kombinacije sa inhibitorima beta laktamaza 6.076.659,97 KM (0,9785 posto ukupnog prometa)

– J01MA Fluorohinoloni 4.712.873,60 KM (0,7589 posto ukupnog prometa)

– J01FA Makrolidi 3.156.565,35 KM (0,5083 posto ukupnog prometa)

– J01CA Penicilini širokog spektra 2.625.983,22 KM (0,4228 posto ukupnog prometa)

– J01DB Cefalosporini, prva generacija 2.373.274,17 KM (0,3821 posto ukupnog prometa)

– J01CE Penicilini osjetljivi na beta laktamaze 2.194.235,28 KM (0,3533 posto ukupnog prometa).

Iz Agencije smo dobili i tabelarni prikaz, odnosno Izvještaj o ukupnom prometu antibiotika, po broju pakovanja za svaki lijek (antibiotik) koji je imao važeću dozvolu za promet u BiH tokom 2016. godine. Kompletnu tabelu pogledajte u tekstu objavljenom na portalu Coolstyle.

 

(Faktor.ba)

Prema podacima Centra za povezivanje sa Evropskom unijom – EU Connect  u periodu od 1. januara 2016. godine do 1. januara 2018. godine smanjen je broj zaposlenih u institucijama BiH za 519 osoba.

Početkom 2016. godine u državnim institucijama bilo je zaposleno 22.412 osoba i to 9.725 pripadnika Oružanih snaga BiH sa Ministarstvom odbrane BiH i 12.687 zaposlenika ostalih institucija.

Broj osoba kojim Ministarstvo finansija i trezora BiH isplaćuje plaću smanjen je za 519 i on, zaključeno sa 31. decembrom 2017. godine, iznosi 21.893 zaposlenika. Od toga, broj pripadnika Oružanih snaga BiH sa Ministarstvom odbrane BiH smanjen je za 89 osoba i on iznosi 9.636.

Najveće smanjenje broja budžetskih korisnika vidljivo je u ostalim institucijama BiH jer je broj zaposlenih smanjen za 430 osoba i on je početkom 2018. godine iznosio 12.257.

EU Connect pozdravlja spremnost državne vlasti da se uhvati u koštac sa problemom preglomaznog javnog sektora te poziva Vladu FBiH i Vladu RS-a da konačno započenu reformu javne uprave.

Poraznim smatramo podatke koje je danas iznio direktor Agencije za državnu službu Federacije BiH, a koji govore da je u entitetu  zaposleno 7.150 državnih službenika od čega je 974 na rukovodećim pozicijama, a samo troje od ukupnog broja je mlađe od 25 godina.

Centar za povezivanje sa Evropskom unijom podsjeća domaće političare da je Delegacija Evropske unije u BiH nekoliko puta upozorila vlasti na svim nivoima da započnu sa reformom javne uprave jer je „krajnje vrijeme da se toj temi ozbiljno posvete“.

Posebno važnom porukom smatramo izjavu ambasadora Velike Britanije u BiH Edwarda Fergusona koji je kazao da javni sektor funkcioniše kao ogromna sponzorska mreža za stranke na vlasti i daje im nepravičnu prednost kada je riječ o izborima.

S obzirom na to da je 2018. godina izborna godina, EU Connect će mjesečno informisati javnost o imenima i prezimena osoba koje su zaposlene na javnim konkursima u državnim institucijama kao i njihovoj povezanosti sa političkim strankama u BiH.

Izvor: Akta.ba

 

Dogovor s mlinarima: Ove godine BiH u Tursku izvozi 85.000 tona brašna – Iz Bosne i Hercegovine će u ovoj godini biti moguć izvoz brašna u Tursku u iznosu od minimum 85.000 tona, potvrdio je danas ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ističući da je to rezultat pregovora budući da je prvobitno bio planiran aranžman od 30.000 tona.

Nakon sastanka u Bijeljini sa predstavnicima mlinske industrije u BiH, Šarović je naglasio da će ovaj izvoz na tursko tržište pomoći da, kako je naveo, poklekli domaći mlinarski sektor uposli svoje kapacitete, te održi i poveća broj radnika.

“Izvoz je u prošloj godini povećan za 50 posto u odnosu na 2016. i dostigao je 103.000 tona brašna i 40.000 tona uglavnom pšenice, a ti su aranžmani osigurali BiH više od 70 miliona KM”, precizirao je.

Resorni bh. ministar je ukazao na potrebu da se ne ugrozi ovaj izvoz iz BiH u Tursku.

“Ovaj posao bi trebalo održati, poštovati pravilo porijekla i ne dozvoliti da se u ovom sektoru dese problemi koji su se dogodili sa izvozom mesa ili nedavno sa izvozom jabuka u Rusiju”, kategoričan je Šarović.

U BiH je, dodao je, potrebno povećati domaću proizvodnju pšenice.

Saša Urošević iz banjalučkog mlina “Žitoprodukt” rekao je novinarima da je velikim izvoznicima važno da se nastavi s izvozom u Tursku te da je ministarstvo pomoglo da se poveća izvozna kvota.

Potvrdio je i da od domaćih proizvođača otkupljuju manje od pet posto pšenice zbog neodgovarajućeg kvaliteta, jer su, kaže, više usmjereni na prinos, nego na kvalitet pšenice.

Urošević je dodao da su prošle godine bili najveći izvoznik brašna iz BiH sa izvezenih 20.000 tona, od čega je 98 posto u Tursku.

Milinari nisu isključili mogućnost da u narednih petnaestak dana dođe do povećanja cijena brašna i pekarskih proizvoda u BiH, u rasponu od pet do 10 posto.

izvor: akta.ba

Medijski stručnjaci, novinari, urednici i pravnici okupili su se u Sarajevu kako bi razgovarali o primjeni Zakona o zaštiti od klevete u BiH i saradnji medija sa pravosuđem.

Riječ je o radionici koja se održava u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope, odnosno Jačanju pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope.

BiH je usvojila najbolju legislativu kada je riječ o zaštiti od klevete i procesuiranju, međutim u praksi primjena zakona nije najbolja, stav je “Udruženja BH novinari”. Primjena Zakona o zaštiti od klevete u BiH često se koristi za pritiske na novinare, urednike i vlasnike medijskih kuća.

“To pokazuje ne samo broj vođenih sudskih postupaka, to pokazuje još više i broj tužbi koje su u međuvremenu povučene”, kazao je Mehmed Halilović.

Prema podacima Linije za pomoć novinarima, godišnje se podnese 100 tužbi za klevetu. Tokom prošle godine aktivna su bila 173 slučaja, podaci su Udruženja „BH novinari“. Sudovi su do sada dosuđivali naknade štete u iznosima od 500 do 20.000 KM.

Najviše tužbi protiv novinara u BiH podnose političari, predsjednici stranaka, direktori, javne osobe, koje bi trebale trpiti veću kritiku u medijima, stav je BH novinara.

“Naši političari mnogo više nego u nekim drugim državama podnose tužbe za klevetu protiv novinara i medija. Analiza je također pokazala da ove tužbe najviše uticaja imaju na cenzuru i samocenzuru u lokalnim zajednicama, u manjim gradovima, da su odštetni zahtjevi od 5 do 10 hiljada maraka ali ima i puno većih čak i milionskih odštetnih zahtjeva”, izjavila je Borka Rudić.

U Hrvatskoj su odštetni zahtjevi dosta veći, a broj tužbi za klevetu dostiže i hiljadu godišnje ističe odvjetnica Vesna Alaburić. Neophodno je, kaže, više raditi na sudskoj praksi i dobroj pripremi odbrane medija i novinara u sudskim procesima. Poseban izazov je, dodaje, braniti novinara koji je u komentaru upotrijebi prilično grube i uvrijedljive riječi i mišljenja.

“I onda se pitanje da li je time prešao granice slobode i govora ili ne. I tu ja maksimalno koristim praksu evropskog suda za ljudska prava, koja otprilike kaže: sloboda govora štiti iznošenje i određenih vulgarnosti, dopušta i određena pretjerivanja, imate i pravo za nekoga reći od toga da je idiot, da je blesav, da je lažljiva, ali moraju se takvi vrijednosni sudovi temeljiti na dostatnoj činjeničnoj osnova”, kazala je Vesna Alaburić.

Potpuna i apsolutna odbrana novinara i medija je istina o bilo kojoj temi od javnog interesa, ističu i novinari i pravnici. S druge strane bh. pravosuđe mora primjenjivati evropske standarde koji su ustanovljeni presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, poručuje Halilović.

 

“Ali isto tako i u medijskoj zajednici itekako ima razloga da mi novinari, urednici, mediji, portali, učinimo mnogo više i u većoj mjeri primjenjujemo sve standarde predviđene u našim kodeksima za profesionalno ponašanje”, rekao je Mehmed Halilović.

Poboljšanje političke i društvene klime, te podizanje svijesti javnih ličnosti o odgovornosti javne riječi, neophodno je kako bi bila moguća primjena Zakona o zaštiti od klevete na način da se podržava sloboda govora i izražavanja, ali i sankcionira neodgovorno novinarstvo.

Uprkos brojnim upozorenjima u medijima da “otvore oči” i budu oprezni ukoliko naručuju i kupuju različitu robu putem interneta, novih prevara kupaca u BiH je sve više. To dokazuju i brojna svjedočenja prevarenih kupaca na društvenim mrežama, koji iznova lakovjerno “padaju” na lažne oglase, i vjeruju lažnim “online buticima”, piše Faktor.

Naime, na najpopularnijoj društvenoj mreži, Facebooku, nastala je prava poplava stranica putem kojih se prodaje odjeća, obuća i drugi modni artikli. Izuzetno povoljne cijene, atraktivne fotografije i opis ponude u kojem se navodi da se radi o odličnom kvalitetu mame građane širom BiH da naruče i kupe takve proizvode, međutim nakon što ih plate i preuzmu putem pošte dobiju nešto potpuno neočekivano.

Nekoliko lažnih stranica na Facebooku zbog toga je već prijavljivano, pa su one brisane, međutim problem je što ti isti ljudi otvaraju nove stranice na Facebooku, pod novim imenom i drugim, opet lažnim, kontakt podacima. Najnoviji primjeri prevara s kojima se suočavaju kupci iz cijele BiH, a posebno mlade djevojke, su ti da na poslanim paketima stoji oznaka da se paket prilikom zapreme ne smije otvarati, tako da kupci prvo moraju platiti naručenu robu a tek onda otvoriti paket. Nakon što ga otvore uvjere se da primljena roba nema veze s onom koja je naručena, da bi saznali da su i kontakt podaci pošiljatelja lažni, tako da se nemaju kome ni žaliti niti tražiti povrat novca ili zamjenu robe, a na upite na Facebook stranicama gdje su naručili robu više im nitko ne odgovara.

Naručila sam čizme preko jednog profila na Facebooku. Isporuka je kasnila iako je trebala biti najkasnije u roku od 48 sati, ali nije ni to problem, nego je problem u tome što mi uopće nije došao model koji sam tražila, nego model koji su oni imali na stanju. Da nevolja bude veća, radnici Euroexpresa nisu dali da otvorim na licu mjesta, jer je na pošiljci bilo naznačeno da ne smijem otvarati. Osim toga, kontakt broj pošiljatelja je bio nevažeći. Tako da sam platila poštarinu plus proizvod koji nisam željela. Naravno, pošta ne preuzima odgovornost, i ako nemate Ugovor možete vi izvršiti povrat, ali Vam nitko ne jamči da će vam novac biti vraćen. Uopće se ne radi o cijeni ovdje, već o tome da Vas netko želi prevariti za 30 KM. Ja ne mogu vjerovati,  požalila se Aldina na jednog grupi na Facebooku. Da je na isti način više ljudi prevareno pokazuju i komentari koje je izazvala ova objava, a u kojima se mnogobrojne djevojke žale na istu prevaru.

Isto mi se dogodilo s torbom. Djevojka kod koje sam je naručila mi je rekla da ću moći otvoriti paket i vidijeti da je to ta torba. Ali momak koji je donio paket nije mi dozvolio da otvaram paket, jer je tako bilo naznačeno na pošiljci. Kada sam vidjela kolike su torbe bila sam iznenađena, navela je Amina.

Ista stvar mi se dogodila sa stranicom Tiz i kada sam pokušala zamoliti ih za zamjenu blokirali su me, dodala je Rejhana.

Jednom sam naručila čizme. Pogrešna boja, model. Nevažeći broj telefona. Isto ovako sam naletila. Od tada nikad više ne kupujem odjeću i obuću preko Facebooka. Mogu i sama naručiti preko E-bay-a, a ne da me netko vara i još zarađuje na meni,  kazala je jedna od korisnica Facebooka. U Euroexpressu pojašnjavaju da kada je u pitanju usluga otvaranja paketa na dostavi, ukoliko je pošiljatelj na tovarnom listu označio sa “ne” opciju “otvaranje paketa, kurir daje primatelju samo da vizualno pregleda sadržaj paketa bez isprobavanja i uključivanja.

Ukoliko je označeno “da”, kurir može otvoriti paket na dostavi. Takvo pravilo su prevaranti očito znali dobro iskoristiti, pa iako ranije dogovore s kupcima da će moći pogledati robu prilikom primanja, ipak izaberu opciju da se pošiljka ne smije pregledati. U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ističu da imaju puno takvih prijavljenih slučajeva prevara putem online kupovine.

Mi to stalno pratimo, ali jako je teško. Mi smo stvarno nemoćni, pokušavali smo, ali ne možemo naći te ljude. Oni daju lažne podatke, brojeve telefona na koje se nitko ne javlja, onda bace kartice, nisu registrirani… Ima nekoliko slučajeva gdje uopće nismo mogli doći do onih koji to rade. U Tuzli smo baš imali nedavno slučaj, stranka koja je kupovala preko neke stranice, dobila je nešto sasvim drugo. Nitko joj se kasnije nije javljao kad je tražila zamjenu. Mi smo čak i policiju angažirali i sve ali jednostavno tim prodavačima nismo mogli ući u trag ,  ističe za Faktor ovlašteni rukovoditelj Federalnog tržišnog inspektorata, Elmir Ramić. Dodaje da je jedino rješenje ovog problema uređenje Zakona o unutarnjoj trgovini

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, a ponegdje i prije podne, sa slabim snijegom u centralnim i istočnim područjima, rjeđe na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Smanjenje oblačnosti od poslijepodnevnih sati. Vjetar u većem dijelu Bosne slab sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne prije podne umjerena bura koja će u drugoj polovini dana oslabiti. Jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 0, na jugu zemlje do 5, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 5, na jugu zemlje od 5 do 10 stupnjeva.

Na današnji dan dotadašnja himna “Jedna si jedina” zamijenjena je novom himnom, bez teksta. Jedna si jedina bila je nacionalna himna Republike Bosne i Hercegovine.

Tekst je napisao Dino Dervišhalidović Merlin, na instrumentalu narodne pjesme S one strane Plive, a kao himna je bila usvojena 24. novembra 1995. godine.

Bila je aktuelna sve do 10. februara 1998. godine. Upravo na današnji dan, prije tačno 20 godina, odlukom visokog predstavnika zamijenjena je današnjom himnom Bosne i Hercegovine – Intermezzo.

Zamijenjena je jer Merlinovu himnu nije prihvatila većina Srba i Hrvata.

Mnogi i danas “jedinom” himnom smatraju ovu staru te se često može čuti tokom sportskih takmičenja, pogotovo na utakmicama fudbalske reprezentacije BiH.

Zemljo tisućljetna

Na vjernost ti se kunem

Od mora do Save

Od Drine do Une

Jedna si jedina

Moja domovina

Jedna si jedina

Bosna i Hercegovina

Bog nek’ te sačuva

Za pokoljenja nova

Zemljo mojih snova

Mojih pradjedova

Jedna si jedina

Moja domovina

Jedna si jedina

Bosna i Hercegovina

izvor: radiosarajevo.ba

Uskoro će svi pacijenti u Federaciji BiH oboljeli od metastatskog melanoma dobiti mogućnost liječenja odgovarajućom terapijom na teret Fonda solidarnosti. Trenutno je broj registriranih takvih pacijenata u Federaciji 21.

Ovim riječima je potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović ocijenila za Fenu ishod sastanka održanog u njenom uredu s članovima Udruženja oboljelih, ljekara onkologa, predstavnika Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, Zavoda za javno zdravstvo, Federalne vlade i Parlamenta, kao i farmaceutskih kuća.

Jedna od učesnica, doc.dr. Vlatka Martinović koja je odnedavno vršilac dužnosti direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, rekla je da je taj zavod voljan uključiti se u rješavanje ovog pitanja i da su određeni koraci već poduzeti, dok je član Udruženja oboljelih dr. Fikret Operta jedini pesimističan sve dok, kako je naveo, ne vidi konkretno da je realizacija dogovorenog počela.

Sastanak, treći po redu koji potpredsjednica FBiH saziva u posljednje vrijeme s istim ciljem, okončan je dogovorom da po završetku obračuna poslovanja u Zavodu zdravstvenog osiguranja krajem ovog mjeseca, višak prihoda nad rashodima iz protekle godine bude upotrijebljen za nabavku odgovarajućih lijekova za pacijente s melanomom budući da u utvrđenom ovogodišnjem finansijskom planu te ustanove, njihovo liječenje nije predviđeno na teret Fonda solidarnosti.

Za početak liječenja je u ovom slučaju vrijeme izuzetno bitan faktor jer je melanom vrlo progresivni oblik karcinoma, “smrtna presuda“ u kratkom roku za neliječene pacijente, a po završetku februarskog obračuna u Zavodu uslijedit će još proceduralnih koraka do konkretne realizacije (formiranje komisije, postupak prema Zakonu o javnim nabavkama itd.). Koliko bi vremenski mogle trajati te procedure, niko od učesnika nije mogao prejudicirati, pa Operta iz Udruženja oboljelih ne smatra da je problem još riješen.

Želeći da ilustruje koliko je melanom agresivan, napomenuo je da jedan od članova Udruženja, koji je bio aktivni učesnik dosadašnjih sastanaka u uredu potpredsjednice Mahmutbegović, na ovaj treći susret nije mogao doći jer je trenutno na operacionom stolu.

Operta je, kaže, živi primjer učinkovitosti inovativnih lijekova koji su se, zahvaljujući istraživanjima, pojavili u međuvremenu u liječenju melanoma. Zahvaljujući angažmanu porodice, on se od 2015. godine uspješno liječi, ali u Njemačkoj, a ne u Federaciji BiH, gdje je, kako navodi, bio “osuđen na smrt“.

Navedeni lijekovi, pojašnjava on, ne samo da zaustavljaju metastaze već opaka bolest koja, neliječena, za vrlo kratko vrijeme odnosi i mlade živote, postaje hronična, pa se pacijenti dalje liječe kao, primjerice, od visokog krvnog pritiska ili nekog drugog hroničnog oboljenja.

Operta je zahvalan potpredsjednici FBiH Meliki Mahmutbegović što se upustila u borbu da pacijenti u Federaciji konačno dobiju mogućnost besplatnog liječenja ovim, inače skupim medikamentima.

Mahmutbegović je više puta izjavila da je cilj uvrstiti te lijekove na osnovnu listu Fonda solidarnosti te je od kraja prošle godine počela seriju sastanaka sa svim stranama za koje je smatrala da mogu doprinijeti rješavanju problema.

Dosad su sastanci završavani bez konkretnog ishoda jer su nadležni odgovarali da za realizaciju inicijative nema dovoljno novca, a današnji je završen obećanjem da će svi trenutno registrirani oboljeli od melanoma u Federaciji dobiti mogućnost liječenja.

Mahmutbegović je najavila da će i pored toga biti nastavljeni daljnji koraci do željenog konačnog cilja – uvrštavanja ovih medikamenata na osnovnu listu Fonda solidarnosti.

Izvor: Faktor.ba / Fena

 

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Sredinom dana slab snijeg se očekuje prvo u Krajini. U drugoj polovini dana slab snijeg ili susnježica se prognoziraju se za veći dio Bosne. U nizinama ispočetka je moguća i slaba kiša. Na sjeveru Hercegovine krajem dana je moguć slab snijeg. Vjetar u većem dijelu Bosne slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjerena bura sa jakim udarima brzine 40 do 65 km/h. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 1°C, na jugu do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

Predsjednica Vlade Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović razgovarala je danas u Washingtonu sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu Nadimom Ilahijem uoči Izvršnog odbora MMF-a, koji će biti održan 9. februara.

Za očekivati je da će nakon zasjedanja Izvršnog odbora MMF-a, BiH biti isplaćena tranša u iznosu od 145 miliona KM, od čega 50 miliona za RS.

Na sastanku je ukazano na neophodnost očuvanja aranžmana s obzirom na njegovu povezanost sa reformskom agendom, a istovremeno i na izazove koje nosi izborna godina, priopćeno je iz Vlade RS-a.

Cvijanović je iskazala spremnost entitetske vlade da se nastavi s ispunjavanjem uvjeta definiranih pismom namjere i izrazila očekivanje da će se na isti način ponašati ostali nivoi vlasti u BiH.