U Bosni i Hercegovini zabilježen je porast broja razvedenih brakova. Tako je tijekom prošle godine zabilježeno 1608 razvoda, 218 više nego 2022. godine. Podaci nisu optimistični ni kada se pogleda broj sklopljenih brakova. 12.780 prošle godine, što je manje za 265 u odnosu na 2022. godinu. Ukoliko napravimo poređenje sa 2017. godinom, broj sklopljenih brakova manji je za čak sedam hiljada.
Odluku o razvodu najčešće donose parovi u četrdesetim godinama, pokazuju podaci. Statistike govore i da u dobi mladenaca od 20 do 28 godina starosti na svaki treći sklopljeni, dolazi po jedan razvedeni brak.
Također, već desteljećima demografi upozoravaju da konstantno bilježimo negativan prirodan prirast. Prošle godine preminulo je 25.807 osoba, a rođeno je 18.344 beba, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prosječna starost umrlih je 77 godina. Taj prosjek 2013. bio je 73 godine.
Zbog svih ovih trendova smanjuje se broj stanovnika BiH. Istraživanja predviđaju da će do 2060. godine BiH imati samo 1.7 milijuna stanovnika. Istovremeno će broj osoba starijih od 65 biti povećan sa 15% na 45%.
U Zenici, tačnije u mjestu Gradišće, se danas dogodila saobraćajna nesreća kada je vozač automobila izgubio kontrolu nad vozilom i udario tri pješaka koja su se nalazila pored ceste.
Nesreća se dogodila danas u popodnevnim satima oko 16:00 sati, a povrijeđene osobe smještene su u Kantonalnu bolnicu u Zenici, potvrđeno je za portal “Avaza”.
– U saobraćajnoj nezgodi u ulici Saliha Skomorca je učestvovalo putničko motorono vozilo marke “Polo” kojim je upravljao D. A. iz Zenica i tri pješaka. Dva pješaka su zadobila teške tjelesne povrede, a jedan je doživio lakše – rečeno je iz Operativnog centra MUP-a ZDK.
Novoimenovani muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović danas je u Banjoj Luci i službeno preuzeo ovu dužnost koju je od 2019. godine obnašao Nusret-ef. Abdibegović.
Svečanost primopredaje održana je u prostorijama Muftijstva banjalučkog, a komisiju za primopredaju dužnosti, u skladu s odlukom reisul-uleme, činili su fetvai-emin Islamske zajednice dr. Ahmed Purdić u svojstvu predsjednika, te Nihad Mehmedović i Ahmed Pašalić kao članovi.
Činu primopredaje su prisustvovali i rukovodioci službi Muftijstva banjalučkog Nermin Mujkanović i Admir-ef. Blitović.
Nakon provedene primopredaje proučeni su odlomci iz Kur’ana i “hajr dova”.
Muftija Abdibegović je ovom prilikom čestitao i poželio puno uspjeha u radu muftiji Smajloviću, koji mu je zahvalio na svemu što je učinio tokom mandata, te poželio dobro zdravlje i dug život.
Podsjećamo, odluka o imenovanju Ismail-ef. Smajlovića za muftiju banjalučkog potvrđena je na sjednici Sabora Islamske zajednice održanoj 23. decembra 2023. godine.
Shodno planiranim aktivnostima muftije banjalučkog u mjesecu januaru, muftija Ismail-ef. Smajlović će 12. januara 2024. godine održati hutbu u Fehat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci.
Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine sumirao je 2023. godinu i najavio šta Bosnu i Hercegovinu čeka u narednom periodu.
Govoreći o 2023. godini, ministar Helez je na početku pohvalio brzo formiranje Vijeće ministara i budžet koji je usvojen u rekordnom roku.
“Ulazeći u godinu, došlo je do određenih sukoba na relaciji između Dodika i ljudi koji vole ovu državu, među kojima sam i sam. U nekoliko navrata smo imali žestoke sukobe i uprkos tome trudio sam se uraditi što više. Uradili smo puno na međunarodnom planu. Bio sam u Briselu tri puta, također sa ljudima Evropske unije i Evropske komisije, bio sam i u Washingtonu sa zvaničnicima. Posjetio sam i London, susreti sa ministrom odbrane Turske, Austrije, Hrvatske…
Želio sam da Bosnu i Hercegovinu prikažem u dobrom svjetlu i da pažnju svjetskih zvaničnika vratim na BiH. Što se tiče rada u ministarstvu odbrane BiH, od osnivanja OSBiH prvi put nadgledamo nebo, nabavljamo najmodernije uniforme… One su najbolje u regiji i ono na što sam posebno ponosan jeste što uniforme prave domaće firme. Nezapaljive su, ne vide se noću i otprone su na vlagu. Prvi put smo dobili DCB pomoć od NATO saveza i to je nešto oko 54 miliona eura. Očekujemo najveći kontingent vojne pomoći”, naveo je Helez za Hayat TV.
Što se tiče njegove smjene koju su tražili političari iz RS-a, Helez navodi da je bio ubijeđen kako neće doći do toga.
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Milorad Dodik
“Nisam to zaslužio. Nikad mi niko nije našao marku kriminala i tu imam moralnu satisfakciju. Ako će me smijeniti što volim ovu državu, mislio sam da ima dovoljno patriota koji će stati iza mene. Želio bih se zahvaliti i pojedinim zastupnicima iz SDA koji su javno kazali da neće podržati moju smjenu. To me raduje, jer kada je država u pitanju i borba za nju, svi moramo biti u jednom frontu. Patriote se prepoznaju. Jedini sam bio protiv ulaska Dodika u vlast, međutim nisam naišao na razumijevanje unutar SDP-a.
Ministri iz RS-a nisu samostalni i Dodik diriguje njima. Srbija je pred građanskim ratom, a jedan od aktera koji tome doprinosi je Milorad Dodik. On je iz RS-a ljude prevozio u Beograd za vrijeme izbora i on postaje regionalni problem”, kazao je Helez.
Dalje dodaje kako je Bosna i Hercegovina najstabilnija zemlja u regionu.
“Inflacija je 1,7 na godišnjem nivou. Imamo realni sektor, privrednu proizvodnju jaču i od Hrvatske i od Srbije. To sam i Plenkoviću rekao. Valuta nam je stabilna. U martu bi trebali ispuniti uslove da otvorimo pregovore za članstvo u EU i da počnemo ubrzanim koracima ka EU. Mislim da bi do 2030. godine trebali biti punopravna članica EU”, istakao je.
Smatra kako su posjete Briselu i Washingtonu dovele do toga da čelni ljudi NATO-a dolaze u Bosnu i Hercegovinu.
“To je znak da je NATO blizu BiH i brzo ćemo u NATO savez. Gdje god imam susrete sa zvaničnicima NATO-a, zalažem se za to da nas prime. SAD je čelna članica NATO-a, pa nisu svi za NATO. Meni je bitno da je 4/5 građana BiH za članstvo. Na osnovu provedene ankete u manjem bh. entitetu, preko 50 posto građana je za ulazak BiH u NATO savez i to nam daje nadu da ćemo ubrzanim koracima postati dio ovog vojnog saveza”, rekao je.
Komentarišući navode o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini, Helez naglašava kako to nije njegova informacija, nego da je to ‘informacija sa terena’.
jedoke i oni će dati iskaz u Tužilaštvu, a da ima ruskog utjecaja, to se svi slažemo. To nije Zukan izmislio, to su činjenice. Budite ubijeđeni da smo spremni za svaki scenarij. Mi i naši saveznici nećemo nikom dozvoliti da komada BiH. Gluposti koje priča Dodik su zabava za javnost, nije neozbiljno, ali imamo odgovor. Ali ako ostvari ono što je najavio, to je kraj Republike Srpske. To će se ukinuti, vraćamo se na prethodni Ustav BiH i nikada više neće biti uspostavljena Republika Srpska“, upozorio je Helez.
Poručuje dalje kako će u slučaju da neko iz Ministarstva odbrane BiH bude na proslavi neustavnog dana RS-a 9. januara biti poduzete određene mjere.
“To je na Tužilaštvu, mi ćemo pratiti, a ukoliko neko iz Ministarstva odbrane bude prisustvovao, poduzet ćemo sve što predviđa zakon. Snosit će i krivičnu odgovornost, bit ćemo spremni da to uradimo”, zaključio je Zukan Helez za Hayat TV.
Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, kako piše u podacima, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.
Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.
Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švicarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.
S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.
Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.
U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.
Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.
Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.
Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.
Podatak o vanjskotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš vanjskotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM-objašnjava Stevanović.
Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.
Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova-istakao je Stevanović.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.
Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih-naglasio je Gavran.
Pojačan je promet vozila i duga je kolona na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Gradina i Bosanska Gradiška. Na ostalim graničnim prelazima promet putničkih vozila (na sjeveru) povremeno je pojačan, ali su zadržavanja do 30 minuta.
Kolovoz je pretežno mokar ili vlažan, a na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog magle, a izdvajamo šire područje: Sarajeva, Mostara, Bugojna, Ključa i Gračanice.
Zbog učestalih odrona skrećemo pažnju na puteve: Zenica- Nemila, Srbljani-Bosanska Krupa, Turbe-Karanovac, Sarajevo-Foča, Crna Rijeka-Jajce- Donji Vakuf, Bugojno-Kupres i Novi Travnik-Bugojno.
Sanacioni radovi aktuelni su na putnim pravcima Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka). Na mjestima izvođenja radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Radovi na redovnom održavanju rasvjete u tunelu Čaklovićina magistralnom putu Tuzla-Kalesija izvode se u noćnim satima (23-05 sati) a za to vrijeme vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom. U danima praznika i vikenda nema radova.
Apelujemo na vozače da voze opreznije i da izbjegavaju rizična preticanja. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne ili tokom noći kiša se očekuje u Hercegovini, zapadnim i djelimično centralnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Tokom noći povremeno jaki udari vjetra u zapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 16°C.
Jedan od problema sa kojima je suočena Bosna i Hercegovina je demografska slika. Negativan prirodni priraštaj i iseljavanje stanovnika, rezultirali su statistikom – BiH godišnje procentualno izgubi 1,5% posto stanovništva. Odlaze cijele porodice. Razloga je mnogo, upozorava struka, a cilj je samo jedan. Siguran i kvalitetan život tamo negdje preko.
Nermina Dedić, pedijatrica i subspecijalista neonatologije, već 30 godina radi u porodilištu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. Doktorica Nermina pamti i vrijeme kada su sobe na Klinici na ginekologiju i akušerstvo bile pune novorođenčadi, a dječiji plač kao najljepši životni zvuk, horski odzvanjao ovim hodnicima.
„Od 1995. sam u porodilištu i imali smo baby boom 1997. godine kada je rođeno preko 7.000 novorođenčadi i taj broj od nešto malo više od 6.000 se održavao nekoliko godina“, prisjeća se.
Kako su godine prolazile, broj novorođenčadi počeo je opadati, a prirodni priraštaj nam je u sve većem minusu i u prvih deset mjeseci ove godine iznosi – 723 beba. Istovremeno se u Tuzlanskom kantonu povećava samo broj osoba starijih od 65 godina.
„Godine 2013. bilo je 4.500 do 5.000 novorođenčadi, ali ovih zadnjih deset godina je konstatno svake godine oko 130 novorođenčadi manje“, dodaje dr. Dedić.
„Prema prvim rezultatima u Tuzlanskom kantonu u periodu od januara do oktobra 2023. godine ukupan broj živorođenih je 2.553 i manji je za 48 ili 1,8% u odnosu na isti period prethodne godine“, navodi Šemso Šurković, pomoćnih direktora u Federalnom zavodu za statistiku.
Najizraženiji i najveći bojkot jedne države je odlazak mladih. To je pokazatelj šta građani osjećaju prema svojoj zemlji i da li vide budućnost i sigurnost u njoj. A oni koji ostaju, zbog neriješenih egzistencijalnih pitanja i ne usuđuju se na zasnivanje porodice.
„Mladi ljudi odlaze, traže jednu situiranu situaciju i da tamo rađaju djecu i da tamo stvaraju svoje porodice. U okruženju, društvu u državama gdje će biti socijalno obezbijeđeni i gdje će imati normalan posao od kojeg mogu da žive“, ističe sociolog Smiljana Vovna.
Mladi se odlučuju na zasnivanje i proširenje svoje porodice u okruženjima koja im pružaju sigurnost, gdje narativ nije naciolani i gdje se građani ne broje po krvnim zrncima. Oni koji su otišli djecu će rađati Evropi, a nama preostaje da ih dočekujemo u vrijeme praznika i odmora, te brojimo dane do njihovog ponovnog odlaska u neke uređenije zemlje.
Nalozi za isplate decembarskih naknada civilnim žrtvama rata i osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH su pušteni, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Iz budžeta je za ove isplate naknada za mjesec decembar izdvojeno nešto više od 23 miliona KM.
Za isplate naknada civilnih žrtava rata za mjesec decembar 2023. godine izdvojena su sredstva u ukupnom iznosu od 2.017.532,00 KM, dok je za neratne invalidnine izdvojeno ukupno 20.809.463,16 KM.
Napominjemo Ministarstvo isplate vrši na račune centara za socijalni rad kojih na području Federacije BiH ima ukupno 61, a oni dalje puštaju isplate krajnjim korisnicima naknada shodno svojim rasporedima.
Napominjemo i da druge vrste naknada kao što su porodiljne još uvijek nisu regulisane na nivou Federacije, te da se isplaćuju različito od kantona do kantona, a sve informacije u vezi s tim imaju nadležna kantonalna ministarstva.
“Federalno ministarstvo finansija naloge za isplatu naknada civilnim žrtvama rata i neratne invalidnine pustit će do 10. januara 2023. godine, što je praksa koja je u primjeni od oktobra prošle godine s kojom nastojimo da sve naknade iz našeg resora imaju tačne i redovne termine isplate”, navodi se u saopćenju resornog ministarstva.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima iz nadzora, očekivano bilježimo porast broja slučajeva akutnih respiratornih infekcija (ARI) i bolesti sličnoj gripi (ILI). Među testiranim uzorcima potvrđena je prisutnost sezonske gripe tip A(H3N2) i tip B, a potvrđuju se i slučajevi COVID-19 – navode za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako ističu, s obzirom na zimsko vrijeme i češće okupljanje osoba u zatvorenim prostorima, stvaraju se uvjeti za širenje uzročnika respiratornih bolesti.
“Za sve osobe sa respiratornim simptomima važno je da se pridržavaju epidemioloških mjera u zatvorenim prostorima odnosno zaštite nos i usta prilikom kihanja i kašljanja, održavaju higijenu ruku, ostanu kući u slučaju simptoma i izbjegavaju gužve, testiraju se brzim kućnim testovima na SARS-CoV-2. Sve to da bi spriječili širenje respiratornih virusa“, navodi se.
U slučaju težih simptoma potrebno je javiti se svome liječniku. Također za osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti i zdravstvene djelatnike preporučuje se cijepljenje protiv gripe i COVID-19.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH naglašavaju važnost preventivnih mjera i imunizacije protiv gripe i COVID-19, pogotovo kod prioritetnih skupina.
