Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca te nosioce ratnih odlikovanja za mjesec februar 2018. godine, u ukupnom iznosu od 24.144.225,71 KM.
Nalozi za isplatu invalidnina upućeni su prema bankama, saopćeno je iz ovog ministarstva.
U Sarajevu će danas biti održana tematska sjednica “Sloboda izražavanja i sloboda medija”, koju organizira Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u saradnji s Misijom OSCE-a.
Učesnici će raspravljati o slobodi govora, izražavanja i profesionalnoj etici, kao i o unapređenju pravnog okvira za slobodu govora i ograničavanje govora mržnje.
Cilј ovog skupa je da učesnici svojim prezentacijama i učešćem doprinesu rješavanju navedenih problema u praksi i nedostacima u pravnom okviru, što zahtijeva dosljedno djelovanje nadležnih institucija vlasti koje se bave problematikom iz ove oblasti.
Osim članova Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na tematsku sjednicu, između ostalih, pozvani su i predstavnici Vijeća ministara, Misije OSCE-a, Regulatorne agencije za komunikacije, Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, Udruženja BH-novinara, ombudsmana za ljudska prava te predstavnici javnih servisa i relevantnih entitetskih ministarstva, saopšteno je iz je iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
S porastom maksimalnih dnevnih temperatura zraka započeo je proces topljenja snijega čija je posljedica porast vodostaja rijeka u Republici Srpskoj.
Iz Hidrometeorološkog zavoda RS su potvrdili da su vodostaji na Sani i Uni u porastu, s tendencijom naglog rasta. Nagli porast vodostaja imaju i Pliva, Janj i Vrbanja.
Zbog topljenja snijega u zapadnom dijelu RS-a u porastu su vodostaji na slivu Vrbasa, ali i rijeke Bosne. U Prijedoru je vodostaj Sane u 10 sati iznosio 365 centimetara, a prvi stupanj pripravnosti zaštite od poplava proglašava kada vodostaj dostigne razinu od 420 centimetara.
Vodostaj Vrbasa u Delibašinom selu je 276 centimetara, a kota redovne obrane od poplava je na 300 centimetara.
Aktivistkinje Fondacije CURE, povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, organizirale su u Sarajevu protestnu šetnju kako bi ukazale na diskriminaciju žena i na nasilje koje svakodnevno trpe u bosanskohercegovačkom društvu.
Desetine žena okupile su se ispred Parlamentarne skupštine BiH i mirnom šetnjom uputile su se prema BBI centru noseći transparente na kojima je, između ostalog, pisalo Neću cvijet, hoću pravdu, Feminizam kaže: Stop femicidu, Za revoluciju spremne…
Historija 8. marta i njena pokretačka energija je u revoluciji, nastala zbog surove realnosti koja je natjerala žene radnice tekstilne industrije da protestvuju zbog neljudskih uslova rada i niskih primanja i to 8. marta davne 1857. godine u New Yorku.
Na talasu industrijskog kapitalizma je kreiran režim koji svima otežava uvjete života – a u kombinaciji s patrijarhatom – ne i za isti novac. Historija ostvarivanja ženskih prava je turbulentna, žene širom svijeta koje se i izbore za određena prava, vrlo brzo gube ta ista ili neka druga prava.
“U BiH žene su prošle jako sličnu historiju, da bismo došle do 2018. godine, godine kada retradicionalizacija, fašizam, nacionalizam i patrijarhat osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri, a glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupa jeste količina ograničavanja sloboda i prava žena”, naglasile su Aktivistkinje Fondacije CURE.
Nažalost, nakon jake uloge koje su žene u BiH imale kroz historiju, u 2018. godini mnoge od nas su na samim marginama društva, ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili Reformskoj agendi, nema nas ni u Predsjedništvu BiH, stopa nezaposlenosti žena je alarmantno visoka, a marginalizovane žene su višestruko diskriminisane.
izvor:radiosarajevo.ba
Bosna i Hercegovina narednih godina mogla bi postati ozbiljan igrač na evropskom tržištu, kada je u pitanju proizvodnja lješnjaka i oraha. Kako bi to i postali treba preduzeti određene korake od analize do pripreme zemljišta. Ovo potvrđuje i agronom Edham Hodžić koji kaže kako uzgoj lješnjaka i oraha može biti unosan i perspektivan uz uvjet da se poznaju i poštuju uzgojne mjere.
Kao prednost uzgoja navodi i veliku potražnju ovih plodova u konditorskoj industriji. Također u zadnje vrijeme i kozmetička industrija sve više koristi tinkturu lješnjaka.
O prednosti lješnjaka, nad drugim biljkama, govori i podatak da je njegova cijena na svjetskom tržištu prešla cijenu oraha.
Iako se radi u veoma unosnom poslu, čiji rezultati dolaze nakon nekoliko godina, Hodžić upozorava da se u sve treba uključiti država, kako narednih godina ne bismo imali iste probleme koje su zadesili malinare.
“Sve greške i propuste koji su se dešavali sa malinama ne želimo dopustiti u uzgoju lješnjaka. Kod malina se nije znalo ko su ovlašteni otkupljivači, koliki su benifiti, nisu rađene analize, čak i sadni materijal nije certifikovan, mi to kod lješnjaka ne želimo”, pojašnjava Hodžić.
Za plasman Hodžić kaže kako se ne brine, jer pored konditorske i kozmetičke industrije, ulje lješnjaka koriste savremene avio i motorne industrije.
“Prednosti lješnjaka ogledaju se i u čuvanju. Ne mora se odmah prodati, može se sa solidnom logistikom čuvati do godine dana i čekati pogodne cijene na tržištu”, kaže Hodžić.
Kako bi sve navedene probleme izbjegli u USK krenule su edukacije poljoprivrednika. Edukacije su održane u nekoliko gradova USK i to u: Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Bužimu, te Velikoj Kladuši.
“Edukacije se prodove u saradnji sa Privrednom komorom USK, firmom Edix iz Cazina koja je lokalni organizator, te općinskim i gradskih službama za privredu i poljoprivredu i firmom Corylus koperanti iz Zagreba uz asistenciju njihovog klijenta”, pojasnio je Hodžić, napominjući kako će sa edukacijama nastaviti, a na sajmu Ekobis lješnjak će biti jedna od tema.
U cilju dizanja cijele priče na veći nivo u USK je u planu formiranje i zadruge.
“Želimo postaviti pravila igre kako bi znali gdje je mjesto struci, gdje logistici, kako ne bismo imali problema, jer sve predizpozicije govore da možemo uspjeti. Nadam se da će se uspješna priča iz Krajine proširiti na cijelu BiH”, zaključuje Hodžić.
Izvor: Akta.ba
Učesnici trilaterale u Mostaru predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i čalnovi predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, naveli su da danas nije bilo razgovora o izmjenama Izbornog zakona.
“To nije bila tema naših razgovora, ali jesmo kolege informirali gdje se danas nalazimo i očekivanje naše strane da promjenimo Izborni zakon u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ako se to desi imamo dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo izbora već i evorpskog puta. Ako se ne desi imamo puno iskušenja ispred nas”, kazao je Čović.
“Ja nisam htio da se upuštam u analizu tog pitanja jer to smatram unutarnjim pitanjem BiH”, naveo je Izetbegović.
“Rekao sam da je stanje teže nego što smo mislili i da će ova tema opteretiti mjesece koji dolaze unutar BiH. Na to upozoravam već godinu dana. Smatram da pogotovu nakon nekih izjava međunarodnih institucija, koje su rekle da će nas čekati do aprila, to je alibi da se ništa ne uradi”, kazao je Ivanić.
Predsjednica Hrvatske navela je da su ih članovi Predsjedništva ukratko izvjestili o stanju o novom izbornom zakonu.
“Nismo ulazili u njegove elemente. U ime Hrvatske mogu ohrabriti članove Predsjedništva BiH i sve u BiH da se što prije postigne dogovor i da se pokaže da su političke snage u BiH sposobne doći do rješenja”, navela je ona.
Kazala je da je “Hrvatska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma i jamac obavezan pratiti procese u BiH”.
“Držimo da donošenje izbornog zakona u skladu sa ustavnim odlukama ustavnog Suda BiH i međunarodnih tijela jesu nužne kako bi se osigurala dejtonska načela bez miješanja. Hrvatska doista zastupa dejtonska načela, a ne pojedina rješenja. Na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost. Načelo kao jedinu preostalu demokratsku opciju, a to je provoditi načelo konstitutivnih i jednakopravnosti svih naroda kako to stoji u Dejtonskom sporazumu. To je pravac u kojem čelnici BiH bi trebali nastupiti u izmjeni izbornog zakonodavstva. Najgora opcija je da Međunarodna zajednica nameće BiH rješenja”, navela je ona.
izvor: N1
Bosna i Hercegovina očekuje povratak na hiljade svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja Evropske unije. Samo iz Nemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi.
U Readmisijskom centru u mestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uslove za boravak u nekoj od zemalja EU, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH, piše “Dojče vele”.
Sporazumom između BiH i Evropske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola pre deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uslove boravka na području države koja podnosi zahtev za readmisiju.
Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba.
– Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć – kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.
Mnogi od domaćih migranata izbegli su pred vihorom poslednjeg rata u BiH, mnogi od njih u potrazi za boljim životom i begom od siromaštva nakon liberalizacije viznog režima prodajući sve što su imali.
Kako će skorašnji stanari-povratnici prihvatiti novi život, kako kaže i sam upravnik Benjo, veliko je pitanje. Ali, 30 dana, na koliko imaju pravo boravka u Centru, relativno je kratko vreme za ponovan nastavak života u domovini nakon godina izbivanja.
Medžid Lipjankić, šef odseka u Ministarstvu za ljudska prava i izbeglice BiH, za DW kaže kako jedino iz Nemačke postoje tačni podaci – 3.300 bosanskohercegovačkih državljana nije dobilo azil i biće vraćeno iz te zemlje u BiH.
– Nema pouzdanih podataka o tačnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 hiljada bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je sigurno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije – kaže Lipjankić.
Izvor: DW
Isplata penzija za februar počet će danas, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO, saopćeno je iz Zavoda.
Penzije ostvarene na osnovu Zakona o MIO/PIO, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni.
U skladu s tim najniža penzija iznosi 326,17 BAM, zajamčena 434,90 BAM, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 BAM. Do početka primjene novog zakona o MIO/PIO penzije će se obračunavati prema odredbama postojećeg zakona.
Penzije koje su ostvarene na temelju Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.
Penzije ostvarene na temelju Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00, odnosno koeficijentu 1,16 prema pravu po članu 3 navedenog zakona.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za februar, s uračunatim troškovima, iznose oko 165 miliona BAM.
Izvor: TNT Portal
Cijena potrošačke korpe za četveročlanu porodicu u BiH porasla je na 1073 eura. Imajući u vidu prosječne plaće u Federaciji i Republici Srpskoj bosanskohercegovačke porodice svakodnevno se suočavaju sa pukim preživljavanjem. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku prosječna plaća u decembru 2017. godine u FBiH je iznosila 447 eura, dok je u januaru 2018. godine u RS bila 422 eura.
Ove brojke su jasan pokazatelj da ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne za jednu potrošačku korpu. Podsjetimo, BiH je nedavno usvojila Zakon o trošarinama. Ovaj zakon za sada je donio poskupljenje goriva, a osjetan je porast i nekih životnih namirnica, dok visina plaća ostaje ista. Iako državne statistike u regiji kažu da je dobro, situacije nije sjajna. Na primjer, državne statistike Crne gore objavile su da dnevnu ishranu jedne osobe u Crnoj Gori je, dovoljno dva eura kojima se mogu osigurati tri obroka.
Ja bih njima preporučila da oni svoju djecu hrane sa dva eura dnevno, a ne da to nama govore. Sa dva eura dnevno se ne može ni kokoška nahraniti, kaže Podgoričanka Maja Vujović, revoltirana zbog državne statistike po kojoj je za tri obroka za jednu osobu u jednom danu dovoljno 2 eura. Nije Maja jedina.
Njena sugrađanka Mira Bošković, poput mnoštva drugih građana Crne Gore, konstatira da to nije moguće, jer je za samo jedan ručak potrebno bar pet eura. Ovakva negodovanja su reakcija na vrijednost siječanjske potrošačke korpe od 628 eura koja je za skoro 300 eura manja od one u decembru. Posebno je, kao prst u oko, doživljen podatak državnog Zavoda za statistiku – Monstata, da je za ishranu četvoročlane porodice dovoljno 256 eura. Kada se to podijeli sa 30 dana, ispada da je za pripremu tri obroka za jednu osobu dovoljno dva eura. Detaljnije objašnjenje Monstata nije bilo moguće dobiti, jer je direktorica Monstata, Gordana Radojević u inozemstvu, a u uredu njenog pomoćnika Vuka Čađenovića nitko nije odgovarao na brojne pozive RSE. Nije bilo moguće stupiti u kontakt ni sa ministrom rada i socijalnog staranja, Kemalom Purišićem.
Ipak, iz Monstat-a je ranije, zajedno sa vrijednošću potrošačke korpe, objavljeno i da je ”sve u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine o minimalnoj vrijednosti unosa hrane od 2.211 kalorija dnevno po osobi”. Generalni tajnik Saveza samostalnih sindikata, Duško Zarubica za RSE kaže da je informacija o dva eura za tri obroka dnevno, koju je objavio Monstat kao važna državna institucija, neozbiljna i neodgovorna. Sa takvim podacima ne mogu ni da polemiziram, rekao je Zarubica.
Obrazlažući svoju statistiku u koju spadaju i dva eura za tri dnevna obroka, iz Monstata je priopćeno da se “minimalna potrošačka korpa odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, priopćeno je iz Monstata.
Mislim da je to krajnje nepošteno prema građanima Crne Gore koji žive od svog rada, kaže Vaso iz Podgorice koji Monstatova dva statistička eura za tri obroka dnevno smatra svojevrsnim prikrivanjem. Da se tako može živjeti je ”znanstvena fantastika, rezignirano tvrdi Vaso uz crno-humornu primjedbu o konopcu koji se može kupiti za dva eura. Podsjećajući da podaci o siromaštvu u Crnoj Gori nisu objavljivani 2013., direktorica NVO Banka hrane, Marina Medojević je za RSE rekla da Monstatova statistika, po kojoj je za tri obroka dnevno za jednu osobu dovoljno dva eura služi uljepšavanju stvarnosti koja je za većinu građana Crne Gore veoma teška. Monstat, sa ovakvim podacima, sudjeluje u minimiziranju i prikrivanju stvarnih razmjera siromaštva u Crnoj Gori, kaže Medojević uz podsjećanje da je minimalna zarada od 193 eura ponižavajuća i najmanja u regiji kao i socijalna pomoć od 66 do 127 eura, dječji dodatak koji sa nedavnim uvećanjem iznosi 23 eura…
Prema našim procjenama, najmanje 100.000 stanovnika Crne Gore nema čak ni jedan euro dnevno po članu obitelji za hranu, kaže Marina Medojević iz Banke Hrane dodajući da iz iskustva i razgovora sa brojnim obiteljima zna da su u mnogim kućama danima jedina hrana: priganice, prženice , krumpir čorba bez mesa, džem, pašteta, najjeftinije salame. Događa se i da nemaju ništa drugo osim suhog kruha i vode, kaže Medojević. Skicu za sumorni socijalni pejzaž Crne Gore, Medojević kompletira računicom koja govori da polovina stanovništva u Crnoj Gori ima prihode koji ne prelaze 250 eura. Ako se zna da 54% zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da preko 60% ili 68.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 250 eura, da imamo oko 160.000 punoljetnih radno sposobnih stanovnika koji nisu zaposleni, ne studiraju, niti se vode u evidenciji biroa rada, dolazimo do jednostavne ali frapantne računice da u Crnoj gori živi oko 376.000 stanovnika koji imaju mjesečne prihode od 0 do 250 eura, rekla je Medojević.
U sjenci Monstatovog podatka da je za tri dnevna obroka za jednu osobu dovoljno dva eura, ostale su druge kontroverze. Jedna od njih je činjenica da je Monstat promijenio metodologiju izračunavanja potrošačke korpe zbog čega je, nakon decembarske od 806, siječanjska potrošačka korpa spala na 628 eura. Između ostalog, u odnosu na prethodnu metodologiju, iz potrošačke korpe je izbačeno više stavki, a među njima je takozvana imputirana renta, koja predstavlja procenjenu stanarinu za domaćinstva koja žive u vlastitim stanovima. Iako se zna da je u Crnoj Gori veliki broj osoba i obitelji bez riješenog stambenog pitanja, prema Monstatu, 90 posto građana Crne Gore živi u vlastitim stanovima. Lider Saveza sindikata, Duško Zarubica kaže da je njegova organizacija od početka bila protiv promjene metodologije.
Velika većina domaćinstava u Crnoj Gori nema riješeno stambeno pitanje i mora plaćati privatan smještaj ili žive sa starijim generacijama u okviru istog domaćinstva što se ne može smatrati primjerenim za 21. Stoljeće. Oni koji su riješili stambeno pitanje moraju dugoročno plaćati visoke iznose mjesečnih rata za stambene kredite, pa i to predstavlja značajnu stavku na listi životnih troškova, rekao je Zarubica.
Metodologija računanja potrošačke korpe nije se mijenjao u Srbiji. Posljednji podaci su iz prosinca prošle godine, a objavljeni su na siteu Ministarstva trgovine. Podaci govore da je potrošačka korpa za četveročlanu obitelj iznosila 69.897,04 dinara, odnosno 592 eura. Republički zavod, međutim, mijenjao je metodologiju računanja prosječne plaće, ali podaci po toj novoj metodologiji još nisu poznati. Na siteu Republičkog zavoda za statistiku stoji da će oni biti objavljeni 26-og marta. Posljednji su podaci iz prosinca 2017. i oni pokazuju da je prosječna plaća, bez poreza i doprinosa iznosila 54.344 dinara ili 460 eura. Službeni podaci o prosječnim zaradama u privatnom sektoru nema. Kada je riječ o Kosovu, na osnovu službenih podataka, potrošačka korpa po osobi iznosi 115 eura, što za četveročlanu obitelj daje rezultat od 460 eura. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, prosječna plaća u javnom sektoru je oko 525 eura, a u privatnom oko 370. Minimalna plata kreće se od 130 do 170 eura.
Vjetar slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 6 do 11, a dnevne od 1 do 6, na jugu od 8 do 13 stepeni.