Category: BiH

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović i ministrica obrazovanja i nauke Republike Makedonije Renata Deskoska potpisali su u Skoplju Protokol o saradnji u obrazovanju između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrazovanja Republike Makedonije s ciljem razvijanja i unapređenja saradnje u oblasti obrazovanja između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije.

Protokol bi trebalo da omogući bolju saradnju dvije zemlje u oblasti osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.

Predviđeno je da učenici, državljani jedne od zemalja potpisnica Protokola koji žive na teritoriji druge države, imaju pravo da idu u osnovnu školu i da se pripremaju za osnovnu školu pod istim uvjetima kao i državljani zemlje na čijoj teritoriji žive. Također državljani BiH i Makedonije moći će da upisuju srednje i visoko obrazovanje pod istim uvjetima koji vrijede za domaće stanovništvo.

U pogledu plaćanja školarine za visoko obrazovanje, Protkol predviđa jednake uvjete kao za domaće studente u BiH i Makedoniji.

Bosna i Hercegovina i Republika Makedonija podržavat će uvođenje zajedničkih postdiplomskih studija između zainteresiranih visokoškolskih ustanova u oblastima koje su od zajedničkog interesa. Predviđena je razmjena iskustava u reformi odgojno-obrazovnih sistema kao dijela procesa pridruživanja Evropskoj uniji. U tom smislu dvije zemlje naročito podržavati međusobnu saradnju u oblasti visokog obrazovanja u okviru multilateralnih programa Evropske unije i Centralnoevropskog programa razmjene za univerzitetske studije – CEEPUS.

Protokol koji je danas potpisan odnosi se na pet studijskih godina, počevši od 2018/19, zaključno sa 2022/23 školskom godinom. Ministar Adil Osmanović u Skoplju boravi u okviru posjete delegacije Vijeća ministara BiH Vladi Republike Makedonije, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Jak zemljotres pogodio je jutros u 7:01 sati Hercegovinu. Epicentar zemljotresa bio je 15 kilometara južno od Mostara, u okolini Žitomislića, a magnituda potresa iznosila je 3,5 prema Richteru, javila Seizmološka služba Republike Hrvatske.

Zemljotres se osjetio na širem području Hercegovine, sve do Jadranskog mora.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO)BiH raspisat će tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača koji će vršiti uništenje motornih vozila koja su pravosnažnom sudskom odlukom oduzeta, koja su u carinskom upravnom postupku zaplijenjena i kojih su se vlasnici odrekli u korist države, i koja ne ispunjavaju uslove za stavljanje u slobodan promet, a stavljena su na raspolaganje UIO, potvrđeno je Feni iz te institucije.

Radi se o oko 2.300 vozila za koje je Vijeće ministara BiH donijelo Zaključak kojim je UIO zadužena za postupanje s pomenutim vozilima u skladu sa važećim propisima.

Uništavanje vozila bit će vršeno na na način da određeni dijelovi budu prodati u staro željezo, a drugi dijelovi uništeni na zakonski propisan način (npr. akumulatori koji moraju biti uništeni u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu oblast zaštite životne sredine…).

UIO je ranije donijela Uputstvo o uništenju i ustupanju carinske robe kojim je propisan postupak uništenja pod carinskim nadzorom robe koja nije bh. roba (carinska roba), te je definisala način postupanja s pravosnažno oduzetim vozilim za koja je od strane mjerodavnog organa naloženo uništavanje ili koja ne ispunjavaju uslove za prodaju u skladu s propisima za prodaju carinske robe, kako bi bio rješen problem pravosnažno oduzetih vozila.

Iz UIO navode da se vozila koja ispunjavaju uslove za stavljanje u slobodan promet izlažu prodaji u skladu sa Odlukom o prodaji carinske robe. Takvih vozila nema puno i ona se prodaju. Međutim, najveći broj vozila nije mogao biti predmetom prodaje jer ne ispunjavaju uslove za stavljanje u slobodan promet u skladu sa propisima koji regulišu tu oblast, a takvih vozila je u ovom trenutku oko 2.300 komada.

Ističu da je Uprava za indirektno oporezivanje dužna postupati u skladu sa pravosnažnim i izvršnim odlukama nadležnih sudova, koje određuju, u skladu sa posebnim propisima, da li će oduzeti predmeti, što podrazumijeva i motorna vozila kao predmete prekršaja, biti uništeni, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu.

Jedan dio motornih vozila koja se nalaze kod UIO oduzet je pravosnažnim rješenjima bivših entitetskih komisija za carinske prekršaje i Komisije za carinske prekršaje UINO, koje su do 2006. bile nadležne za vođenje prekršajnog postupka i donošenje prekršajnih rješenja.

Izvor: Fena

Bosanskohercegovačka farmaceutska industrija bilježi dobre poslovne rezultate, a potvrda tome je podatak da je najveći domaći proizvođač Bosnalijek u 2017. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od 153 miliona KM, što je za 17 miliona KM, odnosno 13% više od prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 13 miliona KM, i to je za 12% više od dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Uz podatak da je na inozemnim tržištima prošle godine ostvareno rekordnih 107 miliona KM, odnosno 70% ukupnog prihoda Bosnalijeka, predsjednika Uprave, Nedima Uzunovića posebno raduje podatak da kompanija nastavlja sa jačanjem pozicije tržišnog lidera u BiH, uz realizirani rast prihoda od prodaje od 7%. To je, ističe, potvrda, da bh. građani sve više cijene i vjeruju u domaće farmaceutske proizvode. Svi spomenuti pokazatelji su, dodaje, itekako ohrabrujući zbog ambicioznih investicijskih planova u narednom periodu.

“Raduju nas ovi podaci koji dolaze kao potvrda našeg predanog rada i dokaz da se ograničenja koja nam nameće okruženje u kojem djelujemo mogu prevazići ako ih prihvatimo kao izazove. Izuzetno smo motivirani da nastavimo istim putem, slijedeći suvremene trendove u farmaceutskoj industriji i potrebe pacijenata. Kontinuirano ulažemo u širenje portfolija i certificiranje kvalitete naših proizvoda, kako bi Bosnalijek i njegovi proizvodi stekli afirmaciju na svjetskom tržištu lijekova”, ističe Uzunović.

Bosnalijek je u 2017. godini uspješno okončao značajne projekte započete u ranijim godinama, a prije svega projekat izgradnje novog objekta Kontrole kvalitete u kojoj su osigurani optimalni uslovi i vrhunska laboratorijska oprema usklađena sa najnovijim tehnološkim dostignućima u farmaceutskoj industriji.

Podsjećamo, u drugoj polovini prošle godine Bosnalijek je preuzeo udio u domaćoj kompaniji Pharmamed doo, što je poticaj za dalji razvoj ukupne farmaceutske industrije u BiH.

Izvor: Fena

https://www.youtube.com/watch?v=mKVHLslJ0yQ

Kamen po kamen – palata. Cigla po cigla – kuća na zgradi.

“Ljudi su na konopac gore vukli ciglu. Po deset cigli, pa se to zidalo. Ako se tako napravilo, mislim da se tako može i srušiti”, rekao je Senad Džanić, stanar zgrade na čijem je vrhu sagrađena kuća.

Kaže da Safet Agović, koji je na zgradi sagradio kuću, od stanara nije tražio dozvolu.

“Stanari ovog ulaza nisu dali odobrenje. Oni su se bunili, ali je administracija bila spora i nitko nije reagirao”, rekao je Senad Džanić. “Na krov niko ne može, osim ako ćemo ići preko balkona i riskirati život”, dodao je za emisiju Nove TV “Provjereno”, prenosi Dnevnik.hr.

S gradnjom se nije složila ni gradska uprava. Ali, kažu Zeničani, ništa nije napravljeno. Prošlo je osam godina, a srušilo se samo povjerenje u sistem. No to je tek početak ove tragikomedije. Gradnju je indirektno finansirala državna administracija, u kojoj radi Safet Agović.

“Problem je što je vlasnik, čovjek koji je to napravio, državni službenik. Čovjek koji radi u državnoj službi krši zakone svoje države. To je nečuveno za ovaj grad”, dodao je Džanić.

Dio stanara zgrade koji nije htio pred kamere kaže da dimnjačari više ne mogu obavljati svoj posao. A radnici koji bi trebali popraviti krov moraju kroz prozor.

“Stanari su tužili, oni su se žalili i nisu potpisali pristanak, po informacijama koje sam ja dobila od njih. Ali je njihova tužba jednostavno odbačena”, rekla je Sanja Renić iz vijećnice grada Zenice.

Boji se da bi divlja gradnja mogla završiti kobno.

“Njihov je život svakodnevno ugrožen jer ovo nitko nije statički provjerio. Ne zna se može li ta zgrada izdržati kuću na krovu”, dodala je Renić.

Ekipa Provjerenog ušla je u labirint gradske administracije te doznala zašto osam godina kuća na zgradi stoji, iako postoji odluka o rušenju. Naime, nadležna gradska firma nije kuću imala čime srušiti.

“Svojim dopisom kaže da nije u mogućnosti izvršiti prinudno izvršenje rješenja zato što ne posjeduju adekvatnu opremu i mehanizaciju jer su inače oni registrirani za poslove niskogradnje, a ne za poslove visokogradnje”, rekla je Sabira Helvida, pomoćnica gradonačelnika za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove.

A onda je firma otišla u stečaj. Osnovana je nova, ali upliću se više sile.

“Preduzeće PD-KOMGRAD-Z obavještava da nije u mogućnosti da izvrši prinudno rješenje zato što su grad Zenicu od maja do augusta 2014. zahvatile katastrofalne poplave. Praktično sve firme bile su angažirane na otklanjanju posljedica”, ispričala je Helvida.

Od poplava su prošle gotovo četiri godine, a nova je vlast odlučila riješiti problem.

“Nakon toga je upućena i jedna urgencija tom preduzeću da se očituje kada može izvršiti svoje obveze. Nije došlo do odgovora, što se također vidi u spisu”, rekla je Helvida.

Kad će Safet ostati bez krova, ne zna se tačno. Upravni je postupak u toku.

“Stvarno hrabro od pojedinih ljudi što se usude nešto i raditi i graditi bez obzira što dobivaju negativnu dokumentaciju vezanu za to. Ipak, moraju biti svjesni da će nekad doći pod udar zakona”, zaključila je Helvida.

Kako bi dobila izjavu od vlasnika kuće, ekipa Provjerenog Safetu je pozvonila na portafon. Međutim, kada je čuo da se radi o novinarima, Safet je samo poklopio. Očito niko nije bio raspoložen za razgovor. Tek je neko provirio kroz prozor vidjeti jesu li novinari Provjerenog otišli.

Izvor: Dnevnik.hr/Provjereno

Predsjednik Udruženja ovlaštenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila Privredne komore Federacije BiH Haris Muratović izjavio je da nisu zabilježeni neki ozbiljniji poremećaji u cjenovnoj poziciji dizelskih vozila u BiH, odnosno da zasad nema značajnijih sniženja cijena tih vozila.

Komentarišući nedavnu odluku Saveznog upravnog suda u Leipzigu koji je presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju dizelašima zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak, Muratović je naveo da presuda ne znači da će se zabrana provoditi, niti je definiran način, već samo da pokrajine i gradovi imaju pravo uvesti zabranu u cilju sprečavanja zagađenja.

“U posljednje vrijeme, po procjenama stručnjaka, više od 70 posto Evropljana uopšte ne razmišlja o kupovini vozila sa dizelskim motorom. Smatram da se može desiti veći pritisak kod uvoza rabljenih vozila na dizelski pogon nego što je dosad, upravo iz tog razloga. Kada je riječ o uvozu svih automobila, kako novih tako i polovnih, trend kod dizelskih vozila od 2014. do 2017 godine u konstantnom je padu”, naveo je Muratović za Fenu.

Po njegovim riječima, naši zakoni su takvi da ne mogu spriječiti uvoz starijih vozila, niti imamo mehanizme koji bi uticali na svijest građana da ne uzimaju starija rabljena vozila.

“Mi nemamo eko-takse, trošarine i pogodno smo tlo za uvoz starijih vozila”, kazao je Muratović.

Iz nadležnog državnog ministarstva ranije su naveli da ne postoji strah da bi BiH mogla biti zatrpana starijim dizelašima napominjući da zakonski propisi dozvoljavaju uvoz polovnih putničkih automobila koji zadovoljavaju minimum Euro-4 emisione norme.

Prema podacima komorskog Udruženja iz 2015. godine o ukupno registrovanim vozilima kategorija M1 (putnička vozila ) i N1 (lakokomercijalna vozila), od ukupno 892.720 registrovanih vozila, 611.347 vozila je bilo na dizelski pogon (68 posto), dok je 281.307 vozila na benzinski pogon (32 posto), te 66 vozila na električni pogon.

Muratović je napomenuo da je Udruženje utvrdilo i većina uvoznika automobila u BiH podržala programske ciljeve u periodu 2018 -2020 godine kako bi obezbijedili povoljnije poslovno okruženje i približili zakone u Bosni i Hercegovini zakonima Evropske unije, a sve s ciljem poboljšanja životne okoline, smanjenja smrtnosti na cestama zbog starosti voznog parka i neadekvatne ispravnosti vozila u BiH.

Među njima je zahtjev za uvođenjem ograničenja uvoza rabljenih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro- 5 norme ispušnih gasova, sa sadašnjom Euro-4 normom. Također zahtijevaju ograničenje uvoza novoproizvedenih motornih vozila, koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro-6 norme.

S obzirom na teškoće koje su uočene prilikom registracije električnih automobila, zatraženo je da se ova kategorija vozila precizno uvrsti u zakonsku regulativu.

Jedan od programskih ciljeva odnosi se na stimulaciju pri prodaji električnih, hibridnih i ostalih vozila sa eko tehnologijama od nadležnih organa. Stimulacija bi se mogla primijeniti u različitim vidovima, počevši od oslobađanja carine i PDV-a (primjer Hrvatske), do besplatnih parking mjesta, umanjenja poreza na dobit za firme koje posjeduju 70 posto i više voznog parka na pogon EKO tehnologije, promicanje EKO automobila prilikom javnih nabavki za javne institucije, smanjenje troškova putarina i sl.

Implementacija eko takse po fer principu stimulisala bi nabavku eko vozila, te doprinijela poboljšanju stanja u oblasti okoliša u našoj državi. Taj programski cilj predviđa primjenu eko takse pri registraciji automobila u ovisnosti o CO2 emisijama. Odnosno, što vozilo više zagađuje, bio bi veći iznos eko takse.

Zahtjevi se odnose i prema tehničkim pregledima za pooštravanje kriterija pri registraciji automobila uz napomenu da svaki automobil da bi bio uredno registrovan mora biti u potpunosti ispravan.

Također, preporuka je da se izbaci godište proizvodnje automobila i broja motora iz saobraćajne dozvole, po ugledu na Evropske zemlje i zemlje okruženja.

“U konačnici, obje informacije nemaju nikakav benefit niti za kupce, ali posebno nemaju za prodajno-servisnu mrežu. Broj motora se već odavno u svim EU zemljama posmatra kao rezervni dio. U postojećoj zakonskoj regulativi, broj motora samo stvara dodatne komplikacije i znatno odugovlači proces promjene motora na vozilu zbog svojih administrativnih barijera”, navode iz komorskog udruženja.

Izvor: Fena

U Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene dvije biogasne elektrane, na farmama kod Šamca i Banja Luke, stručnjaci smatraju da je taj sektor itekako isplativ i da može biti atraktivniji, ali da poduzetnici trebaju pomoć države.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) spremna je pružiti podršku razvoju tog sektora, a direktor USAID-a za BiH Peter Duffy smatra da BiH ima potencijala i da se bioagasne elektrane u BiH mogu razvijati jednako kao u Hrvatskoj i Srbiji.

Siguran je da su brojne prednosti korištenja biogasa, a s radionice o ovom gorivu u Tesliću je poručio da proizvodnja zahtjeva puno rizika, ulaganja i zakonski osnov, ali da su benefiti brojni.

– Ukoliko se pokaže da ima interesa mi ćemo pomoći vlastima da se to pretvori u stvarnost – naglasio je Duffy.

USAID je u BiH zadužio Fahrudina Kulića za komponentu iskorištenja biomase u energetske svrhe u okviru Projekta ”Investiranje u sektor energije”, a on smatra da su biogasne elektrane potrebne zbog zaštite okoliša jer omogućavaju ispravno odlaganje životinjskog stajnjaka te zbog dodatnih izvora prihoda.

– Biogasna elektrana na farmi kod Šamca je velika i imamo još jednu malu kod Banja Luke. Sistem poticaja mora biti promijenjen, pogotovo u Federaciji BiH, da bi takva investicija bila atraktivna za poljoprivrednike. Osim toga u FBiH nije određena ni kota za biogas, odnosno nije određeno koja količina energije će se otkupljivati po poticajnim cijenama – rekao je Kulić.

Naveo je da prema informacija institucija koje trebaju odrediti kotu za biogas u Federaciji BiH nema zainteresiranih za izgradnju biogasnih elektrana. Zbog toga važnim smatra informiranje investitora o biogasnim elektranama.

– Nakon toga zajedničkim snagama možemo tražiti da se u FBiH uvede kota i da se promijeni sistem poticaja – istakao je Kulić.

Osim kota problem je vrijednost investicije, a uime tešanjske firme ”Madi” Damir Softić je istakao da za izgradnju treba od pet do sedam miliona eura.

– To dodatno otežava posao bez obzira što bi biogasno postrojenje olakšalo posao – rekao je Softić te naglasio važnost ovog projekta za cijelu državu.

Na problem kod odlaganja životinjskog stajnjaka nailaze i peradari. Odlažu ga, kažu, po lokalnim njivama na kojim se uzgajaju žitarice.

Direktor zvorničke farme ”Izvor blaga” Sejfudin Hodžić smatra da se ovo mora urediti sistemski da bi se izvukao maksimum.

– Pretvaranje otpada u energiju bi bilo najbolje rješenje. Mi se sada snalazimo na razne načine – naglasio je Hodžić.

U Srbiji je izgrađeno deset biogasnih elektrana, a u Hrvatskoj 32.

S ciljem promocije i razvoja ovog sektora, iz ugla investitora i poljoprivrednika, USAID-ov projekt ”Investiranje u sektor energije – USAID EIA”, USAID/Sweden FARMA II projekat i GIZ Promocija obnovljivih izvora energije (GIZ ProRE) u BiH održali su u Tesliću radionicu pod nazivom ”Biogasne elektrane – investiciona prilika za sektor poljoprivrede”.

Izvor: Fena

U posljednje vrijeme je aktuelan odlazak radne snage na rad u Njemačkoj, a Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posrednik u tom zapošljavanju još od 2013. godine.

“Od početka godine pa do 20.2.2018. u SR Njemačkoj su zaposlena 82 naša građana putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a sve na osnovu Dogovora o posredovanju u zapošljavanju osoba za završenom srednjom medicinskom školom. Dakle svi zaposleni su bili medicinari sa SSS, a otišli su da rade na poslovima zdravstvene njege”, kazali su za Akta.ba iz nadležne službe Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, krajem prošle godine u Njemačkoj je 1.183.000 radnih mjesta bilo nepopunjeno, što je za 128.000 više nego u istom periodu prošle godine. Kako ističu, manjak stručnjaka postoji u gotovo svim sektorima, a među najtraženijim su mehatroničari, elektrotehničari, medicinski tehničari, programeri, inženjeri svih profila, kao i klasični zanati poput limara i vodoinstalatera. Za sada iz BiH odlaze samo oni radnici iz medicinske struke.

“Na osnovu navedenog Dogovora mi imamo saglasnost Njemačke za posredovanje samo medicinskog osoblja sa SSS, tako da sve osobe su upravo tih kvalifikacija i nemamo mogućnost posredovanja za druga zanimanja, niti dobijamo zvanične potrebe za druga zanimanja iz SR Njemačke”, dodali su iz ove Agencije.

Prijave

Budući da ovaj program zapošljavanja traje od 2013. godine, većina građana je upoznata sa njim i Agencija za rad i zapošljavanje BiH trenutno dobija samo prijave za posao koje kasnije raspoređuje. Tako je u 2013. godini izdato 186 radnih dozvola za odlazak u Njemačku, u 2014. godini izdato je 566 dozvola. U 2015. godini izdato je 870 dozvola, dok je u  2016. godini izdato nešto više dozvola, i taj broj iznosi 1079. U 2017. godini izdata je 851 dozvola, dok je u 2018. godini sa zaključnim 22. februarom taj broj iznosio 82.

Ukupan broj izdatih dozvola od 2013. godine do 22. februara 2018. godine iznosi 3634.

Izvor: Akta.ba

Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević u Tuzli će danas prezentirati Registar pripadnika 2. korpusa Armije RBiH.

Odluka o objavljivanju Registra uslijedila je nakon sastanka ministra Bukvarevića  sa predstavnicima Koordinacije boračkih organizacija Grada Tuzla, koji je održan prije šest dana.

U pitanju je 119 hiljada pripadnika oružanih snaga, što će biti prvi korak u objavljivanju Registra iz cijele FBiH, koji sadržava imena oko 570 hiljada boraca.

Objavljivanje Registra jedan je od tri zahtjeva demobilisanih boraca koji su prije desetak dana blokirali saobraćajnice širom Federacije BiH. Preostala dva su ukidanje finansiranja boračkih udruženja i borački dodatak za sve učesnike rata.

Ratni veterani traže da registar bude dostupan javnosti, a ne samo državnim institucijama, ali to im Vlada Federacije BiH odbija omogućiti, jer bi se takva praksa kosila sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Izvor:  Bhrt.ba