Category: BiH

Zbog snijega koji je padao tokom noći usporeno je saobraćanje na putnim pravcima Bosansko Grahovo-Resanovci-Drvar i Bosansko Grahovo-Strmica gdje snijega na kolovozu ima do dva centimetra.

Zbog izlijevanja rijeke Save, u mjestu Gašnica (M-14.1 Bosanska Gradiška-Bosanska Dubica) saobraćaj je potpuno obustavljen za putnička vozila u dužini 300 m, dok za sada ovom dionicom mogu saobraćati teretna vozila i autobusi.

Na magistralnom putu M-14 Bosanska Dubica-Kostajnica, u mjestu Vrioci, zbog izlijevanja rijeke Save, saobraća se jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.

Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na pojedinim dionicama u kotlinama i u višim predjelima. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke. Izdvajamo putne pravce: Sarajevo-Foča, Bihać-Bosanska Krupa, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.

Zbog većeg odrona obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-408 Drvar-Martin Brod. U funkciji su alternativni pravci.

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.

Zbog urušavanja potpornog zida na magistralnom putu M-14.2 Resanovci-Drvar, saobraća se jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.

Jednom trakom saobraća se i u mjestu Dragotinja na dionici magistralnog puta M-4 Prijedor-Bosanski Novi, gdje je došlo do oštećenja kolovoza.

Zbog radova na rekonstrukciji rasvjete u tunelu Jajce II (M-5), u terminu od 07:30 do 17 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

U Prijedoru je ponovo poplavljeno 50 kuća iz kojih se voda prije dva dana povukla, saopćeno je iz entitetske Civilne zaštite.

Rijeka Sana je u tom gradu prešla kotu redovne odbrane od poplava za 20 cm i vodostaj je u 12 sati iznosio 440 cm.

U Novom Gradu/Bosanskom Novom Sana i Una imaju povećanje nivoa svojih tokova. Una je iznad kote redovne odbrane od poplave i u Bosanskoj Kostajnici.

Vodostaj Vrbasa u Delibašinom selu kod Banje Luke je u porastu, ali još uvijek ispod kote redovne odbrane od poplave.

U Bosanskoj Gradišci se Sava izlila na poljoprivredno zemljište, a voda je i u blizini puta Bosanska Gradiška – Kozarska Dubica.

Tim Uprave civilne zaštite Republike Srpske s pumpama velikog kapaciteta je u toj općini i angažiran je u naselju Senjak, gdje su poplavljene kuće.

Iz Civilne zaštite RS-a su saopćili da, nakon što je kiša prestala da pada u slivovima Vrbasa, Sane, Une, hidrolozi očekuju da će se vodostaji početi brzo smanjivati.

Nivo toka Save će sporije opadati.

Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji BiH zajedno s donorskim mrežama Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine obilježilo je danas Svjetski dan bubrega, u okviru kojeg su poručili da se u BiH više bave posljedicom nego sprečavanjem bubrežnih oboljenja.

Svjetski dan bubrega se inače obilježava svakog četvrtka u trećem mjesecu, ali su organizatori današnjeg događaja odabrali nedjelju da bi se akciji mogao odazvati veći broj osoba.

“Cilj nam je da se posvetimo prevenciji jer svaka deseta osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti, a da toga nije ni svjesna”, kazao je novinarima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Tomislav Žuljević.

Rekao je da posjetioce na ovaj način informiraju o simptomima bubrežne bolesti i kako je na vrijeme liječiti.

“Nažalost, mi se bavimo samo posljedicama, a i time što se bavimo nismo na nekom nivou jer je mali broj transplantacija, a ni dijaliza nam nije kvalitetna, kao ni lijekovi”, naglasio je Žuljević.

Poručio je da se mora povećati broj transplantacija jer je to jedini spas.

Svjetski dan bubrega je inicijativa Međunarodnog društva nefrologije (ISN) i Međunarodne federacije bubrežnih fondacija (IFKF). Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena podudaraju se istog dana, te se obilježavaju pod sloganom: Bolest bubrega i žensko zdravlje – uključi, procijeni, osnaži.

Obilježavanje Svjetskog dana bubrega je započelo 2006. godine.

Bubrezi imaju višestruku ulogu u organizmu: stvaraju urin, pročišćavaju krv i tako odstranjuju višak tekućinu i štetne tvari iz krvotoka, reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu, sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska i regulišu kiselost tjelesnih tekućina.

Izvor: Fena

U Vašingtonu je prije 24 godine, 18. marta 1994. godine, potpisan sporazum između BiH i Hrvatske.

Vašingtonski sporazum potpisali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, Haris Silajdžić i hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, te Krešimir Zubak, predsjednik “Herceg-Bosne”.

Sporazumom je dogovorena obustava sukoba između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

Isto tako, ukinuta je “Herceg-Bosna”, te dogovoren kantonalni ustroj dijela države koji se nalazio pod kontrolom pomenute dvije oružane sile.

Službenici Uprave za indirektno oporezivanje iz regionalnog centra Tuzla izveli su na području Obudovca kod Bosanskog Šamca operativnu akciju kodnog naziva “Ronhill”. T

Tom prilikom pronađena je i oduzeta velika količina duhana namijenjenog crnom tržištu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, kao i posebna mašina za rezanje duhana. Ukupna tržišna vrijednost oduzete robe procjenjuje se na 170.000 KM, saopćeno je iz UIO BiH.

” U akciji kodnog naziva “Ronhill”  izvršen je pretres porodične kuće i pomoćnih objekata u vlasništvu lica sa inicijalima P.P na području Obudovca, a sve u skladu sa instrukcijama i uputama Tužilaštva BiH i naredbe Suda BiH. Prilikom izvršenog pretresa  pronađeno je 1.033 kg sitno rezanog duhana bez akciznih markica i 685 kg duhana u listu. Pored toga, pronađena je i mašinu za rezanje duhana. Ukupna vrijednost privremeno oduzete robe, koja je bila namijenjena crnom tržištu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 170.000 KM”, kaže se u saopćenju.

Protiv osumnjičene osobe bit će podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i izvršiocu Tužilaštvu BiH zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljen promet akciznih proizvoda”, iz člana 210a, Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH, koja su potvrda standarda u kompletnom lancu proizvodnje, ali i garancija zdravstvene sigurnosti hrane. Sve je veća i potražnja za proizvodima s halal oznakom.

Mesna industrija Madi iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu prema šerijatskim propisima koristi domaću sirovinu od njive do trpeze. Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije, javlja FTV.

“Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor Madija.

U tuzlanskoj kompaniji Menprom koja u proizvodnji također primjenjuje halal standarde zaposleno je 170 osoba. Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.

“Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, kaže direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.

Rastući trend proizvodnje halal mesa u BiH niko od nadležnih ozbiljnije ne prati.

“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije. Što se tiče analitike niko ne zna koji je prihod ostvaren na domaćem, a koji na ino tržištu”, ističe Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete.

Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.

“Obaveza je da životinja bude zdrava i živa u trenutku klanja i da se u klanje vrši jednom za svaku životinju s prednje strane vrata i da smrt nastupi iskrvarenjem, a ne upotrebom predmeta za omamljivanje i da se izazove smrt”, pojašnjava Sakić.

“Nije dovoljno kada je proizvodnja mesa u pitanju okrenuti pile prema Kibli i zaklati ga bez odsijecanja glave i izvršiti obaveze koje spadaju u vjerski dio obreda, već znati i kako je pile došlo tamo gdje se kolje. Isto to se odnosi i prema konzumnom jaju”, naglašava prof. dr. Abdulah Gagić, šef Centra za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja, ohrabruje domaće proizvođače. Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.

(Federalna televizija)

Penzioneri u našoj zemlji svakodnevno ukazuju na svoj težak položaj s obzirom da su troškovi života znatno porasli a penzije su dosta niske.

Tako u RS-u prosječna penzija iznosi 351 KM, a u Federaciji 371 KM. Najniža penzija u RS je 179 KM, a u Federaciji 326 KM.

– Mi imamo 260 hiljada penzionera, što je prema broju stanovnika u RS-u mnogo veći broj nego što je u Federaciji. Ali mi smo na teret budžeta penzionisali više hiljada ljudi koji imaju penzijskog staža manje od 15 godina. Mi to zovemo socijalna penzija. Imamo i jednu grupu penzija sa 15 godina staža. Mi smo dali porodicama poginulih boraca penzije, bez obzira jesu li imali staž ili ne. Kada se sve sabere, imamo svega 7,8 posto onih koji su baš radili 40 godina i plaćali obavezne doprinose. Starosna penzija sa 40 godina staža osiguranja iznosi 512 KM. Prosječna penzija je 351 KM. Najniža penzija za minimalan staž od 15 godina je 179 KM, a najviša je 1.848 KM – ističe Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Dodaje kako je 34.000 onih do 15 godina staža koji su se penzionisali.

– Isplata penzija je svakog desetog u mjesecu. Istina je da smo u posljednjih pet godina imali povećanje penzija za 17,5 posto, ali naše penzije su bile dosta niske i sada su u odnosu na troškove života koji su visoki. Najviše je penzionera koji imaju 351 KM i najgore je što kod nas penzioneri moraju da hrane i svoju djecu jer ona nemaju posla. A i lijekovi su veoma skupi –  rekao nam je Rakulj.

U Federaciji 192.203 penzionera ima penziju 326 KM, od ukupno 407.337 penzionera.

– Mislim da smo mi humanije postupili prema penzionerima koji imaju manje staža jer da se gledalo realno oni bi imali 220 KM, međutim, složili smo se da kod nas najniža penzija iznosi 326 KM, a da im se razlika namiruje iz Fonda PIO, odnosno, sa leđa ostalih penzionera. I kod nas ima penzionera koji nemaju dana staža i takvih je oko 1.000. To su oni koji su se penzionisali u ratu, a bilo je uredbi koje su važile sedam-osam dana i obustave se nakon što se ciljani broj ljudi penzioniše. Suvišno je i pričati kako penzioneri teško žive. Kod nas povećanja penzija nije bilo u posljednjih pet godina. U aprilu slijedi usklađivanje  penzija sa troškovima života i to je povećanja za nekih sedam, osam KM – izjavio je Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

U RS-u je za isplatu penzija na mjesečnom nivou potrebno 83,8 miliona KM, a u Federaciji 165 miliona KM, gdje isplata penzija počinje petog u mjesecu.

Izvor: Fokus

Da penzioneri u BiH, nerijetko odbrojavaju dane u mjesecu, do naredne isplate penzije, odavno je poznato. Stara je vijest i to, da su i prosječne penzije nedovoljne, da naši najstariji građani, pokriju i najosnovnije troškove života.

No, neki od njih ne sjede skrštenih ruku, već upravo svojim rukama zarađuju dodatni novac. Muhidin Mašić, zaljubljenik u kaktuse, jedan je od njih.

Penzija je za skoro dvadeset dana, ali Muhidin kaže da ima važnijeg posla od brojanja dana do petog u mjesecu. Evo kako, u njegovom slučaju, izgleda “hortikultura” preživljavanja sa minimalnom penzijom.

Jeste ih puno prodali? 

“Ja sam zadovoljan. Ovo mi je ostalo malo, ali uglavnom, nisam mogao više ni hodati. Tamam mi je bilo… Poslije toga sam bio umoran. Pogoršalo se vrijeme, tako da nisam mogao više izlaziti”, kazao nam je Muhidin Mašić.

Kaktusi koje sadi i prodaje pomažu mu da premosti vrijeme od penzije do penzije.

“Dobar mi je ovaj poštar. Donese mi odmah. Zna da ispucam pare i da mi fali. Evo ja moram, recimo, da platim za zemlju i tako to, ali i ja sam pravim od otpada kompost. Pokrije mi hranu i lijekove, a za režije se pokrivam sa cvijećem.”

Prodaje i druge stvari iz svog vlasništva, kad treba, a u devetog deceniji života, Muhidin ne zna ni za “neću”, ni za “ne mogu”:

“Imam mozga. Imam pameti da to radim. Ne mogu ja ni dom. Ja volim raditi. Ja dobivam zdravlje od tog – kretnja, sve moguće. Itekako se isplati za mene. Jer, ja dodajem”, ispričao nam je.

Na ulicu sa cvijećem ide kad posluži zdravlje i lijepo vrijeme. Za svakoga ko misli da se ne može zaraditi, Muhidin ima savjet:

“Boga mi, da ti kažem, treba imat’ ljubav za rad. Ljubav, itekako. Sve se može pomalo, ko nije bolestan, ko nije invalid.”

Je li vam teško u ovim godinama? 

“Ma nije meni teško!”, kazao je.

No teško mu je, kaže, što je sam. Kaže da u inostranstvu ima kćerku koja je bolesna, Azru. Pokazao nam je i natpis ‘Radim za svoju Azru’. Pošto ga je poslužilo sunce, a ni na zdravlje se ne žali, sa onim što ima, prošetat će gradom, uvjeren da će se kući vratiti bez kaktusa, i sa nešto zarade do narednog petog u mjesecu.

Izvor: N1

U Tuzli je danas organizovana akcija šišanja i doniranja kose za potrebe izrade perika za djecu oboljelu od raka. Akciju je, u sklopu projekta “Moja kosa, tvoja kosa”, upriličilo Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka“.

U Federaciji BiH od malignih bolesti godišnje oboli oko 60 djece različitih uzrasta. Procent izliječenja se kreće oko 80 posto, a jedno od najtežih iskustava djece je gubitak kose.

Za djecu oboljelu od karcinoma u BiH kosu je do sada je doniralo više od 300 osoba i izrađeno je 14 perika.

Današnjoj akciji odazvao se značajan broj građana, među njima i onih najmlađih.

„Odlučila sam da pitam djevojčicu da li ona želi da donira kosu da pomogne djeci oboljeloj od raka, da bar na taj način možemo dati doprinos toj djeci, vratiti im osmijeh na lice. Azra je odmah pristala, bez ikakvih ubjeđivanja,“ kazala je Senada Germić, majka djevojčice koja je poklonila svoju kosu.

„Slučajno sam vidjela na internetu i to se stvarno brzo proširilo. Meni će moja kosa narasti, a nekom drugom je to stvarno potrebno“, dodala je Mona Mešalić.

Trenutno su u izradi četiri perike za djevojčice iz Banja Luke i Tuzle. Za izradu jedne potrebno je da kosu donira šest osoba.

„Najvažnija u cijeloj ovoj priči jesu dječica, da njih osnažimo, da njima vratimo samopouzdanje, jer je ovaj proces liječenja vrlo težak, vrlo iscrpljujući, kako za njih, tako i za njihove roditelje“, kazao je direktor Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka Fikret Kubat.

Koliko je ova akcija važna djeci koja su zbog bolesti ostala bez kose, objašnjava koordinatorica Udruženja u Tuzli Atifa Bešić.

„Ja uvijek spomenem našu jednu djevojčicu koja ima 16 godina, koja je skoro dobila svoju periku. Prije toga nije htjela da izađe pred ljude, sada tu periku nosi kao krunu. Ima isto jedna djevojčica iz Sarajeva koja ima samo pet godina, ali tu periku ne skida. Znači, dan-noć”, kazala je Bešić.

Organizatori ističu da kosa pristiže i iz drugih zemalja, a odazvali su se donatori i iz Hrvatske, Srbije, čak i Ukrajine.

Projekat “Moja kosa, tvoja kosa” podržala je Ambasada Švicarske u BiH, a otvorena je i radionica za edukaciju vlasuljara.

Izvor: Bhrt.ba

Građanima širom Bosne i Hercegovine će od 25. marta do 8. aprila biti pružena mogućnost besplatnog mjerenja šećera u krvi “Wellion” premium proizvodima evropske kvalitete, obuke o pravilnom načinu mjerenja šećera, kontrole i zamjene aparata za mjerenje šećera u krvi, sa doživotnom garancijom, te besplatni uzorci “Wellion” proizvoda za osobe oboljele od dijabetesa

Sve to omogućila je firma “Pharma Maac” u saradnji sa austrijskim brendom “Wellion”, koji su pokrenuli projekt “Wellion Prva dijabetološka ordinacija na točkovima”.

Ova prva dijabetološka ordinacija na točkovima za 15 dana obići će 20 gradova u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, gdje će na 23 javne lokacije zainteresiranim građanima, osim pomenutih usluga, omogućiti stručna savjetovanja o dijabetesu, pružiti informacije o rizicima dijabetesa te informacije o ranom otkrivanju ove bolesti.

Kako je u izjavi za Fenu kazala PR projekta Maja Žuržulović, cilj ovog projekta je širenje svijesti o dijabetesu te njegova prevencija, s obzirom na činjenicu da se, po različitim statistikama, ljudi susreću sa simptomima dijebetesa, ali da tome ne poklanjaju gotovo nikakvu pažnju.

– Prvi koraci, kada se simptomi dijabetesa tek pojave, izuzetno su važni, jer se mnogo može učiniti baš u tom periodu – istakla je, dodajući da je stoga firma “Pharma Maac” odlučila poduzeti društveno odgovornu akciju koja će privući veliki broj građana BiH.

Napomenula je da je “Wellion” brend široke palete proizvoda za osobe oboljele od dijabetesa, koji su, uprkos evropskom kvalitetu, cjenovno prilagođeni mogućnostima domaćeg tržišta.

Voditeljica projekta mr.sci. mr.ph. spec. Nina Erbez pojasnila je da je razlog zbog kojeg su odlučili pokrenuti ovu zdravstvenu inicijativu činjenica da od ove bolesti modernog doba samo u BiH boluje više od 300.000 osoba, među kojima je i veliki broj djece.

Osim toga, dodala je, svaka druga osoba ima simptome kojih nije ni svjesna.

– Dijabetes ne boli i stoga je neophodno vršiti povremeno mjerenje vrijednosti šećera u krvi – istakla je Erbez.

Objasnila je da će Prva dijabetološka ordinacija na točkovima koristiti Wellion premium proizvode koji obuhvataju sve potrebne proizvode za dijabetičare, od trakica, aparata za mjerenje šećera, lanceta, inzulinskih pen igala, dodataka prehrani, tečnih šećera za stanje hipoglikemije, kozmetičkih preparata, do specijalnih torbi za nošenje inzulina.

Izrazila je nadu da će, s obzirom na veliki broj oboljelih u BiH, ovaj zdravstveni projekt naići na značajan odziv građana, ali i relevantnih zdravstvenih i javnih ustanova te da će zajedno pomoći u iznalaženju održivih rješenja za građane BiH.

Gradovi koje će obići dijabetološka ordinacija su Sarajevo, Mostar, Ljubuški, Trebinje, Livno, Bugojno, Travnik, Bihać, Cazin, Prijedor, Banja Luka, Doboj, Tešanj, Tuzla, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Goražde te Foča i Zenica.

Detaljnije informacije o lokacijama u gradovima i terminima zainteresirani građani mogu pronaći na Facebook stranici WellionClub.Adria ili se mogu informirati putem telefona 033 770-483.

(FENA)