Na sjevernoj Zemljinoj polulopti danas u 17:15 sati počinje proljeće. Proljeće će trajati do 21. juna, kada počinje ljeto.
Posljednjeg vikenda u martu počet će i ljetno računjanje vremena, a u noći između 24. i 25. marta satove je potrebno pomjeriti jedan sat unaprijed.
U isto vrijeme na južnoj Zemljinoj polulopti počinje jesen.
Prvi ovogodišnji smrtni slučaj koji je prouzrokovala gripa zabilježen je i na području općine Fojnica. Naime, kako „Avaz“ saznaje, riječ je o 48-godišnjem muškarcu M. H., koji je bio nastanjen u mjestu Ostružnica kod Fojnice.
Pacijent je, kako saznajemo, preminuo u petak. Iako ovaj slučaj nije prijavljen nadležnom Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona (SBK), kao ni Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, prema navodima prijatelja bliskih članovima porodice, kod M. H. je potvrđen virus sezonske gripe.
Preminuli M. H. ležao je u kući nekoliko dana. No, s obzirom na to da mu se stanje zakompliciralo, upućen je u Kantonalnu bolnicu Travnik. Odatle je nakon nekoliko dana vraćen kući, gdje mu se nakon samo dan stanje opet zakompliciralo, te je upućen u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, gdje je u petak i preminuo.
Inače, ovo nije jedini smrtni slučaj zabilježen na KCUS-u. No, nijedan do sad nije prijavljen nadležnom zavodu.
Kako saznaje Avaz.ba, jedan od pacijenata koji je prošle sedmice preminuo na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a je 70-godišnji starac iz Kaknja.
Uprkos padu broja oboljelih, za vikend je zabilježen prvi smrtni slučaj od gripe i na području Unsko-sanskog kantona. Naime, radi se o 63-godišnjaku koji je, pored teške upale pluća, imao problema sa srcem, dijabetesom i pretilošću.
Ovu informaciju potvrdili su na Infektivnom odjelu Kantonalne bolnice u Bihaću, na kojem se liječe teži slučajevi gripe.
– U 2018. godini imali smo osam slučajeva koje smo liječili pod dijagnozom gripe i svi su imali upalu pluća. Jedan od tih bolesnika, koji je uz influencu komorbiditet imao i srčanih problema je umro. Naime, radi se o teškoj upali pluća, tj. bolesnik je imao težih problema prilikom disanja – naveli su u Infektivnom odjelu Kantonalne bolnice u Bihaću.
Izvor:avaz.ba
Načelnik općine Kozarska Dubica Radenko Reljić je rekao da su angažirane sve raspoložive snage i tehnika kako bi bio saniran dio odrona i osiguralo da grad ne bude ugrožen, ukoliko dođe do daljeg rasta vodostaja rijeka Une i Save.
Tvrdi da su na terenu sve nadležne ekipe i mehanizacije, a da su o situaciji na ovom području obaviještene nadležne institucije na nivou RS-a, preduzeće “Vode RS” i entitetska Civilna zaštita.
U općini Kozarska Dubica jutros je zasjedao Krizni štab, nakon što je zbog vodostaja Une od 454 centimetra i rijeke Save u Donjoj Gradini od 915 centimetara, proglašene vanredne mjere zaštite od poplava.
Vodostaj Save u Gradišci i dalje je u porastu. Jutros u osam sati dostigao je nivo od 840 cm, što znači da je porastao za 30 centimetara u posljednja 24 sata, javlja dopisnik BHRT-a.
U selu Gašnica zaplavljeno je više domaćinstava, a voda je ugrozila saobraćaj na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, gdje trenutno saobraćaju samo autobusi i teretna motorna vozila.
Kanalska mreža u branjenom dijelu je nefunkcionalna, pod vodom je veća površina oranica, a na više mjesta voda je doprla do samih kuća.
Situacija je složena i u susjednom Srpcu. tamo pripadnici Civilne zaštite, uz pomoć teške mehanizacije, pokušavaju da saniraju oštećenje na nasipu i prodiranje vode u branjeni dio. U ovoj općini poplavljene su veće površine obradivog zemljišta u branjenom dijelu i to u dužini od 40 kilometara.
Zaplavljeno je i nekoliko kuća u selima Bajinci i Gaj, a i u Kobašu je voda već počela ulaziti u kuće.
I u Gradišci i u Srpcu, a i u susjednim hrvatskim mjestima na snazi su vanredne mjere odbrane od poplava. Stanje je neizvjesno i mijenja se iz sata u sat.
Iako su vodostaji rijeka u Cazinu u protekla 24 sata u opadanju i dalje su poplavljena brojna poljoprivredna zemljišta i dijelovi putnih komunikacija.
Vodostaj Mutnice, koja se povlači u korito, jutros u šest sati iznosio je 191 cm, a maksimalni nivo u proteklih 24 sata izmjeren je sinoć i iznosio je 280 cm.
Rječica Horljava, inače ponornica, i dalje stvara probleme na području najveće cazinske mjesne zajednice Stijena. Još uvijek je poplavljen most prema Vilenjači usljed čega je obustavljen saobraćaj na relaciji Stijena – Vilenjača. Oštećen je i most u naselju Ćehići.
U Cazinu od sinoć pada snijeg, a pod vodom su i dalje brojna poljoprivredna zemljišta u naseljima Mutnik, Ćoralići, Ćehići, Kapići, Pjanići, Kličići, Šturlić i Tržac.
izvor:bhrt.ba
Kako je to i najavljivano prethodnih sedmica, na danas održanoj sjednici Skupštini Kantona Sarajevo izglasano je nepovjerenje Vladi ovog kantona i njenom predsjedniku Elmedinu Konakoviću.
Konaković je kazao kako se od današnje sjednica pokušala napraviti pozornica i da je, prema njegovim riječima, “premijer kriv za sve”.
“Stekli se odličan kapital u Kantonu Sarajevo. Glasate za sve ono što od vas zatraži ‘Veliki brat (aludirajući na predsjednike stranaka i partija, op.a.). Nisam vas često kritikovao i nemojte misliti da je sve što je dobro urađeno da su uradili SBB zastupnici, već ministri te stranke…”, kazao je Konaković.
Dodao je kako bi on do kraja istrajao u borbi protiv pojedinaca koji nisu dobro i časno radili svoj posao.
Sjednica je započela intoniranjem himne Bosne i Hercegovine nakon čega je predstavljena jedina tačka sjednice.
Poslije toga javnosti i zastupnicima se obratio inicijator ove sjednice i šef kluba SDA u Skupštini KS-a Mirza Čelik, koji je istaknuo kako Kanton Sarajevo mora dobiti novog premijera, kojeg će podržavati cjelokupna parlamentarna većina. Na njegovo obraćanje nadovezao se premijer Elmedin Konaković, koji je duže od sat i pol vremena govorio o radu vlade u ogromnom ekspozeu.
Ova sjednica i izglasavanje nepovjerenja epilog je odluke Elmedina Konakovića da napusti Stranku demokratske akcije (SDA) i osnuje sopstvenu političku partiju. Vrlo skoro nakon njegove odluke čelnici Kantonalnog odbora SDA KS-a najavili su da će zatražiti njegovu smjenu, što je i realizirano kroz današnju sjednicu Skupštine KS-a.
Podsjećamo, premijer KS-a Elmedin Konaković ranije je za Radiosarajevo.ba najavio da će on, u skladu sa zakonskon dužnošću, ukoliko nepovjerenje Vladi KS-a bude izglasano podnijeti ostavku u narednih osam dana. Ipak, istaknuo je i to kako “ovo nije borba za fotelju”, te da mu je najbitnije da vidi “ko to sluša naloge SDA”.
“Moram ponoviti da moj pogled na ovu priču nema veze s ovom foteljom i teškom funkcijom koju obavljam. Presretan sam jer smo na čistac izvukli jednu temu u kojoj je javnost dobila realnu sliku dešavanja u politici. Zanima me da vidim koji su to ljudi spremni na takav politički nalog SDA i komandu za koju znaju da nije moralna i dobra. Da li će njih biti 18 i da li ću ja zaista otići to je manje bitno”, kazao je Konaković prošle sedmice.
S druge strane, u brojnim medijskim istupima šef kluba SDA u Skupštini KS-a Mirza Čelik, koji je jedan od inicijatora izglasavanja nepovjerenja Vladi KS-a, kazao je kako je ovo za njega očekivana odluka.
Izvor: radiosarajevo.ba
U selu Gašnica zaplavljeno je više domaćinstava, a voda je ugrozila saobraćaj na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, gdje trenutno saobraćaju samo autobusi i teretna motorna vozila.
Kanalska mreža u branjenom dijelu je nefunkcionalna, pod vodom je veća površina oranica, a na više mjesta voda je doprla do samih kuća.
Situacija je složena i u susjednom Srpcu. tamo pripadnici Civilne zaštite, uz pomoć teške mehanizacije, pokušavaju da saniraju oštećenje na nasipu i prodiranje vode u branjeni dio. U ovoj općini poplavljene su veće površine obradivog zemljišta u branjenom dijelu i to u dužini od 40 kilometara.
Zaplavljeno je i nekoliko kuća u selima Bajinci i Gaj, a i u Kobašu je voda već počela ulaziti u kuće.
I u Gradišci i u Srpcu, a i u susjednim hrvatskim mjestima na snazi su vanredne mjere odbrane od poplava. Stanje je neizvjesno i mijenja se iz sata u sat.
Iako su vodostaji rijeka u Cazinu u protekla 24 sata u opadanju i dalje su poplavljena brojna poljoprivredna zemljišta i dijelovi putnih komunikacija.
Vodostaj Mutnice, koja se povlači u korito, jutros u šest sati iznosio je 191 cm, a maksimalni nivo u proteklih 24 sata izmjeren je sinoć i iznosio je 280 cm.
Rječica Horljava, inače ponornica, i dalje stvara probleme na području najveće cazinske mjesne zajednice Stijena. Još uvijek je poplavljen most prema Vilenjači usljed čega je obustavljen saobraćaj na relaciji Stijena – Vilenjača. Oštećen je i most u naselju Ćehići.
U Cazinu od sinoć pada snijeg, a pod vodom su i dalje brojna poljoprivredna zemljišta u naseljima Mutnik, Ćoralići, Ćehići, Kapići, Pjanići, Kličići, Šturlić i Tržac.
izvor: bhrt.ba
Punomasni tvrdi kupreški sir proizveden u mljekari “Kupres-Milch”, koji je u 2017. godini na nekoliko renomiranih poljoprivrednih sajmova osvojio cijeli niz odličja, među kojima posebno izdvajamo Balkan Cheese Festival u Beogradu, kojom prigodom su posjetitelji najboljim proglasili upravo sir s Kupreške visoravni, u 2018. osvaja inozemna tržišta.
Naime, nakon cijelog niza administrativnih i birokratskih opstrukcija i blokada, pošlo im je za rukom da davno naručene količine ipak odu kupcu u Istanbul. Isporučeno je 3,5 tona sira i time otvoreno veliko tržište Turske na kojem mjesta ima za sve proizvođače kvalitetnog sira s područja HBŽ-a, a i šire, ističe sugovornik Večernjeg lista, vlasnik “Kupres-Milcha” Smail Žilić.
”Radi se o jednom od najrenomiranijih distributera sira koji tim proizvodom opslužuje i opskrbljuje najveći dio hotela, restorana i trgovačkih lanaca u cijeloj Turskoj. Riječ je o vrlo zahtjevnom tržištu. Morali smo ispoštovati sve zakonom određene i propisane procedure oko izvoza, pa čak i dodatno dokazivanje da sir zaista potječe od našeg mlijeka i da je bosanskohercegovački proizvod. Od našeg sugovornika doznajemo kako su obavljeni i prvi razgovori s kupcem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje će potrošače opskrbljivati kupac iz Dubaija”, dodaje Smajić.
A ova lijepa i uspješna priča počela je prije tri i pol godine. Pod najam je nakon stečaja preuzeta tvrtka “Eko Flora”, prisjeća se Žilić.
”Zadržali smo sve radnike i zaposlili još četiri nova te s početnih 8000 litara mjesečno danas prerađujemo 30.000 litara mlijeka. U punoj sezoni, ljeti, prerađujemo i do 55.000 litara. Kupili smo devastirani objekt prijeratne Kupreške mljekare i njegova sanacija je u tijeku. Očekujemo skoro pokretanje proizvodnje u tom novom objektu s daleko većom dnevnom preradom, što će pratiti i dodatno zapošljavanje”, kazao je.
Izvoz u Tursku realizirat će tromjesečno, jer iz mljekare ne smije izići ni jedan zlatni kolut, a da na zrenju nije “odležao” najmanje 60 dana, premda se trude da to bude 90. To znači da će tromjesečno izvoziti po šest do sedam tona sira. A kako je planirano povećanje proizvodnje preseljenjem u vlastiti prostor, povećat će se i otkup mlijeka najmanje za 100 posto. To ujedno znači i širenje kooperantske mreže i na druga područja HBK-a koji je s četirima kraškim poljima i brojnim visoravnima obraslim planinskim ljekobiljem idealno za stočarstvo. Takva ispaša osnova je za kvalitetno mlijeko, a ono je preduvjet za dobar sir. Stoga ovdašnji proizvođači autohtonih tvrdih sireva i ne pomišljaju na korištenje znatno jeftinijeg uvoznog mlijeka.
”To uvozno mlijeko ne odgovara kvaliteti konačnog proizvoda. I ono što ste dobili na mostu, izgubili ste na ćupriji. Ako mislimo zadržati kvalitetu kupreškog sira, a to je jedini način da se zadržimo na zahtjevnim tržištima, onda nema druge nego imati kvalitetno domaće mlijeko. Ogromna je razlika mlijeka na Kupresu i Livnu od ovog uvoznog”, kaže Žilić te dodaje da za takvo što treba uspostaviti i dobar odnos s proizvođačima mlijeka, različitim otkupnim cijenama nagrađivati kvalitetu te ih poticati na još veću proizvodnju.
U planu je i pokretanje procedure certifikacije kupreškog sira kako bi se mogao izvoziti i u zemlje EU, no, o tome drugom prilikom.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno je da je 12 kompanija podnijelo zahtjev za izdavanje energetske dozvole, a među njima nalazi se i tuzlanski Bingo.
Privredno društvo “Bingo” d.o.o. Tuzla, podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne elektrane “Bingo solar 04”, instalisane snage 150 kWp i predviđene godišnje proizvodnje 161,811 MWh.
Pored “Binga”, kompanije “Comp-IT“ d.o.o. Sarajevo, “Emiran” d.o.o. Sarajevo, “Jaffa-komerc“ d.o.o. Mostar, “Izazov“ d.o.o. Kalesija, “Maros“, “Šakota“ d.o.o. Čitluk i “BEX“ d.o.o. Maglaj također su zatražili dozvolu za izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana.
Od kompanija koje planiraju gradnju hidroelektrane, za šta su i zatražili dozvolu od nadležnog ministarstva, izdvajaju se firme “G-TANK“ d.o.o. Vitez, “PRO-EL“ d.o.o. Bugojno i privredno društvo “Turbina“ d.o.o. Jajce koje planiraju izgradnju hidroelektrane “Brestovni potok“ instalisane snage 980 kW i predviđene godišnje proizvodnje 4,31 GWh.
(Faktor.ba)
Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj sjednici, održanoj u Mostaru, donijela Odluku o usvajanju Programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava “Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima – Izmirenje obaveza iz ranijeg perioda” utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 11.500.000 KM.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će, Programom raspoređena sredstva, doznačiti korisnicima koji su ih dužni koristiti u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2018. godinu, Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakonom o poljoprivredi.
S ciljem osiguranja namjenskog utroška sredstava, kontrola potencijalnih korisnika u fazi proizvodnje na terenu, kao i toku prikupljanja i obrade dokumentacije o proizvodnji, a prije dostavljanja aplikacije Federalnom ministarstvu, u nadležnosti je poljoprivrednih kantonalnih inspektora i ovlaštenih službenika kantonalnih ministarstava.
Dodatna kontrola i nadzor, u fazi proizvodnje na terenu, kao i kontrola nad realizacijom svih mjera utvrđenih Programom, uključujući i kontrolu dokumentacije koju dostavlja korisnik, u nadležnosti je Federalne poljoprivredne inspekcije i ovlaštenih službenika Federalnog ministarstva.
Realizacijom današnje Odluke bit će izmirene sve obaveze poljoprivrednim proizvođačima za proizvodnje za period 2014.-2017. godina, osim onih za koje se vrše dodatne kontrole i gdje su u toku žalbeni i sudski postupci.
Zahtjevi klijenata pristigli nakon 1.10.2017.godine bit će realizovani u skladu s Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2018. godinu.
ZA PRVO ZAPOŠLJAVANJE I SAMOZAPOŠLJAVANJE JOŠ 2.000.000 KM
Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – financiranje prvog upošljavanja i samoupošljavanja”, utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, a namijenjenog za subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima za financiranje prvog upošljavanja i samoupošljavanja.
Sredstva od 2.000.000 KM će biti raspodijeljena na osnovu ugovora zaključenih po javnom pozivu iz 2016. godine, koji dospijevaju na plaćanje u 2018. godini.
Kako je obrazloženo, obaveze preuzete zaključenim ugovorima na osnovu javnog pozivu iz 2016. godine, nisu mogle biti u cijelosti realizirane u 2016. i 2017. godini. Od utvrđenih sredstava od 50.000.000 KM, ukupno ugovorene obveze iznose 25.875.358,00 KM, a realizirano je 23.708,283,26 KM. Obzirom da se refundacija sredstava korisnicima subvencija vrši mjesečno, preostali dio obaveza dospijevaju na plaćanje u 2018. godine.
SREDSTVA ZA PLAĆANJE TAKSE GASPROM EKSPORTU
Federalna vlada je donijela Odluku kojom propisuje prijenos sredstava prikupljenih po osnovu takse za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog gasa u periodu 1992.-1995. godina, planiranih u Budžetu FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije na poziciji “Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima – Energoinvest d.d. Sarajevo za plaćanje takse Gasprom exportu Moskva”.
Sredstva od 2.000.000 KM bit će utrošena u skladu sa Odlukom o posebnoj taksi za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog gasa u periodu 1992.-1995. godina.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će, posebnim rješenjem, uspostaviti proceduru postupanja kod prijenosa sredstava i Federalnom ministarstvu finansija davati naloge da, s posebnog transakcijskog računa, prebaci raspoloživa sredstava.
KADROVSKA RJEŠENJA
Federalna vlada danas je opunomoćila Dijanu Bukovac za učešće u radu i odlučivanju na 17. redovnoj skupštini privrednog društva Feroelektro d.d. Sarajevo, zakazanoj za 30. mart 2018. godine, navodi se u Saopćenju Vlade FBIH o 107.hitnoj sjednici koja je danas održana u Mostaru.
Izvor:novum.ba
Novi Zakon o PIO usvojen je u januaru, a nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH je stupio na snagu.
Vanrednom korekcijom penzija, prema članu 140. novog zakona, 108 hiljada penzionera u aprilu će dobiti povećane penzije, i to za deset posto osobe koje su se penzionisale do 31. jula 1998. godine, a pet posto oni koji su se od ’98 penzionisali do kraja 2007. godine, rekao je za Radiosarajevo.ba šef Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje.
Sa tom korigiranom penzijom, a ostali sa iznosom penzije u decembru, dobit će povećanje nakon usklađivanja penzija 15. aprila, u skladu sa članom 79, usklađivanjem po “švicarskoj formuli”, osim najviših penzija, koje se primjenjuje od 1. marta.
“Tako će svi penzioneri dobiti uvećane penzije već od 1. marta, s tim da će razliku za mart dobiti uz isplatu uvećane aprilske penzije, 5. maja”, pojasnio je Lizde.
“Kada su u pitanju korekcije penzija, zakonom je predviđeno, a tako mora biti i urađeno, da se starosne penzije odobrene do 31. jula 1998. godine korigiraju na izračunati iznos za deset posto, pa se tako korigiran množi sa koeficijentom 1,816. I penzije odobrene do 31.12.2007. godine će se korigirati, na izračunati iznos za pet posto, pa se zatim ta cifra množi sa isplatnim koeficijentom 1,816. Po tom osnovu će biti djelomično ispravljena nepravda starim penzionerima, sa 35-40 godina staža, nanesena prethodnim zakonom, a radi se o 108 hiljada penzionera”, dodao je.
Penzije će biti korigirane za deset posto onima koji su otišli u starosnu ili prijevremenu penziju do 31. jula 1998. godine, a za pet posto onim koji su otišli do 31. decembra svima, ali ima i onih koji su najčešće otišli u penziju sa nekoliko godina staža, koji i sa tim povećanjem neće preći iznos od 326,40 KM.
“Njima se penzija i do sada i ubuduće, do iznosa minimalne penzije, namiruje od prihoda Federalnog zavoda, faktički od ostalih penzionera. Međutim, kao što je naprijed objašnjeno, i te, kao i ostale penzije, povećat će se 15. aprila, sa primjenom od 1. marta”, rekao je Lizde.
Lizde je dodatno pojasnio da nije isto kada u penziju odete sa 35 ili 38 godina ili sa pet-šest godina staža.
“Prema novom Zakonu o PIO-u svake godine 15. aprila će biti usklađivanje penzija sa rastom BDP-a i troškovima života. Tako će biti i ovog aprila, čime će svi penzioneri u maju dobiti povećane penzije, sa primjenom od 1. marta”, najavio je šef Ureda za odnose s javnošću PIO/MIO FBiH.
Za povećanje penzija, podrazumijevajući korekcije i usklađivanje, potrebno je svaki mjesec dodatnih šest miliona KM, što trenutna i planirana finansijska situacija Zavoda PIO može podnijeti.
Izvor: Radiosarajevo.ba
Navedeno je da će protesti biti održani ispred centrala političkih stranaka i da će ih, kako tvrde, držati u blokadi sve dok ne prestanu da vode predizbornu kampanju preko njihovih leđa.
“U javnosti su se pojavile glasine da bi neke od stranaka mogle bojkotovati sjednicu i nastaviti sa blokadom izvršne vlasti. Ako su glasine tačne, želimo unaprijed obavijestiti ministre da ćemo sve one koji ne dođu na sjednicu smatrati neprijateljima poljoprivrede”, navodi se u saopštenju Udruženja poljoprivrednika BiH.
Na dnevnom redu Vlade Federacije BiH trebalo bi da se nađu i stambeni krediti za mlade do 40 godina starosti. Kako je ranije najavila ministrica finansija Jelka Milićević, rok otplate kredita do 150.000 BAM bio bi 20 godina, sa fiksnom kamatnom stopom od 2,99 posto.
Vlada Federacije BiH i Union banka u državnom vlasništvu planiraju za tu svrhu izdvojiti po 10 miliona BAM.
izvor:bhrt.ba