Category: BiH

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera svijeta kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima.

To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće KPMG prije nekoliko godina, u kojoj je jedino Srbija procijenjena kao zemlja sa višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH. To itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju jedne države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nadležna za prikupljanje i naplatu direktnih poreza, kao što su porez na dobit, dohodak, imovinu, te naknade i takse, za Radiosarajevo.ba ističu kako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od cca 72.6 posto.

“Recimo, ako radnik ima neto plaću od 1.000 KM, njegova bruto plaća je znatno veća, odnosno iznosi 1.562 KM. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH na iznos neto plaće od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose za zdravstvo u iznosu od 257,73 KM i doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

 

Izvor: Radiosarajevo.ba

Juniorska rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine okupila se jučer u Donjem Vakufu a povodom nadolazećeg turnira „Rukomet je moja budućnost“ koji je na rasporedu od 29.03. do 01.04.2018. godine u Bugojnu.

Izabranici selektora Nebojše Golića odradili su i trening u sportskoj dvorani u Donjem Vakufu.

Naša rukometna reprezentacija turnir otvara u četvrtak susretom protiv Hrvatske, koji je na rasporedu od 9:30h. Nešto kasnije, istog dana, sa početkom od 19:00h, naši juniori snage će odmjeriti sa selekcijom Njemačke.

U petak sa početkom od 13:00 na rasporedu je susret sa selekcijom Poljske.

Pozivu su se odazvali:

Selimović Kenan (RK Bosna Visoko), Mehmedović Omer (RK Gračanica), Ombaša Ermin (RK Briješće Sarajevo), Omerović Ali Muhamed (RK Krivaja Zavidovići), Faljić Adin (RK Krivaja Zavidovići), Klis Edin (RK Krivaja Zavidovići), Mehinagić Mirza (RK Krivaja Zavidovići), Hadžić Nedim (RK Soeflingen Njemačka), Isaković Adnan (RK Radnički Goražde), Dugajlić Mirko (RK Kozara K. Dubica), Cerić Jasmin (RK Kozara K. Dubica), Lovrić Luka (RK Žepče Žepče), Malbašić Stjepan (RK Žepče Žepče), Hodžić Harun (RK Borac Travnik), Kadrić Damir (RK Maglaj), Hasić Amar (RK Maglaj), Kendić Amar (RK Maglaj) Rušpić Amar (RK Iskra Bugojno), Miloš Kos  (RK Kozara Kozarska Dubica).

Stručni štab reprezentacije ćine, selektor Nebojša Golić, treneri: Josip Klarić i Milan Miljuš, Kordinator: Haris Galijašević i doktor: Mirza Omeragić

izvor:svijet rukometa

Podstaknuti činjenicom da likovi žena nisu zastupljeni na bh. novčanicama, Sarajevski otvoreni centar (SOC) je uputio dopis Centralnoj banci Bosne i Hercegovine u kojem su predložili da se likovi pet žena nađu na novčanicama BiH, odnosno Konvertibilnim markama (BAM).

SOC predlaže da Adela Ber Vukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Boherta budu stavljene na dio novčanice koji se odnosi na motiv lika.

U nastavku donosimo kratke biografije žena koje su predložene na budu na bh. novčanicama.

Adela Ber Vukić (1888-1966) rođena je u Tuzli. U Sarajevu je završila Višu djevojačku školu a nešto kasnije upisala je i učiteljsku školu u Sarajevu. 1908. godine otišla je u Beč gdje je pohađala privatnu slikarsku školu, a zatim i Umjetničku školu za žene (KunstschulefürFrauen und Mädchen). U vrijeme kada je Adela Ber postala prva školovana slikarka, žene u Bosni i Hercegovini su tek počele da se opismenjavanju.

Mica Todorović (1900-1980) rođena je u Sarajevu. Bila je, pored Adele Ber Vukić, jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnica. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Crteži koje je, nakon što je preživjela strahote logora, napravila predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o ljudskom stradanju. Bila je članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Vahida Maglajlić (1907–1943) rođena je u Banjoj Luci. Bila je učesnica u različitim akcijama te je angažovana i po pitanju emancipacije žena, prvo kao sekretarica, a potom i kao predsjednica Ženskog pokreta. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFŽ-a, izabrana je za članicu Centralnog odbora AFŽ-a. Poginula je 1. aprila 1943. godine u selu Velika Ruiška. Za narodnu heroinu proglašena je 20. decembra 1951. godine.

Vera Šnajder (1904–1974) rođena je u Sarajevu. Bila je vrsna matematičarka i naučnica. Objavila je prvi naučni rad iz oblasti matematike koji je objavio neko iz BiH. Učestvovala je u osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te naročito u organiziranju Katedre za matematiku, kasnije Odsjeka za matematiku, na čijem čelu je bila dugi niz godina. Bila je i predsjednica Društva matematičara, fizičara i astronoma BiH, kao i organizatorica Četvrtog kongresa matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, održanog 1965. godine u Sarajevu.

Laura Papo Bohoreta (1891-1942) rođena je u Sarajevu. Bavila se skupljanjem romansi, pjesama, priča i sefardskih poslovica. Prevodila je i adaptirala djela određenih francuskih autora. Laura je smatrala da razvoj žena ne bi trebao zavisiti od okoline, nego od njih samih, od njihove želje da napreduju. Umrla je u sarajevskoj bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.

U SOC-u smatraju da bi se na ovaj način barem dijelom ustupilo zasluženo mjesto bh. ženama u javnom prostoru te da bi se rodna neravnopravnost i nejednaka zastupljenost umanjila, te na simboličan način pokazalo da se vrednuje i rad i doprinos ovih značajnih žena iz bosanskohercegovačke historije.

Izvor: N1

Kolovoz je jutros pretežno mokar ili vlažan, a zbog niskih temperatura upozoravamo na moguću poledicu u planinskim predjelima, kao i na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima.

Zbog većeg odrona na magistralnom putu M-16 Donji Vakuf-Jajce u mjestu Zelenkovac, saobraća se jednom trakom-naizmjenično. – informišu iz BIHAMK-a.

Povećana je opasnost od odrona zemlje ili kamenja i na ostalim dionicama koje vode kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja. Izdvajamo putne pravce: Sarajevo-Foča, Bihać-Bosanska Krupa, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.

Na magistralnom putu M-14.1 Bosanska Gradiška-Bosanska Dubica u mjestu Gašnica, zbog izlijevanja rijeke Save saobraćaj je obustavljen za putnička vozila, dok teretna vozila saobraćaju navedenom dionicom.

Na regionalnom putu R-419 Rakitno-Blidinje, zbog zaleđenog kolovoza i mjestimičnih sniježnih nanosa obustavljen je saobraćaj za teretna vozila preko 3,5 t.

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.

Zbog izvođenja radova na mostu Bojnik na dionici A-1 Sarajevo sjever-Sarajevo zapad, saobraćaj se na mjestu radova preusmjerava iz vozne u preticajnu traku.

Zbog sanacionih radova na vijaduktu Briješće na magistralnom putu M-17 Rajlovac-Stup saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na kružni tok (rotor) u ulici Safeta Zajke.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

foto: ilustracija

Prihodi od akciza na derivate nafte u februaru u BiH bili su za 3,5 odsto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je prilično visok rast imajući u vidu očekivanja u vezi sa izmjenama Zakona o akcizama, navodi Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u svom biltenu.

OMA navodi da u ovome treba imati u vidu tri činjenice. Prvo da se akcize na domaće naftne derivate naplaćuju na osnovu prijave o količinama derivata stavljenih u promet u prethodnom mjesecu. Usljed toga, iznos naplaćenih akciza na domaće derivate nafte odnosi se na promet iz januara, odnosno iz perioda prije povećanja cijena derivata nafte.

Druga činjenica se odnosi na to da je u očekivanju rasta cijena derivata nafte od 1. februara, kada su izmjene zakona stupile na snagu, povećana potrošnja derivata od građana i stvorene dodatne zalihe.

Treće, osnovica za poređenje naplate, a to su naplate u januaru i februaru prošle godine, nije referentna, jer je veoma niska.

“To su bili mjeseci u kojima je zbog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, a potom i cijena derivata nafte u BiH, ostvarena najmanja mjesečna potrošnja derivata u cijeloj prethodnoj godini”, navode iz OMA.

Naplata prihoda od putarine je očekivano naglo povećana zbog povećanja iznosa namjenske putarine sa 0,10 BAM na 0,25 BAM po litru.

Uticaj viših cijena derivata nafte zbog primjene izmjena Zakona o akcizama na potrošnju derivata, a time i na naplatu prihoda od akciza i putarine, moći će se preciznije sagledati tek u narednim mjesecima, kada se poređenja budu radila u odnosu na daleko višu osnovicu iz prošle godine.

Izvor:bhrt.ba

Direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić u intervjuu za Fenu istakao je da će se nivo sigurnosti saobraćaja značajno povećati rekonstrukcijom i sanacijom devet lokacija koje su klasificirane kao “crne tačke” i opasna mjesta

To je dio projekta “Modernizacija cesta u FBiH“, čije su aktivnosti započele prošlog mjeseca.

Potcrtao je da se sigurnost saobraćaja konstantno procjenjuje kroz rad Odsjeka za sigurnost saobraćaja JP Ceste FBiH, a u svrhu identifikacije opasnih mjesta na magistralnim cestama FBiH rade se studije crnih tačaka na osnovu podataka o saobraćajnim nezgodama za određene periode.

“Posljednja takva studija je urađena u februaru 2017. godine sa podacima o saobraćajnim nezgodama za period 2013. – 2015., koja će biti osnov za djelovanje JP Ceste FBiH u svrhu povećanja sigurnosti prometa za naredne dvije do četiri godine. Studijom je izdvojeno 31 opasno mjesto (crne tačke) na magistralnim cestama FBiH”, kazao je Pravdić.

Odgovarajući na pitanje koliko smo usklađeni s Direktivom Evropske komisije o sigurnom upravljanju cestovnom infrastrukturom, navodi da su “Ceste FBiH“ od 2002. godine do danas izradile tri studije crnih tačaka na magistralnim cestama u Federaciji BiH.

Nakon identifikacije crnih tačaka i opasnih mjesta, tokom godina izvršena je sanacija i rekonstrukcija velikog broja crnih tačaka, a devet identifikovanih crnih tačaka iz druge studije se nalaze u Programu modernizacije cesta FBiH.

Što se tiče provođenja aktivnosti RSA (Road Safety Audit) i RSI (Road Safety Inspection), Pravdić kaže da “Ceste FBiH” u okviru redovnih aktivnosti provode interne kontrole s ciljem povećanja sigurnosti na cestama, a inače parcijalno i periodično kontrole rade stručne službe.

“Nadamo se da će Ministarstvo transporta i komunikacija BiH što prije uspostaviti sistem revizije novih projekata i postojećih cesta po metodologijama RSA i RSI, a što je propisano predmetnom Direktivom i Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH”, naglasio je Pravdić.

Govoreći o tome da li građani mogu biti sigurni u pogledu funkcioniranja semaforskih uređaja na cestama, naglašava da su u prethodnom periodu urađeni značajni investicioni radovi na ugradnji novih i sanaciji postojećih semafora na lokalitetima Cazin, Donji Vakuf, Goražde, Gračanica, Simin Han (Tuzla), Neum, Odžak, Orašje, Tuzla (Miladije), te je pet semafora uvezano u jedinstveni sistem u prolazu kroz Travnik.

“Za navedene semafore urađeni su novi signalni planovi na osnovu podataka o saobraćaju”, konstatovao je Pravdić.

Za održavanje semaforskih uređaja, rasvjete tunela, prilaznih zona tunelima i raskrsnica, te održavanje trafo-stanica provedeni su postupci javnih nabavki 2017. godine.

Okvirni sporazumi za četiri godine i pripadajući ugovori za održavanje elektro-opreme potpisani su, po njegovim riječima, sa firmom Step d.d. Sarajevo u vrijednosti oko 425.000 KM na godišnjem nivou (rasvjeta 178.025,29 KM + semafori 245.280,56 KM).

“Također, za obilježavanje pješačkih prelaza kod škola, Planom JP Ceste FBiH su predviđena sredstva u iznosu od 50.000 KM za sanaciju i ugradnju novih svjetlosnih saobraćajnih znakova, te 50.000 KM za obilježavanje pješačkih prelaza sa ugradnjom optičko-vibracionih traka”, istakao je Pravdić, te podsjetio da većina semafora u prolazu kroz gradove (Sarajevo, Tuzla, Mostar i dr.) nisu stalna sredstva JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo odnosno izgrađena su od lokalnih zajednica koje njima i upravljaju.

Program modernizacije cesta u FBiH zvanično je počeo krajem prvog mjeseca potpisivanjem ugovora za izvođenje radova na magistralnoj cesti M-17.3 Neum – Stolac, dionica Stari Neum – Broćanac.

Komentirajući benefite koje donosi izgradnja te nove ceste, Pravdić kaže da će građani BiH imati pristup Jadranskom moru preko vlastitog teritorija to jest omogućilo bi se povezivanje unutrašnjosti zemlje s njenim jedinim pomorskim gradom i turističkim centrom Neumom.

Osim toga, izgradnjom M-17.3, tvrdi, došlo bi do “smanjenja prometnog opterećenja na cesti M-17 (Mostar – Doljani, odnosno granica sa RH) i zastoja na graničnom prijelazu sa Hrvatskom“.

“Predložena nova cesta ukupne dužine 32,9 km je dio magistralne ceste M-17.3 Buna – Neum, ogranak magistralne cesta M-17, Sarajevo – Mostar – Čapljina – Metković. Postojeća cesta Buna – Neum je u dosta lošem stanju, sa skromnim tehničkim elementima (minimalni radijusi, ukupne širine 3 – 4 m, uzdužni nagibi veći od 7 posto, slijepe krivine, veliki broj serpentina i sl.), a predstavlja jedinu vezu BiH s morem. Veza s morem ostvaruje se najvećim dijelom teritorijem Hrvatske što podrazumijeva prelazak dva granična prijelaza”, pojašnjava direktor JP Ceste FBiH.

Također, u pogledu izgradnje ceste Neum-Stolac potvrdio je da će ukupan iznos sredstava od 700.000 KM, koje je osigurala Vlada FBiH, biti utrošena na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na poddionici Stolovi – Drenovac na području općine Stolac.

“Ukupna površina zemljišta predviđena za eksproprijaciju na ovoj poddionici je 235 737 m², a prosječna vrijednost zemljišta je oko 8 KM/m², pa je procjena da je za eksproprijaciju na ovoj poddionici ukupno potrebno oko 1.885.000 KM”, rekao je Pravdić, te dodao da je u toku natječaj za prikupljanje ponuda za izvođača radova na izgradnji tunela Žaba (Hutovo).

 

Osim ovih aktivnosti, u 2018. godini predviđene su srednja/manja investiciona ulaganja kao što su rehabilitacije/rekonstrukcije devet mostova, tri tunela, te izgradnja traka za spora vozila.

 

“Značajan problem je nezadovoljavajući nivo usluga na magistralnim cestama i sigurnost učesnika u prometu, posebno pješaka, prvenstveno zbog činjenice da postojeće trase prolaze kroz gusto naseljena područja zbog čega je neophodno izmiještanje trase u postojećem koridoru i zbog čega je Programom modernizacije predviđena izgradnja obilaznica oko gradova. Zato su izuzetno značajne sve aktivnosti, planirane projektom “Modernizacijom cesta u FBiH“, koje trebaju doprinijeti poboljšanju stanja mostova i tunela na magistralnim cestama, poboljšanju nivoa usluge za učesnike u prometu i poboljšanju sigurnosti prometa na cestama”, zaključio je u intervjuu za Fenu direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić.

(akta.ba)

U većem dijelu BiH kiša koja pada uslovljava da se saobraća usporeno i otežano po vlažnom, odnosno mokrom kolovozu. Povećana je opasnost od odrona zemlje ili kamenja na dionicama koje vode kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja. Izdvajamo putne pravce: Sarajevo-Foča, Bihać-Bosanska Krupa, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.

Na magistralnom putu M-14.1 Bosanska Gradiška-Bosanska Dubica u mjestima Gašnica i Bistrica, zbog izlijevanja rijeke Save saobraćaj je obustavljen za sve kategorije vozila.

Na regionalnom putu R-419 Rakitno-Blidinje, zbog zaleđenog kolovoza i mjestimičnih sniježnih nanosa obustavljen je saobraćaj za teretna vozila preko 3,5 t.

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.

Zbog izvođenja radova na mostu Bojnik na dionici A-1 Sarajevo sjever-Sarajevo zapad, saobraćaj se na mjestu radova preusmjerava iz vozne u preticajnu traku.

Zbog sanacionih radova na vijaduktu Briješće na magistralnom putu M-17 Rajlovac-Stup saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na kružni tok (rotor) u ulici Safeta Zajke

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

Za razliku od zemalja Europske unije, gdje je sve veći broj novih automobila, prosječna starost vozila koja se kreću našim cestama povećava se iz godine u godinu. Tako je prosječna starost kontroliranih vozila sa 17 godina, koliko je iznosila 2011. godine, tokom 2016. porasla na 20 godina, stoji u dokumentu “Informacija o registriranim motornim vozilima u razdoblju od januara do decembra 2017.” koji je izradio BiHAMK, piše Večernji list BiH.

Najviše u FBiH

Uz to što su stara, na cestama Bosne i Hercegovine je iz godine u godinu sve veći broj vozila. U protekloj, 2017. godini u Bosni i Hercegovini je ukupno registrirano 1,021.120 cestovnih motornih vozila, što u odnosu na 2016. godinu (990.730 m/v) predstavlja povećanje od 30.390 vozila. Od ukupnog broja vozila, u Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano ih je 623.249 ili 61,04%, u Republici Srpskoj 365.325 ili 35,78%, dok je u Distriktu Brčko registrirano ukupno 32.546 cestovnih motornih vozila ili 3,19%. U spomenutom dokumentu dalje se navodi kako se najveći broj registriranih vozila odnosi na osobne automobile, i to 884.573 vozila.

U Bosni i Hercegovini imamo registriran 12.291 moped i motocikl, zatim 4395 autobusa, 84.781 teretno vozilo, 29.329 priključnih vozila, 4544 traktora i 1114 radnih strojeva. Kada je riječ o Federaciji BiH, broj registriranih vozila porastao je u svim kantonima. Najveće povećanje zabilježeno je u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je u godini dana registrirano 3,77% vozila više. Tako je tokom 2017. u tom kantonu bilo registrirano 32.560 vozila, a godinu ranije 30.954.

Najmanje povećanje broja registriranih vozila zabilježeno je u Hercegbosanskom kantonu gdje se taj broj povećao za 0,94 posto. Odnosno, tokom 2016. godine cestama ovog kantona prometovala su 15.573 vozila čiji su vlasnici iz Hercegbosanskog kantona, a prošle godine taj se broj popeo na 15.720. Zanimljivo je spomenuti kako je čak 206.437 registriranih vozila koja su svakodnevno na cestama BiH proizvedeno prije 1991. godine. S druge strane, samo 21.178 vozila je s Euro 6 motorom.

Skloniji “dizelašima”

Ipak, u strukturi registriranih vozila u Bosni i Hercegovini najviše je onih s Euro 3 motorima, i to 318.043. Podaci potvrđuju i činjenicu kako su vozači u Bosni i Hercegovini skloniji “dizelašima” nego “benzincima”. Iz podataka prikazanih u spomenutom dokumentu vidljivo je kako više od 70 posto vozila koristi dizel kao pogonsko gorivo, više od 25 posto benzin, dok je broj vozila s alternativnim pogonskim gorivom značajno porastao u odnosu 2016. godinu i sad iznosi nešto manje od 4 posto. U dokumentu se dalje navodi i broj prvoregistriranih vozila tijekom prošle godine.

“U Bosni i Hercegovini je tokom 2017. godine prvi put registrirano 75.121 cestovno motorno vozilo, što čini 7,36 posto od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu”, stoji u izvještaju BiHAMK-a koje je nedavno razmatrano na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema analiziranim podacima, dolazi se do zaključka kako je, od ukupnog broja prvi put registriranih cestovnih motornih vozila, 16,38% novih vozila, dok je 83,62% uvezenih rabljenih vozila. Iz BiHAMK-a naglašavaju kako se trend uvoza rabljenih vozila iz godine u godinu smanjuje, dok broj novih vozila raste. I među prvoregistriranim vozilima prednjače putnička vozila. Slijede ih teretna vozila, priključna vozila pa traktori. Vrijedi spomenuti kako je tokom 2017. godine prvi put registrirano 1712 traktora.

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed protekle noći počelo je ljetno računanje vremena.

Ovog 25. marta ljetno računanje vremena počelo je tako što se vrijeme u dva sata računa kao tri sata. Kod većine digitalnih satova na kompjuterima i mobitelima vrijeme se pomiče automatski, a na drugim kućnim satovima morat ćete ih pomjeriti ručno.

Odluka o promjeni vremena primjenjuje se od 1983. godine, a ove godine Evropski parlament pokrenuo je inicijativu da se ta praksa ukine.

Ljetno računanje vremena u Evropi će trajati do posljednjeg vikenda u oktobru, kada počinje zimsko.

Programski skup Stranke demokratska akcije (SDA) počeo je u 13 sati u Olimpijskoj dvorani Zetra.

– Ovo je neka vrsta sabora SDA. Važno da smo se ovako okupili, prva i najvažnija poruka je sama slika Zetre, šalje jasnu poruku. Slika snage, volje i jedinstva kakvu nema ni jedna druga stranka u BiH. Niko nije iznio breme kao mi. Neki su pokušali da preuzmu vodeću ulogu od nas, uspjeli dva puta, da bogda nisu, njihove greške smo popravljali. Ne smijemo im dozvoliti da više ikad preuzmu od SDA vodeću ulogu, poručio je na početku svog obraćanja Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

O rezultatima izvršne vlasti govorit će i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, a u ime kantonalnih premijera okupljenima će se obratiti Bego Gutić.

Kako je najavljeno iz Službe za odnose s javnošću SDA, programskom skupu prisustvovat će kadrovi SDA iz mjesnih, općinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija Stranke.