Na graničnim prelazima: Velika Kladuša, Bosanska Gradiška, Izačić, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica, Gradina i Bosanski Brod duga su zadržavanja putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima promet putničkih vozila za sada protiče uz zadržavanja do 30 minuta.
BIHAMK
Nakon što smo jučer svjedočili snimku iz Vlasenice kada je, uoči pravoslavnog Božića kolona automobila prošla ispred kuće jednog povratnika dok iz prvog automobila trešti ‘ustajte balije’, novi horor zabilježen je u Potočarima…
I ovu provokaciju su snimile nadzorne kamere, a desila se kao i ona u Vlasenici, jučer, uoči pravoslavnog Božića, 6. januara.
Naime, iz kombija koji je bio u koloni vozila pod pratnjom MUP-a RS pucano je iz vatrenog oružja u trenucima dok su vozila prolazila pored kuća bošnjačkih povratnika u Potočarima kod Srebrenice.
Sve se desilo povodom pravoslavnog Božića kada su lokalni Srbi u subotu popodne vozilima paradirali na relaciji Bratunac-Srebrenica.
Iako su prve informacije navodile kako je pucano u pravcu kuće, portal Istraga javlja kako im je potvrđeno da su meci ispaljeni u zrak, a ne u pravcu kuće.
MUP RS-a nije se oglasio ni o jednom od dva incidenta…
Radiosarajevo.ba
U novogodišnjoj noći, u naselju Varda u Kaknju odvijala se nezapamćena drama, saznaje “Dnevni avaz”.Staricu Hasiju Čeliković (81), koja je bila sama u kući, napala su dvojica mlađih muškaraca.
Pretukli su je, s ušiju joj strgnuli dvije naušnice, skinuli prsten s ruke, ogrlicu s vrata i ukrali 20 maraka!
Od te noći nana Hasija nema sna. Niti se smije vratiti svojoj kući, niti smije zaspati, iako je sada na sigurnom, kod kćerke u mjestu Brus. Ona je za „Avaz“ prepričala svoju borbu s kriminalcima, ološima.
– Do 12.30 sati sam sjedila, izašla sam da zaključam i vjerovatno sam ostavila otključana vrata. I ja sam zaspala, televizor je ostao uključen. Za koliko sam vremena ja zaspala, ne znam. Šta je mene probudilo, da li kada su oni ušli na vrata, ni to se ne sjećam, jer ne čujem dobro. Spavala sam i, ovako kako sam ustala, vidim pravo u mraku dvoje stoji. Bijela su mi vrata i vidim da ih je dvoje. Ja sam povikala „ko je to“, a oni ništa nisu rekli, odmah su mi prišli i počeli me udarati! Jedan me uhvatio za vrat i počeli su vikati: „Daj zlato, daj pare!“ Drugi me udarao šakama, jedan me pritiskao – prisjeća se Hasija Čeliković.
Kaže da su imali nož ili čakiju.
– Govorili su mi „daj zlato, daj pare“, ja sam samo govorila da nemam. Otimala sam se koliko sam mogla. Onda su mi vidjeli prsten na ruci, pa su mi onda ogrlicu otrgli s vrata, naušnicu jednu su mi strgnuli… Ovome drugom je rekao da on drugu naušnicu skine i on je skinuo. Ne znam je li ga pozvao imenom jer ne čujem dobro – govori u potresnoj ispovijesti za „Avaz“ nana Hasija.
Nakon toga, koliko se sjeća, podigli su je s poda i bacili iza trpezarijskog stola.
– Pala sam i plačući dozivala „u pomoć, Ibro, Ibro“, a Ibro mi je pastorak. I, eto, koliko sam ja bila pri svijesti, pobjegli su kada sam ja zavikala „Ibro, Ibro“. Ne znam ni sama kako sam ustala, upalila svjetlo i sjela na kauč. Uzela sam telefon, druge naočale i našla Ibrin broj te ga nazvala. Nije se odmah javio, kasnije je on mene zvao, pitao šta je bilo. Rekla sam mu da su me napali i on je odmah došao, ali je već sve bilo gotovo – govori Hasija Čeliković.
Ibro je, kaže, pozvao policiju.
– Došla su njih četvorica i rekli su mi: „Nano, hajde s nama u bolnicu.“ I stavili su me u kola, odvezli u bolnicu, u Hitnu, pa za Zenicu. U Zenici su me slikali, ostavili me da se malo oporavim. Kćerka mi je došla, oni su rekli da ostanem do 12 da vide hoću li biti dobro. Tek je sutra meni izbacilo povrede. Bilo mi je modro po leđima, bilo me samo strah da mi rebra nisu napukla jer me boli i ne mogu da ležim, imam velike bolove – govori nam Hasija Čeliković.
Rane će, kaže, zacijeliti, ali strah ostaje do kraja života.
Nana Hasija nam je ispričala da se boji vratiti u tu kuću.
– Ne popušta me strah, ne smijem se vratiti kući. Nikad više nisam ušla u kuću niti smijem. Trenutno sam kod kćerke. Trebam u ponedjeljak opet ići hirurgu. Ne daju mi da idem dolje, ali i ne smijem. Sve je to još razbacano po kući. Ja se bojim, jer sam fasovala – dodaje Hasija Čeliković.
Sve je prijavljeno policiji koja provodi istragu i intenzivno radi na pronalasku napadača na staricu Hasiju Čeliković.
Zlatan Alagić iz Bihaća upornošću, voljom za životom i pozitivnom energijom sigurno može biti inspiracija mnogim ljudima.
Nakon nesreće u ranom djetinjstvu jedno vrijeme bio je potpuno nepokretan. Imao je oko dvije i po godine kada ga je udarilo auto i zadobio je teški potres mozga. U komi je proveo dva mjeseca, a nakon buđenja iz kome uslijedila je duga i mukotrpna borba za život. Nakon saobraćajne nesreće, Zlatanu je ustanovljena dijagnoza hemiparesis cerebralis – oštećenje cijele jedne strane tijela.
Međutim, ovaj uporni Bišćanin nikada nije odustajao i borio se svim snagama kako bi sebi i drugima pokazao da je život vrijedan svakog truda i rada, a danas, koliko god zvučalo skoro nemoguće, učestvuje na utrkama širom Evrope i osvaja planinske vrhove.
Prvu utrku je zvanično istrčao u julu 2017. godine kada je trčao pet kilometara.
Više na: Radio Sarajevo
“Al’ me hladira! Al’ me vodira!” Ovo je ljetos bila uzrečica djeci, mladićima, ali i starijim ljudima. To je dio TikTok kontenta Elvedina Sakića, poznatijeg kao Real Madrid, koji je, nakon odsluženja kazne u zeničkom zatvoru, postao zvijezda TikToka u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Jedna rečenica u zatvorskoj ispovijesti “izgradila se Zenica k’o Real Madrid” učinila je ovog čovjeka megapopularnim.
Nakon što je odrobijao svoju kaznu našao je utočište na TikToku i rekao da će sve zvijezde na ovoj megapopularnoj platformi “pomesti”.
Ko je pratio njegovo live uključivanje za Novu godinu, shvatio je koliku popularnost uživa Elvedin Sakić. Za “Dnevni avaz” kaže da su mu drugi tiktokeri, među kojima uglavnom ima ljudi iz kriminalnog miljea, pokušavali ugasiti profil, da mu i danas nude desetine hiljada eura da uđe s njima u obračune uživo na TikToku, ali da on ima svoj film i ne da nikome pristupa.
– Što se tiče tih paljevina automobila i ostalih belaja, znaš kako, najlakše je sebi dušmana navući za vrat. Svađaju se, ja sam im stalno govorio i sad im kažem – ne svađajte se! Budite originalni. Evo, dao sam im uvjet da sa mnom budu u liveu, da mjesec ne smiju ništa opsovati! Dakle, ko hoće, a hoće svi sa mnom na TikTok, mjesec ne smije niko spomenuti “je” i “be” – kaže Sakić.
Elvedin Sakić zvani Real Madrid: Meni ne mogu “mafijati”. Facebook
Kako ima svoj film i kako mu popularnost raste, sve češće je na meti drugih tiktokera koji ga predstavljaju najgorim ološem. Zna se da je Sakić zenički robijaš koji je odležao kaznu od osam godina zatvora zbog krivičnih djela oštećenje tuđe imovine, falsificiranje i teške krađe.
– Sada govore da sam silovao babe, maloljetnice, plaćali su da mi ugase profil na TikToku, govore mi da sam peder. Demokratija je, bori se kako možeš, ali podmetanja i to, to mene ne interesira, meni ne mogu “mafijati”. A sve to jer je veliki novac u igri i jer sam ja popularniji od njih. Ja na prozivke više neću reagirati, rekao sam im fino, nema psovanja i možete sa mnom. Pokušavali su me uvući u te priče, ja sam sada blokirao četiri ili pet giftera koji su počeli da mi govore šta da radim. Nude mi desetine hiljada maraka ili da se povučem ili da s nekim od njih uđem u live ili neke talove. Nema od toga ništa – govori Sakić.
S druge strane, Vladimir Vasić, sociolog, kaže da su društvene mreže svakodnevica i nešto što nam pomaže da se integriramo u savremeno društvo. Od toksičnih i neželjenih utjecaja na djecu od osoba koje su bile po zatvorima, a sada su zvijezde TikToka, ističe Vasić, porodica i roditelji trebaju biti prva linija odbrane.
Vladimir Vasić: Prva linija odbrane je porodica. Facebook
Pročitajte više na: Avaz.ba
Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -2; Sokolac 4; Bihać, Ivan Sedlo 5; Banja Luka, Bugojno, Gradačac, Livno, Sarajevo, Tuzla, Zenica 7; Široki Brijeg, Trebinje 8; Mostar 10; Neum 11; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 922 hPa, za 21 hPa je niži od normalnog i lagano opada.
Danas će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme sa kišom u Bosni, a na planinama sa susnježicom ili snijegom. U Hercegovini lokalno slaba kiša u jutarnjim satima. Prema kraju dana u Krajini se očekuje prelazak kiše u susnježicu ili snijeg, a tokom noći postepeno i u ostatku Bosne. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 15 °C.
U ponedjeljak 08.01.2024., oblačno vrijeme sa slabim snijegom u Bosni. Na jugu Hercegovine povremeno sa slabom kišom. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Temperatura zraka u Bosni od -4 do 2, a u Hercegovini od 6 do 12 °C.
Protest “Svi za Bosnu, Bosna za sve!” održan je danas u Sarajevu u organizaciji Foruma mladih Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, povodom proslave neustavnog datuma 9. januara kao dana bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i političke krize u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Skupštine Foruma mladih “Krug 99” Eman Šabotić kazao je novinarima da se u BiH posljednjih 30 godina konstantno prijeti ratom, a da mladi šute.
– Vjerujem da je posljednji moment da se urazumimo i da konačno shvatimo da imamo samo jednu domovinu i da naša domovina nema alternativu. Na nama je dužnost, što nas je i Armija Republike BiH zadužila u posljednjem ratu, da našu zemlju čuvamo i volimo svim snagama i svim srcem – kazao je.
Pozvao je mlade Bosne i Hercegovine da stanu u odbranu Bosne i Hercegovine.
– Ako mi prije svega sami ne krenemo u promjene, ne može nam niko pomoći – zaključio je.
Sa protesta je upućena poruka da su protiv razaranja BiH pred očima čitavog svijeta, jer se punom žestinom nastoje ostvariti bivši ratni ciljevi iredentističkih snaga, svim raspoloživim sredstvima istih ratnih aktera.
Tvrde da je dosta svakodnevnih poniženja države, njenih institucija, čitavih naroda i ratnih žrtava.
Pozvali su na akciju domaće i internacionalne aktere koji su se Dejtonskim sporazumom obavezali na pomoć u demokratskom razvoju Bosne i Hercegovine te traže da se, kako ističu, na pokazanu militantnu predstavu 9. janua
Cijene 40 prehrambenih i higijenskih artikala trenutno su “zaključane” na oko 1.500 prodajnih mjesta u FBiH, a u akciji Federalnog ministarstva trgovine, započetoj polovinom decembra prošle godine sa 14, trenutno učestvuje 31 trgovinska kompanija. U narednim danima, kazao je za “Avaz” federalni ministar Amir Hasičević, bit će standardiziran način obilježavanja proizvoda s nižom, “zaključanom” cijenom, jer su subjekti uključeni u akciju do sada to radili na različite načine.
Zaustavljen rast
– Dobili smo već neke mailove gdje kupci potvrđuju informacije trgovaca da je ušteda na korpi proizvoda sa “zaključanim” cijenama 37 maraka. Akcija donosi rezultate, a nama je vrlo bitan efekt sidrenja cijena, jer, ako jednom artiklu “zaključate” cijenu, automatski ga prate i ostali iz te grupe proizvoda. Statistika je neumoljiva. Mi sada imamo prvi put pad cijena hrane u posljednjih ne znam ni koliko mjeseci. Za 0,1 posto, ali važno je da je rast cijena zaustavljen – kaže Hasičević.
Najavljuje pokretanje nove akcije “Pametni kupac”, u okviru koje će građani, putem digitalne platforme, birati artikle i cijene u korpi proizvoda sa “zaključanim” cijenama, ali i rast broja namirnica čije su cijene niže i fiksne. Hasičević otkriva da je u pripremi i novi zakon o neposrednim mjerama kontrole cijena jer to i EU traži.
Veće kazne
– Mi smo prihvatili slobodno formiranje cijena i u okviru toga moramo biti pažljivi, ali ovim zakonom želimo spriječiti svako eventualno “divljanje” cijena. Za razliku od dosadašnjih, kazne bi trebale biti značajno veće. Do sada su one bile 1.000 KM, u proceduri izmjena postojećeg zakona su kazne od 6.000 odnosno 30.000 KM, ali hoćemo da napravimo potpuno novi zakon. Mi smo najveću inflaciju imali u oktobru 2022. godine, ali nije postojao zakon koji bi propisao da, ako inflacija dva mjeseca zaredom prijeđe određeni procent, Vlada FBiH poduzima mjere. Ovdje je inflacija puštena da poraste na 19,4 posto, koju smo uspjeli zaustaviti i najniža je u regionu. Novim zakonom ćemo takve scenarije spriječiti – ističe Hasičević.
Ozbiljno se radi i na setu fiskalnih zakona i Hasičević kaže da očekuje da on bude završen do 1. jula.
– Usvajanjem zakona o minimalnoj plaći i zakona kojima bi se smanjili doprinosi, onako kako je planirano, u budžetu bi se napravilo oko milijardu KM minusa. Tu milijardu pokušavamo da nadoknadimo prije svega borbom protiv sive ekonomije. Računamo da to možemo nadoknaditi kroz online fiskalizaciju jer veliki dio prometa danas nije fiskaliziran kako treba, uz povećanje poreza na dohodak, dividenda će biti oporezovana – navodi Hasičević.
Ako Vlada FBiH smanji doprinose, to moraju dobiti radnici.
avaz.ba
“Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana”, piše član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svjoj kolumni za Euronews.
Napisani tekst za Euronews prenosimo u cijelosti:
Bosanci i Hercegovci već decenijama čekaju na dobre vijesti iz Brisela. Moji sunarodnjaci, kojima teške sudbine nisu strane, uvijek su znali da put prema članstvu u Evropsku uniju nije bez značajnih prepreka.
Put Bosne i Hercegovine je bio eho sopstvenih domaćih političkih problema dosad, te su godine nedostatka napretka u pogledu pristupanja u EU prouzrokovale gubitak nade mnogih, uprkos ličnom osjećaju pripadanja velikoj evropskoj porodici.
Sve se to promijenilo i moja je zemlja trenutno pred otvaranjem pristupnih pregovora s Briselom – posljednji korak koji u konačnici vodi ka punopravnom članstvu.
Nijedna strana ne smije dopustiti da izmakne ova prilika da budemo napokon ujedinjeni pod istom zastavom, posebno dok traje najkrvaviji konflikt na evropskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata. Skoro trideset godina nakon jezivog rata na svom tlu, građani Bosne i Hercegovine vrlo dobro znaju koji su sve ulozi u pitanju.
Nekoliko je zemalja članica EU snažno zagovaralo da se već u decembru 2023. donese odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, usklađujući njen put s Ukrajinom i Moldavijom.
Evropsko vijeće je na kraju ipak slijedilo uslovnu preporuku Evropske komisije.
Na ovaj način Bosni i Hercegovini je poslana poruka da odluka o otvaranju pregovora predstoji čim se postigne odgovarajući napredak u narednim mjesecima.
Ipak, uprkos brojnim unutrašnjim opstrukcijama, u BiH je ostvaren značajan iskorak u procesu evropskih integracija.
Usvojen je set važnih zakona u Vijeću ministra BiH i Parlamentu BiH. Predsjedništvo BiH je usvojilo niz važnih odluka i ratificiralo brojne sporazume koji jačaju regionalnu saradnju i evropski put Bosne i Hercegovine.
Otvaranje pregovora za članstvo bi bila važna politička poruka o spremnosti EU da s Bosnom i Hercegovinom pokrene proces koji bi proizveo suštinske i vidljive reforme.
To je proces koji bi sasvim sigurno imao pozitivne učinke na bosanskohercegovačko društvo u cjelini i koji bi značio priznanje i valorizaciju ostvarenog napretka na evropskom putu.
S druge strane, daljnje odlaganje i dugo čekanje dovodi do gubitka entuzijazma, ali i povjerenja građana u vjerodostojnost procesa evropskih integracija.
Prema istraživanju iz maja i juna 2023. godine, 73.3% građana podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU. To predstavlja snažan temeljni konsenzus za provedbu reformi na evropskom putu, nešto što Brisel ne bi trebao oklijevati da iskoristi.
Očekujem da će Evropsko vijeće u martu pružiti priliku Bosni i Hercegovini da demonstrira svoju posvećenost evropskim vrijednostima – priliku da ojačamo našu međusobnu povezanost i saradnju.
Prvobitni krivci za trenutnu blokadu na evropskom putu Bosne i Hercegovine su domaći „anti-Evropljani“.
Oni pokazuju nezainteresovanost za EU članstvo, jer znaju da ulazak u EU predstavlja usklađivanje sa EU zakonima i standardima.
Evropsko pravno okruženje bi značilo gubitak postojećih privilegija za mnoge od njih, a za neke bi značilo i gubitak slobode, jer su povezani s kriminalnim radnjama i korupcijom.
Jednako je bitno da EU izbjegne dodatne pogrešne računice vezane za Bosnu i Hercegovinu.
Neke od najvećih grešaka koje je EU napravila uključuju njenu nespremnost da dosljedno provodi evropske principe i standarde u BiH; blaga politika prema destruktivnim političarima koji otvoreno prijete Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH i nevoljkost da se sankcionišu ekstremni političari, koji prijete miru u BiH i širem regionu Zapadnog Balkana.
Da je Brisel zauzeo odlučniji stav tokom posljednjih deset godina, Bosna i Hercegovina bi bila pošteđena mnogih kriza, a ovaj dio Evrope bi bio mnogo stabilniji.
Međutim, postoje naznake da dolazi do promjene. Nakon mojih posjeta 2023. sjedištu NATO-a i EU u Briselu, uz naknadne posjete Parizu, Berlinu, Washingtonu i Londonu, uvjerio sam se da podrška Zapada Bosni i Hercegovini jača.
Tokom posjete Saveznoj Republici Njemačkoj razgovarao sam s kancelarom Olafom Scholzom i dobio jasne i nedvosmislene poruke da Njemačka podržava Bosnu i Hercegovinu.
Ohrabrujuće poruke dobio sam i od predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona tokom posjete Francuskoj. Tokom našeg razgovora u Jelisejskoj palati predsjednik Macron je pružio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Bosni i Hercegovini je potrebno više takve vrste podrške. EU bi u narednom periodu trebala snažnije i konkretnije jačati proevropske i demokratske snage zemlje.
Izuzetno je važno da se ne zaboravi činjenica da proruske i separatističke snage unutar entiteta Republika Srpska (RS) namjerno blokiraju i evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini već šesti mjesec traje otvoreni napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – čiji djelovi de facto čine Ustav Bosne i Hercegovine – i ustavni poredak zemlje.
Stanje je ekstremno ozbiljno. To nije samo moja lična ocjena, već i stav iznesen od strane skoro svih ključnih lidera na Zapadu.
Shodno tome, Zapad bi trebao zaustaviti sva antidejtonska i protuustavna djelovanja, od kojih je prvo na redu nadolazeće obilježavanje 9. januara „Dana RS“, praznika za kojeg je Ustavni sud BiH donio odluku da je diskriminatoran i protuustavan.
Uprkos konačnim i obavezujućim sudskim odlukama, entitetski lideri uporni su u nezakonitom obilježavanju tog događaja, održavajući kontinuiran, opasan i sistematski napad na Dejtonski mirovni sporazum i na budućnost Bosne i Hercegovine.
Ako se pokušaji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ne zaustave, izostanak djelovanja mogao bi se protumačiti kao ohrabrenje da se pređe u sljedeću fazu povećanja tenzija, što bi moglo dovesti do destabilizacije cijele regije.
Znajući šta sada zna, nakon skoro dvije godine ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Zapad može i treba spriječiti da eskalacija tog rata izazove sukobe na Zapadnom Balkanu i dalje širom Evrope.
Još od sticanja nezavisnosti 1992. godine, budućnost Bosne i Hercegovine čvrsto je vezana za budućnost Evrope.
Ukoliko EU pokaže spremnost da pozitivno iskoristi geopolitičke, geoekonomske i geokulturne prednosti Bosne i Hercegovine, od toga će imati koristi i EU i naša zemlja.
S obzirom na geopolitičku dinamiku koja se razvija, postoji hitna potreba da EU strateški razmotri ubrzani i prilagodljiviji pristup politici proširenja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje regiona.
Pored toga, ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u EU predstavljalo bi, ne samo jačanje ekonomske i političke veze, već i uspostavljanje novog oblika solidarnosti i zajedničkih vrijednosti od suštinskog značaja za evropski identitet u cjelini.
Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana.
Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope, a mjesto koje joj pripada je unutar EU.
Najniža plata u Federaciji ove godine iznosit će 619 maraka. Odluka je ovo Vlade FBiH donesena nekoliko dana prije početka nove godine. Sindikati, osim što su tražili da minimalna plata od početka ove godine bude 1000 maraka, navode i da nisu konsultovani za ovu odluku Vlade. Također, ni poslodavci nisu saglasni sa ovom odlukom.
Novogodišnje želje, ipak, ostaju neostvareni snovi, čini se, bar, kada je u pitanju minimalna plaća od 1000 maraka u Federaciji. Iako je Vlada FBiH cijelu prethodnu godinu optimistično najavljivala usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi, između ostalog, podrazumijevao povećanje minimalne plate – do toga nije došlo. Umjesto toga, 29. decembra Vlada je odlučila: „Na osnovu člana 70, stav 1 Zakona o radu i članovi 5 i 6 stav 1 Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate, nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 46. hitnoj sjednici, održanoj 29.12.2023. godine, donosi odluku o iznosu najniže plate za 2024. godinu. Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine utvrđuje se u neto iznosu od 619 KM“.
U saopćenju je naznačeno da su ovu odluku donijeli nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem – oni, pak, tvrde drugačije.
„Vlada apsolutno nije vršila konsultacije na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Ova odluka, ako je objavljena, a novinari su mi rekli da je objavljena, apsolutno je nezakonita i ne predstavlja bilo kakvu obavezu za bilo koga. Ni za poslodavce ni za radnike“, kaže Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine tvrde da su o svemu bili obaviješteni, ali da ni oni nisu u potpunosti saglasni sa ovom odlukom.
„Da, bili smo u toku i ne mislimo da je ovo dobra varijanta jer su iz Vlade FBiH insistirali da se minimalna plata i ovaj put izračuna po metodologiji koju je pripremila i utvrdila prethodna Vlada FBIH. Nažalost, obični radnici ne kupuju osnovne životne namirnice po metodologijama nego prema stvarnim potrebama“, poručuje Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Odluku Vlade o minimalnoj plati ne podržavaju iz Saveza samostalnih sindikata realnog sektora niti iz Udruženja poslodavaca. Saglasni su da ishitrena odluka o povećanju minimalne plate za 23 marke samo vrijeđa radnike, a Vladi omogućuje samo formalno ispunjenje zakonskih okvira. Također, iz Sindikata su najavili upućivanje zahtjeva o poništenju odluke o minimalnoj plati, kojom bi bila utvrđena njena nezakonitost, upravo jer prilikom njenog usvanjanja nije bilo dogovora sa poslodavcima i sindikatima.
„Ako je ova odluka o minimalnoj plati odraz ekonomskog stanja u Federaciji, onda je to poražavajuće. Onda ova Vlada treba da se zapita može li ona i dalje ostati u ovoj funkciji, radi li se o kompetentnosti ministara, radi li se o nekoj drugoj politici u pozadini jer će ova odluka poslati vrlo negativnu poruku radnicima. Dakle, radnici sa 619 maraka će u ovoj godini biti uvedeni u kategoriju siromašnih građana BiH“, izjavio je Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUTBiH.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović napominje kako, nažalost, nije bilo socijalnog dijaloga: „Uredba predviđa konsultacije sa socijalnim partnerima – međutima, izostale su. Šta to pravno znači – čuo sam tumačenja da je to pravno ništavno“.
Mnogi odluku Vlade o povećanju minimalne plate shvataju kao odgovor na to što će se za usvajanje seta fiskalnih zakona, ali i na njihovu primjenu, čekati do 2025. godine. S druge strane, Vlada Federacije dala je preporuku poslodavcima da radnicima isplate dodatak na plaće od ukupno 2.500 maraka što bi bilo neoporezivo u periodu do kraja juna ove godine, a što je ostavljeno na volju poslodavcima.
federalna.ba