Category: BiH

Evropska unija u BiH, World Vision, i UDAS –Udruženje amputiraca koji realizuju i u Travniku projekat „Integrisana socio-ekonomska podrška žrtavama mina u BiH“obratili su se zajedničkim saopštenjem za javnost povodom 04. aprila – “Dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina Bosna i Hercegovina bez mina za sigurniju budućnost djece” :

„BiH se i dalje suočava sa ozbiljnim problemom kontaminacije minama, jer mine i eksplozivna sredstva zaostala iz rata predstavljaju direktnu pretnju sigurnosti i životima 545.000 građana. Ozbiljnost problema potvrđuje i podatak da je od 1992. godine oko 8.386 ljudi stradalo od mina u BiH.

Dočekujemo 4. april, međunarodni Dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina, sa velikim očekivanjima da bi ove godine mogli vidjeti obnovljenu predanost nadležnih vlasti, koji upravljanju protivminskim djelatnostima, u ispunjavanju preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina. Ovo se odnosi na obaveze da se osigura podrška žrtvama mina u rehabilitaciji i integraciji, kao i čišćenju preostalih miniranih teritorija što prije, ali ne kasnije od 2025. godine. I zaista, vrijeme je da se ove obaveze privedu kraju!

Protivpješadijske mine izazivaju patnju i stradanja i predstavljaju ozbiljnu prepreku ekonomskom razvoju. Također, sprečavaju povratak izbjeglica i raseljenih lica, te uspostavljanje normalnih društvenih tokova i sigurnog okruženja.

Evropska unija je snažno posvećena potpunoj eliminaciji protivpješadijskih mina u Bosni i Hercegovini i podržava prava žrtava mina i njihovih porodica na podršku i rehabilitaciju. Od 1996. godine, EU je uložila 46 miliona eura u sektoru deminiranja u BiH, čime je potvrdila svoju posvećenost ovom važnom pitanju.

Nevladina organizacija World Vision, u partnerstvu sa Organizacijom amputiraca „UDAS“, doprinosi ovom zahtjevnom cilju kroz projekat „Integrisana socio-ekonomska podrška žrtavama mina u BiH“. Projekat, kojeg finansira Evropska unija, obezbjeđuje socio-ekonomsko osnaživanje i integraciju žrtava mina i njihovih porodica u 11 opština ugroženih minama u BiH. Oko 50 preživjelih od mina će imati mogućnost da poboljšaju vještine u upravljanju malim biznisom, nakon čega će im biti nabavljena oprema i osigurana stručno tehnička podrška u razvoju njihovih biznisa. Dodatno, 170 članova njihovih porodica, uključujući i 61 maloljetno dijete, će takođe imati koristi od projekta.

Evropska unija i World Vision su udružili snage u podizanju svjesnosti o pravima i potrebama žrtava mina i djece žrtava mina u BiH. Djeca žrtve mina ne bi smjela biti zanemarena. Broj djece stradale od mina u BiH se značajno smanjio tokom posljednje decenije, međutim, mnoga djeca nastavljaju da žive u zajednicama ugroženim minama, gdje je njihova sigurnost i pravo na bezbrižno djetinjstvo i dalje ugroženo. Djeca koja su izgubila člana porodice u minskom incidentu ili koja žive u porodici sa odraslim preživjelim od mina, se također nose sa značajnim izazovima oporavka od gubitka ili nedovoljne podrške od strane nosioca domaćinstva i součavaju se sa siromaštvom. Neka djeca napuštaju školu, jer moraju da rade ili da se brinu o roditeljima. Politički lideri i državne vlasti nadležne za protivminsko djelovanje se pozivaju da daju doprinos da se izazovi koji se tiču uticaja mina u BiH završe što prije. “

Danas se na jugozapadu i sjeverozapadu Bosne očekuje pretežno oblačno vrijeme, a u ostalim područjima pretežno sunčano. Tokom dana postepeno i prolazno naoblačenje. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 16 do 22 °C.

Sve je spremno za isplatu martovskih penzija uvećanih novim zakonom. Kako je najavljeno iz Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), isplata penzija za mart počet će 5. aprila, a uvećana primanja dobit će 106.208 penzionera. To povećanje državu i Zavod PIO koštat će 2.897.725 maraka.

Zarađene penzije

Uvećane penzije na čekovima, primjenom novog Zakona o PIO, koji je na snagu stupio 1. marta, za deset i pet posto, dobit će oni koji su to pravo stekli do 1998. i 2007. godine.

– Povećanje ide na zarađene penzije. To je posao koji je zahtijevao ogroman trud i napor – kazao je za „Avaz“ Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza penzionera Federacije BiH, te podsjetio da u Federaciji BiH ima 410.000 penzionera.

Rapa kaže da je zadovoljan urađenim poslom, s obzirom na to da, kako kaže, penzije u Federaciji BiH posljednje četiri godine nisu ni povećane za fening.Iz Upravnog odbora Zavoda također je navedeno da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Shodno tome, najniža penzija i dalje iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90, dok najviša iznosi 2.174,48 KM.

No, hoće li više penzije povesti svih 106.208 penzionera u bolji život, ostaje da se vidi. Problematično je, naime, to što će dio onih s najnižom penzijom ustvari povećanje dobiti na izdato rješenje, a ono je ispod 326 maraka. Takvih je u Federaciji oko 70.000.

Rast od 2,5 posto

Ono što je dobra vijest jeste i to da će, osim ovog povećanja, penzije porasti za 2,5 posto svim penzionerima od ovog mjeseca.

Na sjednici Upravnog odbora, naime, potvrđeno je i da će po objavi koeficijenata rasta potrošačkih cijena i BDP-a, poslije 15. aprila sve penzije u Federaciji za mart biti usklađene shodno članu 79. Zakona o PIO.

– Usklađivanje sa 15. aprilom bit će od 1. maja, s tim da će ga dobiti u maju s razlikom za mart – kazao je za „Avaz“ direktor Zavoda Zijad Krnjić.

Povećanje za litar ulja, hljeb, mlijeko

Ljudi kojima je svaka marka u životu važna ne dijele optimizam onih koji su im skrojili novi zakon.

– Od 15 ili 20 maraka koliko ću dobiti više, mogu kupiti litar ulja, hljeb, mlijeko… Nije to puno, ali tako je kako je – kazala nam je Meliha Parić, penzionerka iz Sarajeva.

Biznis.ba / Avaz

“Sabahudin Kurt bio je u plejadi najboljih. Epitet vokalnog soliste sarajevske radio televizije mogli su nekada dobiti samo najbolji”, rekao je danas na komemoraciji Sabahudinu Kurtu, koja je održana na BHRT-u, Enver Šadinlija.

On je podsjetio da je Kurt ispisao historiju kada je 1964. godine, kao prvi pjevač iz BiH, predstavljao tadašnju Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije. Istakao je kako je Kurt putujući pjesmom kroz svijet u svemu što je radio bio na samom vrhu.

Prisutnima se obratio i sin sabahusina Kurta, Almir Kurt koji je istakao da je 1963. godine, kada je njegov otav pobijedio u Trbovlju na nacionalnom takmičenju za pjesmu Eurovizije, to bila prva pobjeda sarajevske kulture pred dominantnom Ljubjanom, Zagrebom i Beogradom.

“Znam da je pjesma bila njegov život i nadam se da mu je život bio pjesma. Najveća pobjeda u Bahinom životu je sigurno da je uspio 51 godinu biti dobar muž, a 20 godina biti deda. Hvala mu na svoj toploti koju je unosio u naš dom i što smo sada kad je otišao iznimno ponosni na njega”, rekao je Almir Kurt.

Urednik zabavno-muzičke redakcije BHT-a Dejan Kukrić rekao je kako postoje imena koja nam se trajno urežu u pamćenje od najranijeg djetinstva i kako je to u njegovom slučaju bio Sabahudin Kurt.

“Cijelo djetinjstvo proveo sam misleći da je on neki stranac, jer mu prezime nije završavalo na “ić”. Putevi su nam se spojili nakon što sam odlučio da će televizija biti moj životni poziv. Ispred mene je stao gospodin u besprijekornom odijelu s leptir mašnim i rekao: “Ja sam Sabahudin Kurt”. Znao sam ko je on, ali bilo mi je neprijatno da mu to ispričam. U ovom studiju smo se vidjeli prvi put, a svaki put kad smo se sastajali to je bio odnos velikog poštovanja ali i prijateljstva”, ispričao je Kukrić.

Bosanskohercegovački doajen zabavne pjesme Sabahudin Kurt preminuo je 30. marta u 83. godini.

Završio je gimnaziju, a kao omladinac je igrao za sarajevski Fudbalski klub Romanija, radio je u banci i učestvovao u organizaciji Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Osim toga, glumio je u antologijskoj humorističkoj seriji “Karađoz”.

Kompozicijom Srđana Matijevića “Život je sklopio krug” 1964. godine u Kopenhagenu je predstavljao Jugoslaviju na takmičenju za najbolju pjesmu Evrope i postao prvi bh. pjevač koji je predstavljao Jugoslaviju na Eurosongu. S muzičke scene se povukao početkom 2007. godine, nakon infarkta i operacije.

izvor:bhrt

Današnji dan, 2. april u svijetu se obilježava kao Dan osoba sa autizmom. Generalni sekretar UN Antonio Guterres tim povodom ukazao je na važnost osnaživanja žena i djevojčica sa autizmom.

U saopštenju dostavljenom medijima uoči dana autizma, Guterres je naveo da se one susreću sa brojnim preprekama, izmedju ostalog u ostvarivanju prava na obrazovanje i zapošljavanje na ravnopravnoj osnovi sa drugima, prava na porodicu i majčinstvo, kao i prava da samostalno donose odluke i da budu uključene u kreiranje politika koje ih se tiču.

“Našim zalaganjem za ravnopravnost polova i osnaživanje žena moramo da dopremo do svih žena i djevojčica širom svijeta”, naveo je generalni sekretar UN-a.

“Napori koje ulažemo u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja moraju da podrže ispunjenje ključnog obećanja datog u ‘Agendi održivog razvoja do 2030. godine’, a to je da niko ne bude izostavljen”, stoji između ostalog u saopštenju.

N1

Početak proljeća ujedno predstavlja i početak sezone mladog luka. Već sada se može naći u gotovo svim prodavnicama. Postoje činjenice koje možda niste znali o ovoj vrlo korisnoj biljci.

Zašto je dobro jesti ga svaki dan?

Štiti srce – pun je antioksidansa koji štiti stanice u tijelu od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala. Uz to, mladi luk drži krvni tlak u granicama normale i smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka.

Dobar je za vid – štiti od upala i smanjuje rizik od bolesti mrežnice. Sadrži vitamin A koji je važan za proizvodnju proteina u očima, zaslužnog za dobar vid. Ljudi kojima nedostaje ovog vitamina mogu patiti od noćnog sljepila i drugih poremećaja. Jedan luk sadrži oko 3 posto dnevnih potreba za vitaminom A.

Jača kosti – vitamin C i K kojima mladi luk obiluje, dobri su za zaštitu kostiju. Samo jedan luk sadrži oko 20 posto preporučene doze vitamina K i oko 2 posto vitamina C. I jedan i drugi važni su sa gustoću i čvrstoću kostiju. Nedostatak ovih vitamina povećava šansu za razvoj osteoporoze i lomove.

Snižava holesterol – posebno njegov zeleni dio koji neki ljudi bacaju, a bolje bi bilo da ga pojedu. Osim što snižava razinu lošeg holesterola u krvi, pomaže i u reguliranju razine šećera.

Za ljepšu kožu – pomaže tijelu u proizvodnji kolagena koji je važan za lijepu, zdravu i zategnutu kožu. Kolagen je zaslužan za usporavanje nastanka bora na licu i nalazi se u mnogim kremama.
Izvor: 24 sata.hr

Proizvođači voća u BiH pripremaju se za nadolazeću sezonu, a sudeći prema najavama, pojedine kulture će biti uspješne ali su štete koje je nanio februarski mraz značajne.

– Što se tiče breskve, kajsije, pojedinih ranih sorta šljiva i pojedinih sorta trešnje, već imamo vidljive štete a breskva i kajsija možemo reći da su više od 70 posto nastradale. Kada je u pitanju kruška, to je još rano davati procjene ali imamo već po našim prvim kontroloma naznaka da su prisutne značajne štete. To su štete nastale u februarskom mrazu kada su smrznule grane a vegetacija je bila jako duga, nije bila još ni stala prošlogodišnja vegetacija – pojašnjava Dragoja Dojčinović predsjednik Udruženja voćara RS.

Jabuke dobro podnijele zimu

Ističe da što se tiče jabuka, tu je utvrđeno da nema velike štete te da su jabuke dobro podnijele i da će ova godina po pitanju proizvodnje jabuke biti dosta dobra.

– Evo i ovo vrijeme sada što je zateglo, shodno tome možemo slobodno reći da ne može da cvjeta voće do prvog maja ili kraja aprila. Tu ne bi trebalo da bude kasnih mrazeva i trebalo bi da je ovo vrijeme izuzetno dobro za jabuku. Ali nikada se više ne može znati s ovim vremenom zbog klimatskih promjena – kazao je Dojčinović.

Proteklih godina BiH je zahvatila “malinarska groznica”, ali je prošle godine došlo do razočarenja jer su otkupne cijene bile nedovoljne za proizvođače koji su tražili dosta veće cijene. Dojčinović ističe da su ove godine svi oprezni po pitanju proizvodnje malina i ugovaranjem.

– Prošla godina je bila jako loša u smislu otkupne cijene i mnogi su svoje proizvode prodavali po niskim cijenama. Pojavljuje se i problem sa zaraženim sadnicama a i nesigurno se širiti na ovakvom tržištu. Nemamo zaštićeno tržište, i čim to nemamo, mora biti pad proizvodnje. Najvjerovatnije je prošlo zlatno doba maline – zaključuje on.

Kornišoni perspektivni

S njim se slaže i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH koji kaže da se oko malina ništa ne zna te da cijena nije definirana.

– To je berzanska roba, a oko maline vam ne može još niko ništa reći – kazao je Bićo.

Što se tiče drugih kultura, navodi da se očekuje relativno rodna godina mada “hoće li biti još snijega ili mraza, to samo dragi Bog zna”.

– Kao uspješna kultura koja će po svim procjenama ove godine proći dobro izdvaja se kornišon, cijena je ove godine dobra i ugovorena je proizvodnja. Cijena je čak povećana na 1,50 KM, što do sada nije bio slučaj i to je idealna cijena tako da ko hoće da u tu proizvodnju da uđe sad je vrijeme. Ima i izvoz ljute paprike, paprike itd., to su ove ugovorene proizvodnje sa firmama koje su prošle jeseni dogovorile proizvodnju. Najveća proizvodnja voća će biti u standardnim područjima. To je Čelić, oko Brčkog područja po pitanju jabuke i kruške, Gradačac, Posavina je za žito, kornišoni su izraženi kod Živinica i Tuzle, sad je dosta toga došlo i do Sarajeva, i proizvodnja se dobro širi – kazao je Bićo.

Izvoz u Rusiju i potražnja u EU

Imajući u vidu da se očekuje dobar urod jabuka u BiH, tek sada dolazi do izražaja koliko će BiH koštati malverzacija sa izvozom jabuka u Rusiju koju je izvela firma Frutek kompani.

S druge strane, potencijalni “plan B” za izvoz jabuka koji ostanu eventualni višak koji ne mogne potrošiti domaće tržište je EU u kojoj je trenutno prisutna nestašica jabuka.

Na tržištu Evropske unije trenutno nema dovoljno jabuka, a ono što je preostalo najčešće je neodgovarajućeg kvaliteta jer plodovi nisu pogodni za dugotrajnije čuvanje. Proizvodnja jabuke u 2017. u odnosu na prethodnu godinu podbacila je za trećinu, a statistika pokazuje da je na nivou Unije riječ o milion tona jabuka manje.

– Imali smo najslabiju berbu u posljednjih deset godina. Smanjenje proizvodnje je očigledno u Italiji, Njemačkoj, Holandiji i Belgiji – navodi se u nedavnoj analizi poljskog analitičara Adama Paradovskog, prenosi portal Agronews.

Kako će se ova tržišna kretanja odraziti na izvoz jabuke iz BiH, ostaje da se vidi u narednom periodu.

Izvor: Faktor

Značajan rast obima i vrijednosti izvoza svakako je dobrodošao trend koji mnogo znači kako zaposlenim u ovoj branši, tako i državi koja na taj način puni budžetske prihode te jača odbrambene kapacitete. Potezi Vlade FBiH poput finansijske konsolidacije su zaštitili BNT, Binas, Zrak, TRZ Hadžići i Vitezit do 10. jula 2019. godine na način da ne mogu biti blokirani računi zbog starih dugova. Naprotiv, firme prave sporazume o otplati dugovanja kada ostvare dovoljno prihoda što omogućava da se kompanije oporave i vrate stare dugove bez da idu u stečaj i prodaju.

Perspektivna grana

Kako je za Faktor pojasnio vojni analitičar i profesor Nedžad Ahatović, namjenska industrija je “jedna od najperspektivnijih industrijskih grana u BiH a s obzirom na kadrovski potencijal, prijeratni i trenutni, možemo reći da čak i nije dovoljno iskorištena”.

– Ljudi koji tamo rade su ipak uspjeli da nametnu neki ritam i da zajedno sa inženjerima koji tamo rade opstanu na tržištu. Uz adekvatnu pomoć države i ulaganja koja bi se u tu industriju mogla desiti, to može biti jedan od motora razvoja BiH u narednom periodu i zamajac koji bi mogao omogućiti finansiranje razvoja i nekih drugih industrijskih grana. Svi u regiji Zapadnog Balkana imaju potencijal namjenske industrije koji je ostao iz vremena Jugoslavije, i ako ga možemo iskoristiti, zašto i ne bismo – pojašnjava Ahatović.

Ističe da je potrebno pomoći namjenskoj industriji da razvije konkretne proizvode koji mogu imati veliki izvozni potencijal.

– Mi smo u prednosti u odnosu na regiju što se tiče municije i naše fabrike iz tog sektora važe za jako kvalitetne firme. Najjače vojne sile uzimaju naše proizvode uključujući i NATO zemlje. Mi imamo specifikum da možemo proizvoditi robu i po NATO standardima i po standardima bivšeg Varšavskog pakta. S tog aspekta naša namjenska industrija ima komparativnu prednost. Ali ostali imaju gotove proizvode u smislu naoružanja i vojne opreme. Srbija i Hrvatska imaju naoružanje tako da u saradnji s nama mogu nastupiti kompatibilno na stranom tržištu. Pošto su firme namjenske industrije uglavnom u državnom vlasništvu trebalo bi napraviti i sistem ulaganja jer se ulaganja u ovu branšu višestruko vraćaju – kazao je Ahatović.

Izvozni potencijali

Protekle godine namjenska industrija FBiH izazvala je veliku pažnju javnosti predstavljanjem nekoliko važnih proizvoda. Tako je s početkom 2017. čitava BiH brujala o proizvodnji prve bh. haubice čiji je prototip razvila firma Bratstvo Novi Travnik – Tvornica mašina i hidraulike. Riječ je o samohodnoj haubici kalibra 155 milimetara, dometa 40 kilometara, automatskim punjenjem šest granata, kompjuterskim GPS navođenjem i malom težinom u poređenju sa sličnim oružjima.

Nakon toga u drugoj polovici 2017. godine Tehničko remontni zavod Hadžići je uspješno proizveo prvi bh. ručni raketni bacač koji je prošao sve testove NATO-a. Istovremeno, napravljen je i prototip bh. puške u šest modela, a ista kompanija proizvela je i prvi domaći pištolj. Saglasnost za proizvodnju prve bh. puške i pištolja dale su sve nadležne državne institucije.

Ovo je samo djelić uspješnih priča koje državne i privatne firme iz namjenske industrije u FBiH provode uključujući Igman iz Konjica, BNT iz Novog Travnika, Binas iz Bugojna, Vitezit iz Viteza, Unis Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće, Zrak iz Sarajeva, Remontni zavod Hadžići, te pet privatnih firmi Pobjeda Rudet, AC Unity i Pobjeda Tehnology iz Goražda, Koteks iz Tešnja te Guma-co iz Bugojna.

Bh. firme namjenske industrije u većinski državnom vlasništvu okupljene su oko firme Unis Group koja ugovara izvoz proizvoda. Tako se na web prezentaciji Unis Group navodi da članice holdinga proizvode municiju za artiljeriju, tenkove, pješadijsko naoružanje kao i antitenkovsku i minobacačku municiju. Dalje, u FBiH se proizvode i topovi, minobacači, haubice, eksplozivi, električni i neelektrični detonatori, detonirajuće štapine, detonatorske kapisle, optički, optoelektronički i elektrooptički proizvodi te niz drugih.

Plan za budućnost

U ranijem intervjuu za Faktor, nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević je kazao da mora postojati sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.

– To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.

Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.

Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze  eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.

Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.

– Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a Srbija je uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.

Izvor: Faktor.ba

Centralna banka BiH je saopćila da je u posljednje vrijeme prilikom redovnih poslovnih procesa u radu s gotovim novcem uočen povećan broj “oštećenih” novčanica čije oštećenje je nastalo pisanjem/crtanjem na bijelom dijelu površine novčanice, kako grafitnom tako i hemijskom olovkom.

“Oštećenja se najčešće odnose na upisivanje broja hemijskom olovkom na novčanici za koje pretpostavljamo da je vezano za proces ručnog brojanja novčanica, gdje osoba koja broji novčanice na neodgovoran i nezakonit način mehanički upisuje olovkom neki iznos na novčanici, čime novčanicu direktno oštećuje za dalji opticaj. Također, nisu strani i slučajevi kada se novčanice oštećuju ručnim upisivanjem grafičkim ili hemijskim olovkama u smislu upisivanja teksta, crteža, simbola i slično”, stoji u saopćenju iz Centralne banke BiH.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je skrenula pažnju svim privrednim subjektima kao i građanima da se u bankarskoj praksi svako pisanje ili crtanje po novčanicama smatra namjernim oštećenjem novčanica koje su zakonsko sredstvo plaćanja.

“U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i Odlukom o postupanju s novčanicama i kovanim novcem konvertibilne marke koji je nepodoban za opticaj i oštećenim novčanicama efektivnog stranog novca (‘Službeni glasnik BiH’, 17/17 od 10. marta 2017. godine), Centralna banka BiH novac podnesen na zamjenu za koji sumnja, ima dokaz ili opravdan razlog da smatra da se radi o namjernom oštećenju, može oduzeti i uništiti bez nadoknade podnosiocu”, stoji u saopćenju.

Pozivaju se svi privredni subjekti koji u svome radu rukuju s gotovim novcem da osobama koje vrše ove poslove skrenu pažnju da je najstrože zabranjeno pisati po novčanicama jer se time novčanice direktno oštećuju i takve novčanice se u konačnici moraju uništiti u Centralnoj banci kao nepodobne za opticaj.

Istovremeno s povećanim brojem ovakve vrste oštećenja novca, povećan je i broj pritužbi građana da komercijalne banke ne žele izvršiti zamjenu bez obzira na način i stepen oštećenja. U skladu s gorenavednom Odlukom, komercijalne banke su dužne zamijeniti oštećene novčanice KM, pod uslovom da podnosilac zahtjeva (fizičko ili pravno lice) predoči više od 60% novčanice KM, koja je:

a) u jednom dijelu i sadrži barem jedan serijski broj ili
b) iz dva ili više dijelova i sadrži oba serijska broja, u punom iznosu i bez naknade.

“Ukoliko novčanice ne ispunjavaju propisane uslove za zamjenu u komercijalnim bankama, iste se uz popunjen Zahtjev za zamjenu oštećenog novca (dostupan na web stranici www.cbbh.ba ) mogu predati u Centralni uredCentralne banke BiH u Sarajevu ili u Glavnu banku Republike Srpske Centralne banke BiH u Banjoj Luci. Podnosilac zahtjeva (fizičko ili pravno lice) prilikom predaje oštećenih novčanica KM na zamjenu, dužan je navesti porijeklo novčanica KM, način na koji je došlo do oštećenja, šta se dogodilo s dijelovima koji nedostaju i navesti opis vrste mrlje, onečišćenja i drugog oštećenja na priloženoj novčanici KM. Također, u obavezi je dostaviti kopiju lične karte i dokaze kojima potvrđuje navode iz zahtjeva. Centralna banka za svaki pojedinačni slučaj, na osnovu podnesenog Zahtjeva s priloženom dokumentacijom, utvrđuje autentičnost i procjenjuje oštećenje, odnosno utvrđuje postojanje osnova za zamjenu oštećenih novčanica KM”, navode iz Centralne banke BiH.

Ovim putem Centralna banka ukazuje na potrebu i obavezu da se svi učesnici u gotovinskom platnom prometu prema novčanicama i kovanicama konvertibilne marke koje su zakonsko sredstvo plaćanja odnose odgovorno, a da se zamjena oštećenog novca obavlja u skladu s propisima objavljenim u službenim glasilima Bosne i Hercegovine.

Izvor: akta.ba