Category: BiH

Općinski sud u Bugojnu potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Travnik podignutu protiv srbijanske državljanke Zorice Maričić, koja je u decembru prošle godine uhapšena u Gornjem Vakufu, nakon što je u njenom vozilu pronađeno gotovo 30 kilograma marihuane.

Optužnica je tereti za krivično djel neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, potvrđeno je iz te pravosudne institucije.

Maričić je uhapšena 17. decembra prošle godine u Vrbaskoj ulici u Gornjem Vakufu. Droga u ukupnoj količini od 29 kilograma i 250 grama je bila upakovana u prozirne PVC vreće, a otkrivena je u njenom automobilu “renault megane”, beogradskih registarskih tablica.

Kako navode iz Tužilaštva, Maričić je drogu preuzela od njoj poznate osobe u Trebinju, nakon čega se uputila u pravcu Banje Luke, a mobitelom je pozvala osobu kojoj je nosila drogu i javila gdje se nalazi.

Kada je došla u Gornji Vakuf, zaustavila je saobraćajna patrola PS Gornji Vakuf, te su policajci pretresli vozilo i pronašli drogu u prtljažniku i u prostoru za rezevrnu gumu.

– Droga je bila upakovana pojedinačno u vidu paketa, a s obzirom na količinu, vrstu i način pakovanja pripremljena za dalju prodaju – navedeno je u optužnici.

Osim toga, u pretresima je nađeno pet mobitela i laptop, kao i novac u različitim valutama protuvrijednosti od oko 3.000 maraka. U optužnici je predloženo da se od optužene Zorice Maričić oduzme zaplijenjena droga, vozilo, jedan mobitel i pronađeni novac.

– Kantonalno tužilaštvo Travnik je u optužnici stavilo prijedlog za određivanje pritvora prema optuženoj Zorici Maričić nakon potvrđivanja optužnice s obzirom na to da postoji okolnost koja ukazuje na opasnost od bijega, jer se radi o državljanki Srbije sa prebivalištem i boravištem u toj državi. Ukoliko bi bila puštena na slobodu postoji opasnost da bi napustila BIH i postala nedostupna organima gonjenja – naveli su iz Tužilaštva.

Općinski sud u Bugojnu je prihvatio taj prijedlog te je optuženoj, koja se u pritvoru nalazi pod 19. decembra prošle godine, mjera pritvora produžena do 15. septembra 2019. godine.

izvor:faktor.ba

Danas će biti obilježena godišnjica formiranja logora “Batković”, jednog od najvećih srpskih logora u BiH, u kome je bilo zatočeno nesrpsko stanovništvo iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine.

Kroz ovaj logor koji je formirala JNA 1. aprila 1992. godine, prošlo je više od 4.000 logoraša iz Banje Luke, Prijedora, Bosanskog Novog, Sanskog Mosta, Ključa, Kotor Varoši, Teslića, Travnika, Doboja, Kupresa, Jajca, Mrkonjić Grada, Bosanske Gradiške, Dervente, Bosanskog Šamca, Brčkog, Modriče, Tuzle, Kalesije, Osmaka, Sokoca, Zvornika, Vlasenice, Šekovića, Koraja, Janje, Bijeljine i drugih mjesta.

U logoru je ubijeno najmanje 80 logoraša, a na desetine ih je seksualno zlostavljano. Logor je postojao sve do kraja januara 1996. godine.

Za zločine počinjene u logoru “Batković”, Sud Bosne i Hercegovine je za krivično djelo zločin protiv civilnog stanovništva u aprilu 2016. godine, osudio Gligora Begovića na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, saopćeno je iz Saveza logoraša BiH.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru u prosjeku su veće za jedan posto u odnosu na siječanj.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 0,9 posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,7 posto, prijevoz za 5,1 posto, restorani i hoteli za 0,2 posto, a zdravstvo, te ostali proizvodi i usluge za po 0,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH, prenosi Fena.

U februaru, u odnosu na prethodni mjesec, odjeća i obuća je u prosjeku jeftinija za 0,5 posto, a namještaja i aparati za domaćinstvo za 0,3 posto.

Nivo cijena u februaru ove u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 0,9 posto.

izvor:Fena

Turizam u Bosni i Hercegovini, kao privredna grana, zaradio je u toku prošle godine čak 799,7 miliona KM, što predstavlja 2,6 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda naše države (BDP), navodi se u novom izvještaju međunarodne agencije “World Travel & Tourism Council” (WTTC).

Predviđa se da će doprinos turizma BDP-u u ovoj godini porasti za 5,1 posto.

Rast doprinosa

– Očekujemo da će godišnje povećanje doprinosa od turizma u periodu od 2018. do 2028. godine iznositi 5,3 posto. Do 2028., ukupna zarada ovog sektora u BiH trebala bi iznositi 1,41 milijardu KM ili 3,4 posto ukupnog BDP-a države – naveli su analitičari.

U izvještaju se kaže da je ukupan doprinos turizma i svih pratećih djelatnosti, poput ugostiteljstva, iznosio 2,94 milijarde KM u prošloj godini.

– Skoro tri milijarde zarade predstavljaju 9,6 posto BDP-a. Do 2028. godine, ukupna zarada povezana s turizmom u BiH trebala bi biti skoro 5,23 milijarde maraka ili 12,6 posto BDP-a – ističe se u izvještaju, uz napomenu da su u sektoru turizma i povezanih djelatnosti zaposlene ukupno skoro 23.000 građana.

– To predstavlja 3,2 posto od ukupnog broja svih zaposlenih u BiH. Do 2028. očekujemo godišnje povećanje za skoro 2,7 posto, što bi rezultiralo s više od 30.000 zaposlenih ili sa 4,4 posto od ukupnog broja. Očekuje se da će BiH ove godine privući 946.000 stranih turista, a predviđa se da će do 2028. ukupan broj stranih turista iznositi 1.287.000 – naglašeno je u izvještaju

Poboljšavanje ponude

Edita Đapo, federalna ministrica okoliša i turizma, kazala je za “Avaz” da Ministarstvo ulaže i ulagat će napore radi poboljšavanja cjelokupne turističke ponude.

– Da je ovakav način rada, koji mi gajimo, dao rezultate, najbolje pokazuju statistički podaci. Iz godine u godinu bilježimo porast broja turista koji dolaze u našu državu prvi put i onih koji se rado vraćaju – pojasnila je Đapo.

Prema njenim riječima, Sarajevo je ove zime, kao glavni grad naše države, bilo top-destinacija, a naročito tokom novogodišnjih praznika.

Investicije od 326,5 miliona KM

– Investicije u oblasti turizma prošle godine u BiH iznosile su 326,5 miliona maraka, što predstavlja 5,2 posto od ukupne vrijednosti svih investicija u državi. U toku ove godine, očekuje se nešto bolji rezultat, skoro 6,3 posto. Očekuje se i da će se do 2028. godine investicije povećavati za 5,2 posto godišnje da bi dostigle nivo od 575,4 miliona maraka – pojašnjeno je u izvještaju.

izvor:avaz.ba

 

Vlada Federacije BiH će na današnjoj 111.hitnoj sjednici, koja je počela u Mostaru, razmatrati Nacrt zakona o zaštiti okoliša, a među razlozima za njegovo donošenje su očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvaliteta života, mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa, pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša, financiranje aktivnosti u svezi okoliša i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci tijela uprave na različitim razinama vlasti.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na dnevnom redu je ovogodišnja Bilanca energetskih potreba FBiH, u kojoj je navedeno da su planirane količine svih energenata dovoljne za potrošnju u Federaciji BiH.

Federalna vlada će razmatrati predložene koeficijente i osnovice za ovogodišnji obračun i isplatu mjesečnih novčanih naknada dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, te korisnika braniteljsko-invalidske zaštite u FBiH.

Federalno ministarstvo financija je sačinilo informaciju o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima u FBiH za 2017. godinu, u kojoj su ukupni proračunski prihodi iznosili 5.025,7 milijuna KM, te bili za deset posto ili za 469,3 milijuna KM veći u odnosu na 2016. godinu.

Isto ministarstvo je dostavilo i izvjrštaj o izvršenju Budžeta FBiH za 2017. godinu.

Pred članovima Vlade FBiH su i informacije o aktivnostima na realizaciji Projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Federaciji BiH, te o zahtjevima za slobodu pristupa informacijama koji su Vladi FBiH, premijeru i zamjenicima premijera FBiH, federalnim ministrima i ministarstvima pristigli u 2017. godini.

izvor:novum.ba

Pred punom dvoranom Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, večeras je počelo deseto, jubilarno izdanje Festivala sevdalinke „Sevdalinko u srcu te nosim“. Ove godine za razliku od prethodnih, Festival traje dva dana, s tim da je večeras održano takmičarsko veče na kome je izvedeno 17 novih pjesama napisanih u duhu sevdalinke.

Žiri u sastavu Ramiza Milkunić, Nedžad Imamović, Asim Horozić, Jasna Hadžiselimović, Goran Jeknić i Slobodan Vidović jednoglasno je za najbolju pjesmu Festivala proglasio kompoziciju „Čežnja pregolema“ . Gromoglasan aplauz publike u dvorani potvrdio je ispravnost njihove odluke. Tekst ove pjesme je napisao dr. Nusret Slanjankić, aranžman potpisuje Jasmin Ferhatbegović dok je muziku uradio i otpjevao je Jasmin Hasić.

Nagrada za najbolju muziku je osvojio Ibro Selmanoviću za kompoziciju “Kroz život idem sam“, a najbolji tekst je napisao Enver Šadinlija za pjesmu “O djevojko Mostarko”.

Nagrada za najbolju interpretaciju je završila u rukama Dragana Račića iz Podgorice koji je izveo pjesmu “Mana mi srce“, dok je najbolji aranžman uradio Dinko Mujanović za numeru “Kroz život idem sam“.

Specijalno priznanje i ljetovanje u Turskoj, za dugogodišnji angažman Organizacioni odbor Festivala dodijelio je vođi festivalskog orkestra profesoru Dejanu Milkuniću.

Inače samo druženje u BKC-u je počelo u popodnevnim satima promocijom knjige notnih zapisa za dvije harmonike, prof. Muamera Kebića “Sevdalinko pjesmo opjevana” te zajedničkim nastupom škole harmonike „Sevdah koncept“ iz Srebrenika i škole harmonike profesora Dejana Milkunića.

Organizatori Festivala, Udruženje Muzičkih Umjetnika Tuzla, za sutra je najavljuje, drugo revijalno veče na kome će neke od najvećih zvijezda estrade, između ostalih i Halid Bešlić, Ramiza Milkunić, Neda Ukraden, Enes Begović, Snežana Đurišić … izvesti svoje omiljene sevdalinke.

Cyber kriminal ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu i kreće se brže nego što se može pratiti tehnički i u sferi propisa oni kojih su na drugoj strani zakona.

Prema određenim analitičkim pokazateljima, trenutno najrasprostranjeniji slučajevi kompjuterskog kriminala su krađe novca putem bankovnih kartica, kompromitiranje poslovnih e-mail računa, kriptovanje informacijskih sustava korisnika uz izražene zahtjeve za otkup, odnosno napadi koji se vrše malicioznim programima na IT sisteme

U našoj zemlji, po podacima Federalne uprave policije, građani policiji njačešće prijavljuju prevare kod internet kupovine, hakiranje facebook profila, te zloupotrebe djece i maloljetnika zbog pornografije.

Pored ovih slučajeva, kako za Akta.ba kažu iz FUP-a, policijski službenici su u zadnje vrijeme evidentirali i više desetina načina zloupotrebe službenih e-mail adresa domaćih privrednih društava, koje su korištene za vršenje krivičnog djela “Prevare” ili navedenog krivičnog djela u sticaju sa drugim krivičnim djelima.

Pojedina privredna društva iz našeg okruženja bila žrtve ovakavih načina prevara, te da su podnijeli krivične prijave i angažovali advokate zbog načinjene štete koja se najčešće odnosi na sticanje novčane koristi, saznaje Akta.ba.

“Postoji više načina prevara i vršenja drugih krivičnih djela gdje se službeni e-mail koristi za vršenje krivičnog djela. Zbog masovnosti ovih prevara danas je skoro pa nemoguće opisati sve načine zloupotrebe e-maila”, kažu iz FUP-a.

Neke vrste napada putem e-maila koja su evidentirane u BiH odnose se na inficiranje računarskih sistema žrtve, slanjem e-mail poruka sa prilogom koji je maliciozan, i obično sadrži tekstualni dio koji bi poslužio kao uvjeravanje žrtvi u legitimitet pošiljaoca, odnosno veći autoritet.

“Ovakav način prevare je dosta čest, u takvim e-mail-ovima kao prilog najčešće stoje već dobro poznata uvjerenja i imena npr. Porezna uprava i tome slično, nakon čega žrtva otvara prilog e-mail poruke, dobija obrazac za ispunu određenih poreznih podataka i sl., a u pozadini računalni virus preuzima kontrolu nad računarom, u smisli instaliranja snimača otkucaja testature poznatog kao ´keylogger´, snimača sadržaja ekrana, i sl. nakon čega, u zavisnosti od tipa elektronskog bankarstva, napadač u ime žrtve obavlja on-line transakciju”, kažu iz Federalne uprave policije.

 

“STVARNI” POŠILJALAC

 

Ransomware, također je evidentirano u Bosni i Hercegovini, kažu u FUP-u, kom prilikom napadač šalje e-mail žrtvi, sa malicioznim prilogom, nakon kojih žrtva otvarajući prilog aktivira računalni virus, koji tom prilikom vrši enkripciju podataka na računalnom sistemu, i to enkripcionom algoritmom koji je nemoguće dekriptovati, a u nastavku da dekripciju navedenih podataka napadač zahtjeva određenu sumu novca, obično u kripto valutama.

Postoji još mnogo prevara koje mogu biti obavljene putem e-mail poruku a na koje se treba obratiti pažnja, savjetuju iz FUP-a.

Jedna od njih je poznati BEC Business e-mail compromise, prevara koja se vrši na način, da napadač preuzima e-mail korespodenciju žrtve i njenog poslovnog partnera u inostranstvu, koristeći metode tzv. “socijalnog inžinjeringa”, odnosno, žrtva zaprima e-mail poruku, npr. od “Google”, sa instrukcijama sa povećanje sigurnosnih postavki svog e-mail računa, kom prilikom u pripremljenu formu napadačevog e-maila unosi nesmotreno i pristupnu šifru svog e-maila.

Nakon navedenih radnji, napadač u opcijama e-mail poruke žrtve, postavke koje služe za e-mail forwarding, unosi svoju e-mail adresu, kojom prilikom ostvaruje uvid u buduću  e-mail korespodenciju žrtve i njenog legalnog poslovnog partnera u inostranstvu.

U nastavku, na taj način prateći e-mail korespodenciju, napadač u jednom momentu mijenja instrukcije za plaćanje u fakturi za plaćanje, npr. pod izgovorom hitnosti, navodnih problema u banci i sl., nakon kojih radnji žrtva obično uplaćuje novac po navedenoj fakturi, shvatajući da je prevarena tek nakon ne dostavljanja “kupljene” robe, ili nakon zaprimanja obavjesti od stvarnog dobavljača.

“Druga varijanta istog napada je kada napadač uvjeri žrtvu da je stvarni pošiljalac  e-mail poruke, na način da mijenja slova u samom e-mail nazivu, odnosno kreira oznakama, pri tom mjenjajući najčešće, slovo m, u r, i n, slovo i sa l, ili l sa brojem 1, ili koristi besplatne e-mail servise gdje je moguće lažirati adresu pošiljaoca”, pojašnjavaju iz FUP-a.

 

U BiH se jako malo radi na podizanju svijesti o opasnosti od cyber kriminala kod građana koji su jedan od najvažnijih faktora kod cyber kriminala, tvrde stručnjaci iz ove oblasti. Kažu da ovaj kriminal nema granica i noćna je mora odrediti nadležnost i odakle je došla opasnost te ko treba da procesuira onoga ko je prekršio zakon, počinivši krivično djelo cyber kriminala.

 

GLOBALNI KRIMINAL

S obzirom da je riječ o globalnom kriminalu krivični zakoni koji su aktivni u stvarnim zakonskim okvirima teško se mogu primjenjivati u cyber kriminalu.

Na području Federacije BiH u protekloj je godini otkriveno i prijavljeno ukupno 60 slučajeva povezanih s visokotehnološkim kriminalom.

“Svjedoci smo činjenice da su informacijski sustavi i komunikacijske mreže u našoj zemlji dio globalne mreže te da se javni organi, bankarski sektori, industrijski organi i dr. u svom svakodnevnom radu opredjeljuju i oslanjaju na dostignuća iz spomenutih oblasti, nameće se zaključak da se u narednom razdoblju može očekivati razmjeran porast kaznenih djela s obilježjima kompjuterskog kriminala”, istaknuli su iz FUP-a.

Broj i vrste kaznenih dijela iz oblasti visokotehnološkog kriminala te finansijsku štetu koja nastaje izvršenjem tih djela danas je veoma teško procijeniti.

Posljednja istraživanja pokazuju kako je cyber kriminal proteklih godina doživio neslućeni rast, a da se šteta koju nanosi svjetskom gospodarstvu mjeri u milijardama dolara.

Prema procjenama stručnjaka, cyber kriminal svjetsku ekonomiju godišnje košta i do 400 milijardi američkih dolara. Za BiH nema relevantnih podataka kolika se šteta čini.

U BiH pored policijskih uprava postoje i organizacije koje rade na sprječavanju ovakve vrste kriminala, to su Centra za cyber sigurnost u BiH pri Fakultetu za kriminalističke nauke Univerziteta u Sarajevu i Američkog univerziteta u BiH koji se bave pitanjima cyber sigurnosti, zatim ministarstva sigurnosti i IT kompanije

 

(Akta.ba)

Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u ovoj godini iznosit će 3,2 procentna poena.

“Očekujemo da će se nastaviti program implementacije Reformske agende, te da će se zahvaljujući setu akciznih zakona koji su doneseni, aktivirati investicijski projekti koji mogu dovesti do toga da će se generisati veći rast, ali više vidimo da će do ovog efekta doći od 2019. pa nadalje”, izjavila je danas ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

Svjetska banka je predstavila redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan posvećen nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji pod nazivom “Ranjivosti usporavaju rast”.

Govoreći o pitanjima koja su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Hlivnjak je navela da je uz procijenjeni ekonomski rast od 3,2 procenta u 2017. godini, BiH zadržala stabilan rast u posljednje tri godine.

“Nezaposlenost je i dalje hronični problem bh. ekonomije i to nešto sa čime se ova zemlja mora suočiti. Deficit tekućeg računa se u 2017. nešto povećao. Fiskalni deficit te godine nismo imali, po nekim prvim preliminarnim procjenama koje smo napravili, tako da fiskalna i finansijska stabilnost trebaju i dalje biti prioritet”, dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da potencijal za ekonomski rast postoji, ali samo i isključivo ako se nastavi sa reformskih procesima.

Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana putem video linka iz Beča dala je kratak osvrt na nedavna ekonomska kretanja u regionu.

Navela je da je rast u zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji) u 2017. godini smanjen, uprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine.

Rast BDP se smanjio u regiji sa 3,1 procenta u 2016. godini na procijenjenih 2,4 procenta u 2017., nakon oštre zime i manjeg priliva investicija. Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,2 procenta u ovoj i 3,5 procenata u narednoj godini.

“Trend koji zapažamo u regiji je pozitivan, sve više ljudi pronalazi posao, a plate polako rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2017. Jači rast koji prognozioramo za naredne godine, zavisit će od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta”, navela je Gelder.

Za povećanje otvaranja radnih mjesta i održiv rast u srednjoročnom periodu, izvještaj navodi potrebu za odlučnim strukturalnim reformama.

Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da bi program podrške zapošljavanju, koji je nedavno počeo da se realizira u BiH uz pomoć Svjetske banke, u konačnici trebao rezultirati sa oko 30.000 novih radnih mjesta.

“Sa stanovišta Svjetske banke, mi vidimo otvaranje većeg broja radnih mjesta, kao najveći izazov sa kojim se zemlja treba suočiti”, istakao je Salinas, te dodao da to zahtijeva oživljavanje privatnog sektora i otvaranje većeg broja radnih mjesta u tom sektoru.

Prema njegovim riječima, u BiH je takođe neophodno olakšati rad privatnom sektoru, te imati takav obrazovni sistem koji će dati ljude sa odgovarajućim vještinama i znanjima koja su potrebna privredi zemlje.

Salinas je naveo da je Svjetska banka spremna da pomogne BiH da se sve to uradi.

 

Fena

U Bosni i Hercegovini proizvode se dijelovi za skoro sva prevozna sredstva: automobile, kruzere, luksuzne jahte, pa čak i avione.

Automobili

Najviše dijelova radi se za autoindustriju i tu je angažovan čitav niz kompanija. Uglavnom je riječ o dijelovima od plastike, kože ili metala koji se rade u fabrikama širom BiH. Najveći izvoznik je Prevent grupacija.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je nedavno da ne postoji nijedan proizvođača evropskog modela auta koji u svoja vozila ne ugradi bar jedan dio proizveden u BiH.

Kruzeri

Kompanija VS-Trend iz Bihaća radi ventilacione sisteme i interijere za neke od najvećih kruzera na svijetu. Između ostalog, imaju ugovor s najvećim svjetskim operatorom kruzera, američkom kompanijom Carnival.

VS-Trend s Carnivalom ima ugovor do 2027. godine i ovog trenutka oko 60 ljudi bihaćke firme radi u SAD-u. U ovoj godini trebaju završiti 8 brodova.
Proizvodnja ventilacije i ventilacijskih sistema radi se u Bihaću te kao finalni proizvod ide direktno na kruzere. Dakle, riječ je o bh. radnoj snazi i pameti, odnosno o 100 posto domaćem proizvodu.

Jahte

Posljednje tri jahte Romana Abramoviča, jednog od najpoznatijih svjetskih bogataša, imaju dio izrađen u BiH, tačnije u Tešnju. Riječ je o ogradi koja je urađena u firmi Inox Ajanović.
Proizvodi iz ove fabrike idu na jahte koje vrijede od 300 miliona eura do milijarde.

– Zadnje tri Abramovičeve jahte, preko jedne holandske firme, imaju naše ograde, rekao je nedavno vlasnik ove firme Dženan Ajanović.

Osim toga, ne treba zaboraviti da sastavu Preventa u Hrvatskoj posluje firma za izradu jahti Salona.

Avioni

U BiH se rade sjedišta za vodeće svjetske avio-kompanije. Kompanija Greiner Aerospace od prošle godine uspješno posluje u BiH. Kompanija je, naime, lani kupila firmu Cartrim aircraft čime je došla u posjed i fabrike u Žepču.

Greiner Aerospace, čije je sjedište u Austriji, pravi jastuke i presvlake za avione i u tome su jedan od globalnih lidera. Među desetinama njihovih klijenata nalaze se British Airways, Austrian Airlines, Turkish Airlines, US Airways i mnogi drugi.

Osim toga, u Livnu je nedavno izgrađena fabrika kompanije B-Spring. Firma B-Spring u vlasništvu je grupacije Mecaspring iz Belgije. Riječ je o vodećem proizvođaču opruga u zemljama Beneluxa. Osnovna djelatnost ove firme je proizvodnja opruga i alata za sve industrije, posebno za auto i avio-industriju.

  

(Biznis.Info)

Mladi iz Federacije Bosne i Hercegovine koji još uvijek nisu riješili stambeno pitanje imaju priliku to napraviti ovih dana po povoljnim kreditnim uslovima, piše Večernji list BiH.

Naime, u toku je realizacija projekta Vlade FBiH i Union banke, kojim mladi ljudi koji na sebi nemaju nikakvu nekretninu mogu ostvariti stambene kredite po povoljnim kamatnim stopama.

Naknada za puštanje kredita

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Union banka u državnom vlasništvu za tu kreditnu liniju izdvojili su ukupno 20 miliona konvertibilnih maraka, odnosno po 10 miliona Vlada i isto toliko Union banka.

Ministrica financija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Jelka Milićević naglasila je kako bračni parovi ili pojedinci koji se odluče na tu kreditnu liniju mogu dobiti kredit u najvećem iznosu od 150.000 KM. Kamatna stopa je 2,99 posto. Specifičnost te kamatne stope, osim njezine visine, je i to da je ona fiksna u cijelo vrijeme otplate kredita. Rok otplate kredita je 20 godina.

Također, mladi do 35 godina ne plaćanju ni naknadu za puštanje tih kredita. Napravili smo mogućnost da zahtjev za taj kredit mogu podnijeti i osobe od 35 do 40 godina starosti, ali trebaju platiti tu naknadu, odnosno troškove puštanja kredita. Ovim projektom Vlada Federacije BiH šalje poruku kako želi pomoći mladima ostati ovdje, u BiH živjeti i raditi,  kazala je Milićević.

Ona je već ranije objasnila uslove koje je potrebno ispunjavati kako bi se mogao ostvariti kredit iz te linije.

Poziv otvoren

Uslov je da je to prva stambena jedinica za podnositelja zahtjeva. Kredit će se moći podijeliti, ako su male plaće, između supružnika ili sudužnika po tom kreditu jer to ne moraju biti mladi bračni parovi, objasnila je ministrica Milićević.

Važno je naglasiti i kako nije bitno u kojem dijelu Federacije Bosne i Hercegovine se kupuje nekretnina.

Mi smo ograničili visinu sredstava, tako da će u manjim sredinama podnositelji zahtjeva za taj iznos moći kupiti puno više kvadrata nego,na primjer, u Mostaru ili Sarajevu, istaknula je Milićević.

Također, treba napomenuti kako će otprilike 10 posto iznosa toga kredita podnositelj zahtjeva moći dobiti u gotovini te tim novcem platiti poreze i eventualno manje opremanje stana.

Milićević je podsjetila i kako nema vremenskog roka za prijavu za sredstva iz te kreditne linije, odnosno da je poziv otvoren dok ima sredstava, a sve informacije zainteresirani mogu dobiti u Union banci. Inače, ova kreditna linija samo je jedan od projekata koje Vlada BiH radi kako bi pomogla ostanku mladih na ovim prostorima.

izvor: večernji list