Category: BiH

Nove fabrike, investicije, akvizicije, novi ugovori za bh. kompanije u inostranstvu… Prethodna sedmica obilovala je pozitivnim poslovnim vijestima.

Pregled najvažnijih informacija:

10. Euro-Asfaltu novi posao u Hrvatskoj

Članice konzorcija među kojima je bh. firma Euro-Asfalt potpisale su ugovor vrijedan 58 miliona KM za rekonstrukciju kontejnerskog željezničkog terminala u Luci Rijeka te pretvaranje / rekonstrukciju postojećeg jednotračnog tunela u dvotračni.

 

9. Kosovo najavilo carine na mlijeko iz BiH

Najava Kosova o uvođenju carina na robu iz BiH izazvala je veliku zabrinutost jer je ovo veoma važno izvozno tržište za našu zemlju. Ukupan izvoz na Kosovo je čak deset puta veći od uvoza iz te zemlje u BiH. Ukupan izvoz iz BiH na Kosovo lani je iznosio 163,5 miliona KM, dok je uvoz iz Kosova u BiH bio tek 15,8 miliona.

 

8. Rekordna vrijednost uvoza u BiH

U martu je zabilježena rekordna vrijednost uvoza u BiH. Ovo je prvi put da vrijednost uvoza u jednom mjesecu pređe 1,7 milijardi KM.

 

7. Meggle ulaže još 10 miliona KM

Za ulaganje u naredne dvije godine kompanija „Meggle“ je pripremila oko 10 miliona maraka, dok samo u razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje „Meggle“ planira uložiti 3 miliona KM, rečeno je u petak u Bihaću.

 

6. Mann+Hummel ostvario promet od 37,5 miliona eura

Mahmut Galijašević direktor Mann+Hummela u Tešnju rekao je, prilikom posjete delegacije Vlade Zeničko-dobojskog kantona, da kompanija ima 665 zaposlenih, da izvoz čini 98% ukupne proizvodnje  te da je promet kompanije u 2017. godini bio 37,5 miliona eura.

 

5. Nova fabrika na Palama

Načelnik opštine Pale Boško Jugović izjavio je da je jednoglasnom odlukom odbornika Skupštine opštine data saglasnost da u krugu poslovne zone “Famos” na Palama bude izgrađena mini-fabrika za proizvodnju led-rasvjete.

 

4. Nijemci kupili firmu u Kladnju

Firma “Geoinženjering” d.o.o. Kladanj ovih dana je prešla u vlasništvo njemačke kompanije Kalkwerke H. Oetelshofen GmbH & Co. Njemačka kompanija bavi se proizvodnjom kamenih agregata, kamenog brašna i kreča i do sada nije bila prisutna na tržištu BiH.

 

3. Energoinvest s gubitkom od 10 miliona KM

Kompanija Energoinvest Sarajevo ostvarila je prošle godine poslovne prihode od 116 miliona maraka, što je za 12,6 miliona manje nego godinu ranije. Firma je lani ostvarila neto gubitak od oko 10 miliona maraka, navodi se u finansijskom izvještaju objavljenom ove sedmice.

 

2. Italijanski Olip počeo proizvodnju u Donjem Vakufu

Italijanska kompanija „Olip“, koja se bavi proizvodnjom obuće, počela je ovog mjeseca proizvodnju u Donjem Vakufu s 120 radnika, a uskoro se očekuju nova zapošljavanja. Do kraja juna 2018. godine planira se uposliti ukupno 300 lica.

 

 

 

1.Madi gradi fabriku za 6 miliona KM

Kompanija “Madi” iz Tešnja gradi novu fabriku. Riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane piletine, a vrijednost ove investicije procijenjena je na 6 miliona KM.

 

BiznisInfo

Usvajanjem Strategije ruralnog razvoja na nivou BiH stvoreni su preduvjeti za povlačenje sredstava iz EU fondova kojima bi se omogućilo da farmeri unaprijede svoje objekte i poslove kako bi bili spremni za ulazak u EU. Stručnjaci ipak strahuju da do povlačenja sredstava neće doći jer ni političari ni farmeri ne pokazuju interes za tako velike i ozbiljne promjene.

Da bi se dobilo 30 miliona eura na godišnjem nivou iz IPARD fondova potrebno je uraditi još mnogo na svim nivoima te pripremiti farmere na promjene. Kako kaže profesor Sabahudin Bajramović s Poljoprivrednog fakulteta UNSA, u toku je procedura koja fondove treba učiniti operativnim i radi se na dokumentu koji trebaju usaglasiti entiteti i Brčko distrikt, a prema optimističnim prognozama, sredstva bi bila na raspolaganju krajem sljedeće godine.

“To je novac koji ima ulogu da pripremi bh. farmere za ozbiljnije stvari koje će doći kada budemo članica EU, a sastoje se u tome da se poboljša struktura poljoprivrede koja je kod nas loša – investiranje u farme, nabavka mehanizacije, osnovnog stada, uređenje štalskih objekata i slično. Dio sredstava ide na stvaranje uvjeta za postizanje standarda koje EU traži”, kazao je Bajramović.

Sektorska radna grupa (SRG) koju čine predstavnici svih relevantnih institucija u BiH je krajem prošle godine počela pripreme za programiranje i izradu Sektorskog planskog dokumenta za period 2018.-2020. i Akcionog dokumenta za IPARD 2018. Sektorski planski dokument predstavlja sveobuhvatni višegodišnji plan i daje osnovu za pripremu akcionih dokumenata, pokriva IPARD II intervencije za sektor u određenom periodu, analizira, procjenjuje i opisuje sektor. Prema riječima pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušana Neškovića, to je radni dokument koji olakšava programiranje i priprema ga zemlja korisnica.

Akcioni dokument (AD) utvrđuje specifične ciljeve, planirane aktivnosti i načine implementacije akcije uz obrazloženje njene opravdanosti.

“Postupak usvajanja akcionog programa za IPARD II 2018. godinu za Bosnu i Hercegovinu u EK i zaključivanje sektorskog i finansijskog sporazuma između BiH i Evropske komisije je dugotrajan te se implementacija akcije koja ima za cilj jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući i podršku ruralnom razvoju i jačanju standarda u fitosanitarnoj, veterinarskoj i oblasti sigurnosti hrane, očekuje krajem 2018. godine, a prva novčana sredstva na računima poljoprivrednih proizvođača tek 2019. godine. Implementacijom ove akcije bi se, s jedne strane, osigurao rast proizvodnje i stabilnost dohotka proizvođača, rast konkurentnosti i tehničko-tehnološko unapređenje sektora koji bi bio prilagođen zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, a s druge strane bi se osiguralo upravljanje javnim politikama u skladu s EU pravilima, čime bi se otvorila mogućnost korištenja EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju”, kazao je Nešković.

Farmeri moraju imati novac da bi aplicirali

S druge strane, profesor Bajramović ističe kako država još nije pripremila farmere za njihove obaveze te da je potrebno da se u taj proces uključe i finansijske institucije i općine. Stah farmera je opravdan zbog iskustva Makedonije u kojoj se novac iz IPARD fondova vrlo slabo povlači, a za sredstva mogu aplicirati samo “veliki” farmeri.

“Farmer mora učestvovati s 50 posto tih sredstava za koja aplicira, 50 posto će moći naplatiti tek po završetku projekta. To znači da ako pravite štalski objekt od 100.000 KM, vi aplicirate za IPARD fond, oni odobre, ali morate u startu imati 100.000 KM. Po završetku izgradnje štale zove se komisija koja utvrdi da je riječ o tom objektu i da je sve ispravno pa tek tada dobijate 50.000 KM. Naši fameri nemaju ta sredstva i to će biti uspjeh države ako nađe modus da osigura novac za farmere. I entiteti bi trebali učestovati u tim gratis sredstvima s 25 posto. Problem je da li će se zaista moći povući ti fondovi i hoće li farmeri biti spremni. Pitanje je i koliko su ljudi u općinama spremni pomoći, uraditi poslovne planove za farmere i slično. Potrebna je povezanost i organizovanost. Bojim se da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili ozbiljnost posla koji je pred njima”, kazao je Bajramović.

Dušan Nešković pak smatra kako nema razloga za strah od nekonkurentnosti i nemogućnosti izvoza domaćih proizvoda, podsjećajući na situaciju s mlijekom kada je EU 1. aprila 2015. godine odustala od proizvodnih kvota. Tada se smatralo da će ovaj sektor biti pod velikim pritiskom i pretrpjeti znatne štete, a predviđala se i propast stupanjem na snagu dodatnog protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (1. februara 2017. godine), što se nije desilo.

“Naprotiv, povoljnost je bila i to da smo pregovorima za dodatni protokol dobili prijelazni rok koji je ostavio dovoljno vremena za prilagođavanje naših proizvođača i izvoznika, tako da je ovaj sektor ojačao i danas imamo zapažene izvozne rezultate za mlijeko i mliječne proizvode, ne samo na tržište EU, nego i tržište u CEFTA okruženju. I dalje smatramo da je potpisani SSP jasna smjernica za ukupan bh. poljoprivredni sektor i koji nadležne institucije na svim nivoima vlasti trebaju u cjelini sprovesti. Ovo se posebno odnosi na ispunjavanje uslova korištenja pretpristupnih fondova za jačanje kapaciteta institucija za redizajn sektorskih politika, ali i za direktne podrške poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Usklađivanjem domaćih politika s poljoprivrednom politikom EU treba u suštini da usmjeri investicije i primjenu novih tehnologija kako bi se radilo na modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i usvajanju EU standarda, što će omogućiti lakši izlazak na tržište EU i poboljšanje stepen konkurentnosti poljoprivrede u BiH”, kazao je Nešković.

Nedostaje podrške

Ispunjavanjem traženih uslova za korištenje raspoloživih pretpristupnih sredstava Evropske unije za poljoprivredu, povećava se iznos sredstava koja će koristiti proizvođači, ali i poboljšavaju način i transparentnost dodjele sredstava podrške.

Ipak, Nešković ističe da i dalje nedostaje više povoljnih kredita za poljoprivrednike i to je dio koji se odnosi na angažovanje nadležnih institucija koje raspolažu s instrumentima kako bi se ovi resursi osnažili, ojačala infrastrukturna ulaganja (zaštita od poplava, sistemi za navodnjavanje i dr.) te mogućnost preusmjeravanja sredstva iz nekih drugih fondova u razvojne fondove usmjerene za razvoj poljoprivrede i oživljavanje sela.

Podsjetio je kako je BiH, pored mlijeka i mliječnih proizvoda, ostvarila zapažene rezultate i u izvozu krompira, da smo ispunili standarde EU za izvoz meda i ribe, a uskoro bismo mogli izvesti i druge proizvode životinjskog porijekla.

Predsjednik mreže za ruralni razvoj u BiH Duško Cvjetinović kazao je kako bi se najprije trebalo uspostaviti upravljačko tijelo i agencija za plaćanje kako bi sredstva IPARD fondova bila operativna. Smatra da će ovo biti vrlo izazovno za BiH ,jer se ovo pitanje zloupotrebljava i ne postoji politička volja u BiH da se prave kompromisi.

“Poljoprivreda u EU predstavlja klasičnu poslovnu aktivnost i nema socijalnu komponentu koja je veoma prisutna u BiH. To znači da će se naša poljoprivreda morati prilagoditi tržišnom načinu poslovanja. Našu poljoprivredu trenutno opterećuje loš poslovni ambijent (nepoštivanje ugovora i rokova plaćanja, neizvjesnost isplata iz budžeta), loši finansijski mehanizmi (krediti, podsticaji i grantovi) za pokretanje i unapređenje poslovnih aktivnosti i nepostojanje konstantnosti i strateških razvoja određenih grana poljoprivrede (npr. petogodišnji plan razvoja stočarstva). Sve ovo loše utječe i koči poljoprivrednike da donesu odluku o investiranju”, kazao je Cvjetinović.

Ističe da se, i kada se odobre sredstva, postavlja pitanje kapaciteta organizacija, poljoprivrednika i poljoprivrednih preduzeća da uspješno dođu do tih sredstava, da napišu projekte i ispune administrativne zahtjeve. Zbog toga je, podsjeća, osnovana Mreža za ruralni razvoj 2014. godine koja ima za cilj da u saradnji s organizacijama i institucijama u BiH radi na unapređenju politike i stvaranju pozitivnog ambijenta za ruralni razvoj u BiH.

I iz Delegacije EU u BiH kažu kako se IPARD II programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima te se preko njihovih provedbenih partnera usmjerava korisnicima, što su u ovom slučaju poljoprivrednici, subjekti u poslovanju s hranom, ruralne zajednice, kao i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta.

“Nakon faze programiranja, Delegacija EU u BiH će nastaviti tendersku proceduru i ugovaranje programiranih aktivnosti s odabranim provedbenim partnerima koji će potom nastaviti realizaciju pomoći. Planirane mjere podrške sektoru trebaju odražavati potrebe i ograničenja sektorskih korisnika i institucija, prioritetne mjere podrške, uslove i ostalo, kao što je navedeno u Strateškom planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine”, kazala nam je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Farmere očekuju veliki problemi

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković kazao je kako poljoprivrednici znaju da pristupni fondovi zahtijevaju dokumentaciju i registraciju poljoprivrednih proizvođača, što neće ići glatko.

“Imat ćemo veliki problem s većinom farmera jer ih je vrlo mali broj u sistemu PDV-a. Nemaju mogućnost da srede papirologiju ili novac da finansiraju projekt i sačekaju povratak sredstava. Ali, šta je tu je. EU ima svoj sistem i nama ništa ne preostaje osim da se uklopimo. Očekujemo pomoć entitetskih vlada da na neki način favorizuju malo sitnije proizvođače u smislu ravnomjernije trke s krupnima kroz sistem poticaja i povoljnijih kredita. Mi nespremni ulazimo u EU, a dokaz je i prilagođeni SSP za koji smo imali 10 godina i opet se nismo pripremili te su poljoprivrednici izloženi neravnopravnoj utakmici”, kazao je Marinković.

Postavlja se pitanje koliko će biti volje da se ovo sprovede, a profesor Bajramović je izrazio bojazan da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili svu ozbiljnost posla koji je pred njima, a to je prije svega reforma poljoprivredne politike i približavanje politici EU.

“Čini mi se da naši političari još nemaju hrabrosti da se upuštaju u ozbiljnije reforme. Mi još plaćamo po litru i kilogramu, što je neprihvatljivo prema standardima EU gdje se plaća po grlu i hektaru. Farmere treba navikavati na taj pristup i istaknuti koje su prednosti integracije, a to su fondovi i procedure u kojima nema mogućnosti korupcije”, zaključio je Bajramović.

 

Izvor: Klix.ba

Maline i smilje dvije su poljoprivredne kulture koje su okupirale hiljade onih željnih rada u poljoprivredi i pristojnih zarada. Nakon početne euforije uslijedilo je otrežnjenje predstavljeno kroz pad cijena uzrokovan porastom ponude, ali i lošiji urod. Upućeni u problematiku traže više strpljenja i aktivniju ulogu države.

Nihad Imširović, predsjednik Upravnog odbora Zemljoradničke zadruge “Malinar” kaže kako bi ova godina mogla biti odlučujuća za većinu proizovđača ovog bobičastog voća.

“Imam iskustva u ovom poslu, jer se uzgojem malina bavim još od 2004. godine, pa mogu kazati da je trenutna situacija zabrinjavajuća, posebno kad se uporedi s onim što je bilo prije dvije ili tri godine. Uspjeh često zavisi i od otkupljivača s kojim se trenutno radi, tako da cijelu situaciju nije najjednostavnije analizirati”, kaže Imširović.

Ozbiljan problem bio je izlazak sarajevskog Klasa iz posla, a cijene na svjetskim tržištima odredile su poziciju i naših uzgajivača malina.

“Cijena je pala zbog stanja u Poljskoj, Srbiji i drugim zemljama koje prozvode velike količine i time obaraju cijenu. Naši ‘hladnjačari’ se onda ne mogu nositi s tim cijenama. Ono što su 2016. otkupili po jednim cijenama nisu mogli prodati po željenim. Zbog toga su u narednoj godini oborili cijene pa se malina otkupljivala po 1,80 KM ili 2 KM”, rekao je Imširović.

Zeničko-dobojski kanton je za poticaje uzgoja malina u prošloj godini izdvojio milion KM, a najava koja zabrinjava uzgajivače je da bi taj iznos ove godine mogao biti manji, time i ugroziti rezultate iz ove godine.

“Zbog cijene, ali i manjeg uroda, već je odustalo trideset posto uzgajivača. Pregovori s ‘hladnjačarima’ su i dalje u toku, ali naša zadruga ima skoro osiguran cjelokupan plasman. Ipak, zabrinjavajuće su informacije s evropskog tržišta malina. Bojimo se obaranja cijene. Ako ova sezona bude loša, sve dalje je upitno. Ostat će samo oni koji proizvode velike količine pa na tu masu koliko-toliko mogu pokriti pad cijene”, kaže nam Imširović, navodeći da je optimalna cijena za naše proizvođače 2,50 KM.

Sličan, ako ne isti narativ može se iskoristiti za opis stanja u drugom dijelu naše zemlje, onom južnom, za uzgajivače smilja. Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećeg proizvođača ove vrijedne biljke. Porast ponude uz još neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovog do jučer obećavajućeg posla.

Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže kako su iz posla sa smiljem već otpali oni koji nažalost nisu imali strpljenja.

“Ova godina je vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogat za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u ‘projekt smilje’ i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići naviše”, kaže profesor Džubur.

Realno je da u konačnici ta cijena bude do dvije i po marke, što je dosta manje od pet, koliko je bilo prije dvije godine.

“Ipak, više je od mizerne jedne marke iz prošle godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posao u podršci proizvodnje i promociji izvoza ulja”, zaključio je Ahmed Džubur.

 

Izvor: Klix

Jubilarni 30. Sarajevski sajam knjiga otvorio je jutros vrata prvim posjetiocima koji će ovih dana uživati u velikoj ponudi izlagača iz BiH, regije, ali i šire, javlja Anadolu Agency (AA)

U okviru Sajma knjiga koji će trajati do 23. aprila, u Sarajevu će narednih šest dana izlagati nešto više od 160 izlagača iz 12 zemalja. Međunarodna manifestacija okupila je izlagače iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, ali tu su sa svojim kulturnim centrima i publikacijama Turska, Slovenija, Iran, Saudijska Arabija i druge zemlje.

Ovogodišnji sajam, kao i prethodnih godina, organizuje Centar Skenderija u saradnji s partnerom TKD Šahinpašić.

Prvi posjetilac danasnjeg sajma je Anto Vrankić, 83-godišnji penzioner.

Ističe kako već godinama posjećuje sajam, te kako kući ima malu biblioteku knjiga koje je dobio na poklon kao prvi posjetilac sajma.

Kao prvi posjetilac danas je dobio knjigu “Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine”.

Posjetioci poručuju kako će interesovanja za knjigu uvijek biti, a ono što očekuju su što bolja sniženja.

 

Sajam je idelna prilika za građane da kupe knjige po povoljnim cijenama, da otkriju nove trendove iz oblasti svog interesovanja i prisustvuju promocijama i upoznaju se sa autorima i književnicima.

U okviru sajma biće dodijeljene nagrade u više kategorija iz oblasti knjižarstva i književnosti. Programom su predviđeni okrugli stolovi i stručni skupovi o aktuelnim temama u oblasti knjižarstva i književnosti. Također, biće organizovane i dječije radionice.

 

Sajam će trajati šest dana i svi zainteresovani ga mogu posjetiti u dvorani “Mirza Delibašić” Kulturno-sportskog centra Skenderija u periodu od 10 do 19 sati.

U Parlamentu Federacije BiH održan je sastanak predstavnika parlamentarne većine, na kojem je odlučeno da se danas održi vanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Potvrdio je to novinarima šef Kluba SDA Ismet Osmanović govoreći da pripadnike boračke populacije, koji protestuju ispred Parlamenta FBiH, treba primiti Odbor za boračka i invalidska pitanja Zastupničkog doma.

“U parlamentarnoj proceduru je zakon o boračkim udruženjima, a od Vlade Federacije BiH čekamo da nam proslijedi nacrt zakona o pravima demobilisanih boraca. Čim to dobijemo odmah zakazujemo vanrednu sjednicu na kojoj ćemo razmatrati navedena dva zakona”, istakao je Osmanović.

Zakonom o pravima demobilisanih boraca reguliše se 15 prava, a Osmanović kaže da ima informaciju da Vlada u ovom trenutku vrši konsultacije s kantonalnim vladama zato što su propisana neka prava koja su u direktnoj nadležnosti kantona.

“Do donošenja zakona vlada će uredbom uvesti u prava određene kategorije boraca”, dodao je Osmanović.

U međuvremenu, bivši borci počeli su se okupljati ispred zgrade federalnog organa zakonodavne vlasti.

Jučer su pripadnici Federalne uprave policije evakuisali sve zastupnike iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH nakon incidenta koji se dogodio ispred zgrade ove institucije kada su demobilisani borci u jednom trenutku protesta silom pokušali probiti kordon policije i ući u Parlament FBiH.

Klix.ba

Demobilizirani borci po ko zna koji put i danas su se okupili ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, nakon jučerašnjih demonstracija tokom kojih su pokušali da provale u zgradu ove institucije.

Kako su to i najavili oni su se počeli okupljati ispred zgrade zbog sjednice koja je najavljena za 10 sati, a navodno već se održava Kolegij Zastupničkog doma na kojem će biti odlučeno o nastavku sjednice. Također, novinarske ekipe zabilježile su kako je većina parlamentaraca jutros došla na vanrednu sjednicu, iako su jučer evakuirani nakon prekida sjednice zbog protesta boraca.

Borci uporno tvrde kako se neće maknuti s protesta sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, te da traže od vlade da ispune njihova tri zahtjeva: ukidanje finansiranja boračkih organizacija, objavljivanje boračkog registra i uvođenje naknade za demobilizirane borce i razvojačene branitelje.

“Naše zahtjeve znaju više i ptice na grani, mi smo ih odavno predali i tražimo da oni budu ispunjeni kako bi imali pravedniju situaciju za borce. Nemamo nikakve informacije da li će biti razmatrane situacije. Mene je stid što sam se borio za održavu, ovo je fašistička država, sve je korumpirano i jučerašnja situacija je užasna. Političari nemaju sluha za pregovore, mi smo ponudili zahtjeve, uradili svoj zadatak. Za danas ne znam šta će se dešavati”, istaknuo je za Radiosarajevo.ba Naim Salihović, jedan od boraca koji se danas nalazi na protestima.

Podsjećamo, borci su jučer počeli mirne proteste ispred zgrade Parlamenta Federacije, ali su u roku od nekoliko sati izbili brojni incidenti na protestima. Borci su, naime, u jednom trenutku protesta silom pokušali probiti kordon policije i ući u zgradu Parlamenta, no u tome su ih spriječili policijski službenici primjenom sile.

Nedugo nakon evakuacije zastupnika razišli su se i bivši borci, a koji su se danas ponovo okupili ispred zgrade Parlamenta FBiH.

Inače, posljednja redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH održana je 26. decembra 2017. godine, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH u međuvremenu je 28. decembra, 17. januara, 23. januara i 24. januara održao četiri vanredne sjednice.

Podsjećamo, demobilizirani borci već nekoliko mjeseci u odvojenim grupama protestiraju širom BiH traže uvođenje jedinstvenog registra, prestanak finansiranja boračkih udruženja i borački dodatak. Jedna grupa boraca protestirala je i prošle sedmice u Sarajevu sa identičnim zahtjevima, ali je njihov protest bio kratkotrajan.

Najveći protesti boraca zabilježeni su 28. februara 2018. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, tokom kojih su blokirane veće saobraćajnice u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine. Blokada je bila posebno izražena u Vogošći, zbog čega je bio blokiran izlaz iz Sarajeva, te blokade u blizini Zenice, Tuzle i Konjica.

Sve ove blokade su, policijskim djelovanjem kroz pregovore ili primjenom sile, razbijene u narednim danima, čime je tada završen veliki bunt boraca u FBiH.

Izvor: Radiosarajevo.ba

Regulatorna agencija za komunikacije objavila je Izvještaj o rezultatima godišnje ankete korisnika RAK dozvola za pružanje internet usluga u Bosni i Hercegovini za 2017. u kojem je navedeno da je zaključno sa 31. prosincem 2017. u BiH ukupno djelovalo 70 pružatelja internet usluga.

Rezultati ankete su pokazali da je u 2017. u Bosni i Hercegovini bilo ukupno 700.578 internet pretplatnika. Agencija procjenjuje da je u istom razdoblju bilo 3.064.072 korisnika interneta, odnosno da stopa korištenosti interneta u Bosni i Hercegovini za 2017. iznosi 86,77 posto.

Kada je u pitanju pristup internetu, u 2017. dominantna vrsta internet pristupa bio je xDSL sa 56,83 posto od ukupnog broja širokopojasnih pretplatnika u BiH, dok se na drugom mjestu nalaze pretplatnici kablovskog pristupa sa 33,41 posto.

Podaci pokazuju da je korištenje interneta u Bosni i Hercegovini u stalnom porastu, sa posebnim akcentom na upotrebu širokopojasnih usluga. Agencija očekuje da će dalja liberalizacija tržišta telekomunikacija i uvođenje novih tehnologija omogućiti brži i pristupačniji internet, kao preduvjet za napredak ekonomije i društva u cjelini, priopćeno je iz RAK-a.

Izvor:Drugčiji.ba

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavilo je javni poziv za kandidovanje projekata koji će se finansirati kreditom iz Trajnog revolving fonda kod Union banke.

Pravo učešća imaju privredna društva sa sjedištem u FBiH čija je primarna djelatnost metalna proizvodnja, elektro i automobilska industrija, industrija građevinskog materijala i nemetala, drvna, papirna i grafička industrija, proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće i hemijska, farmaceutska industrija i industrija gume i plastike, te da zapošljavaju najmanje 15 zaposlenika.

Najniži iznos kredita koji će biti dodijeljen je 100.000 KM, a najviši 900.000 maraka.

Javni poziv se vodi kao trajni otvoreni poziv, sa krajnjim rokom dostave do utroška sredstava, a najkasnije do dana usvajanja budžeta FBiH za 2019. godinu.

Više informacija o pozivu možete pogledati na linku JAVNI POZIV TRF 2018.pdf (317 KB)

 

Biznis info

Udruženje “Pomozi.ba” organizovalo je i danas tradicionalni mjesečni humanitarni bazar “Dobre volje” s kojeg će sredstva biti usmjerena za migrante koja se trenutno nalaze na području Bosne i Hercegovine. Hajrudin Solak iz Pomozi.ba podsjetio je da se bazar, tokom kojeg ljudi mogu doći u prostorije udruženja i naći nešto za sebe ali i uraditi neko dobro djelo, održava jednom mjesečno. Prema njegovim riječima, kao i svaki put dosad, cijene su simbolične, počevši od 0,50 KM.

“Svaki bazar ima neku humanitarnu temu, a ovaj put su sva sredstva bazara namijenjena za pomoć migrantima u BiH. Zadovoljni smo kako su prolazili humanitarni bazari prethodnih mjeseci. Danas nas je vrijeme poslužilo i od jutros imamo mnogo ljudi koji su došli”, rekao je za Anadoliju Solak.

Sretan je što ljudi na različite načine žele dati svoj doprinos. Ima onih koji dolaze da nešto kupe i na taj način sudjeluju u humanitarnoj akciji, a postoje i oni koji dođu kako bi uručili neku donaciju.

“Neki ljudi su nam postali stalni kupci, prate nas iz bazara u bazar. Mnogo nam znači podrška naših sugrađana”, poručio je Solak.

Ovo Udruženje već mjesecima pomaže migrantima koji se nalaze u BiH, konkretno u Sarajevu.

“Prvi kontakt smo ostvarili preko naših sugrađana koji pomažu migrantima. Potrudili smo se da pomognemo na svaki način na koji možemo. Za 300 njih smo osigurali smještaj. Za 200 svaki dan dostavljamo hranu. u našim prostorijama imamo sprat na kojem mogu pogledati odjeću koja im treba, osnovne namirnice”, dodao je Solak.

Izvor:Anadolija