Nalozi za isplatu civilnih invalidnina – tuđa njega i pomoć i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za april 2018. godine upućeni su bankama.
Federalno ministarstvo finansija je osiguralo sredstva za te kategorije u ukupnom iznosu od 13.681.501,77 KM, saopćeno je iz Ministarstva finansija FBiH.
U srijedu je potpisan ugovor između ZOI’84 i Unije evropskih turskih demokrata (UETD) o održavanju Kongresa UETD-a u Olimpijskoj dvorani Zetra, kojem će prisustvovati i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan.
Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdio direktor KJP ZOI’84 Midhat Hubijar.
“Ugovor je potpisan, a radi se o pripremi i održavanju Kongresa UETD-a. Datum je definisan i to je zvanično 20. maj, a ostaje još da se ozvaniči i satnica održavanja”, rekao je Hubijar.
O dolasku Erdogana, koji će na skupu učestvovati uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj koji su zakazani za 24. juni ove godine, obaviješteno je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a prisustvo skupu je potvrdio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
“Radi se o skupu Unije turskih evropskih demokrata, njihovom 6. kongresu kojem će prisustvovati Erdogan i ja s njim”, kazao je Izetbegović objašnjavajući svoj odgovor njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja se sinoć u Berlinu raspitivala o dolasku lidera Turske u Sarajevo.
Izvor.Klix.ba
Nakon što smo obilježili Svjetski dan Crvenog križa, u toku je i obilježavanje Nedjelje Crvenog križa koja traje od 08.05 do 15.05.
Nedjelja Crvenog križa će biti obilježena na različite načine u cijeloj BiH sa mnogo zanimljivih i plemenitih aktivnosti.
Ovogodišnji moto obilježavanja Nedjelje Crvenog križa je “Osmijeh svuda za sve” “SMILE everywhere for everyone”. Osmijeh je univerzalni znak sreće, podrške i zahvale. Za nas volontere osmijeh je najveće “hvala” koje možemo dobiti, osmijeh je znak da smo posao uradili dobro.
Svakodnevno milioni volontera Crvenog križa pomažu ljudima, ljudima u socijalnoj potrebi, zahvaćenim krizama, konfliktima, prirodnim katastrofama, migrantima..
U Nedjelji Crvenog križa želimo da iskažemo ponos jer smo dio od 14 miliona volontera Crvenog križa koji radi sve da bi ovo mjesto napravio boljim.
Volonteri Crvenog križa općine Donji Vakuf će u Nedjelji Crvenog križa vršiti distribuciju humanitarnih paketa velikog humaniste gosp. Agana Hodžića, koji je ostavio Crvenom križu u amanet da njegovu ostavštinu podijeli Bosancima i Hercegovcima u stanju socijalne potrebe.
Osim distribucije humanitarnih paketa, volonteri će vršiti i prodaju markica Crvenog križa na prepoznatljivom mjestu u gradu te distribuciju markica u Javne ustanove.
Koristimo priliku da našim kolegama, Crvenom križu Bihać čestitamo na dobroj organizaciji povodom dolaska i smještaja velikog broja migranta, brizi o njihovom smještaju, hrani, zdravlju.
Ovom prilikom želimo da najavimo da će Crveni križ općine Donji Vakuf pokrenuti akciju prikupljanja pomoći za migrante u kampu u Bihaću.
Lider mladih Crvenog križa općine Donji Vakuf
Emina Snaga
U svijetu se već duže od 150 godina, 8.maj obilježava kao Svjetski dan Crvenog križa. Rođendan Henri Dunanta, osnivača i tvorca ideje najveće svjetske humanitarne organizacije, organizacije Crvenog križa / krsta i Crvenog polumjeseca.
Crveni križ Federacije BiH je danas u Tuzli organizirao Svečanu akademiju, na kojoj je održan Panel “Osmijeh je naš motiv”, te uručena priznanja 8. Maj/Svibanj pojedincima koji su izuzetno doprinijeli radu i misiji Crvenog križa.
Laureat Crvenog križa općine Donji Vakuf za priznanje “8. Maj”, je Dženana Šego, dugogodišnja volonterka Crvenog križa općine Donji Vakuf. Kroz svoje dugogodišnje volontiranje Dženana je dala veliki doprinos u humanoj misiji Crvenog križa.
Dobitnica priznanja “8. Maj” je i gđa. Alma Kulenović, članica Predsjedništva Crvenog križa SBK, ispred Kantonalne uprave Civilne zaštite.
Dobitnicima priznanja upućujemo iskrene čestitke!
Svim volonterima, članovima Crvenog križa, profesionalno uposlenim kolegama, donatorima, prijateljima naše organizacije čestitamo Svjetski dan Crvenog križa, uz želje da nam Principi Crvenog križa nastave biti glavna vodilja.
Iskreno hvala svima koji su nosili, koji nose i koji će nositi ideju Crvenog križa i koji će i dalje pokazivati da je biti human nešto najbolje što postoji.
Lider mladih Crvenog križa općine Donji Vakuf
Emina Snaga
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) danas je zvanično raspisala parlamentarne izbore koji će biti održani u oktobru ove godine.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini će biti održani 7. oktobra ove godine, a prema zakonu CIK je do 7. novembra 2018. godine dužan dostaviti njihove rezultate. Također, CIK je prema važećem Izbornom zakonu BiH dužan u roku od 150 dana prije dana izbora donijeti odluku o održavanju Općih izbora.
Predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić je kazala da će na izborima svaki birač dobiti četiri glasačka listića te da će izbori koštati 8,5 miliona KM.
“Druga odluka koju smo danas donijeli, a prema posljednim informacija, imamo blago povećanje biračkog tijela u odnosu na 2014. godinu. Danas taj broj iznosi 3.381,963 birača”, kazala je Hadžiabdić.
Sedmog oktobra tekuće godine, svi koji imaju pravo glasa u BiH će imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta BiH, potom zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike entiteta Republika Srpska, predstavnike za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS) te predstavnike za kantonalne skupštine Federaciji BiH.
U posljednje vrijeme u medijima i javnosti je bilo govora o uvođenju videonadzora na birališta u Bosni i Hercegovini te skeniranje glasačkih listića tokom općih izbora. Njegovi predlagači i protivnici, iako generalno podržavaju uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, svjesni su da gotovo nema vremena za njegovu provedbu ako ga usvoji i Dom naroda Parlamenta BiH.
U prijedlogu izmjene zakona navode se skeneri za glasačke listiće kojim bi se skenirali glasovi te web kamere koje bi bile postavljene na biračkim mjestima. Također, dodaje, tražilo se i uvođenje biometrijskih čistača otisaka prsta.
Prema ranijim procjenama, uvođenje savremene tehnologije u izborni proces koštalo bi od tri do 13 miliona KM. Protiv izmjena zakona su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ovome također vrijedi dodati da se predsjednici SDA, HDZ-a, SDP-a i DF-a Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Željko Komšić, i predstavnik SBB-a Damir Arnaut, na posljednjem sastanku, nisu uspjeli dogovoriti u vezi izmjena Izbornog zakona u rezidenciji američke ambasadorice Maureen Cormack. Tada je najavljeno da će biti angažirana Venecijanska komisija, koja će pokušati iznaći rješenje za Ustav FBiH i Izborni zakon.
Ovo je ujedno bio posljednji pokušaj pred raspisivanje općih izbora da dođe do Izmjene izbornog zakona.
Radiosarajevo.ba
Kada je u ranu zoru, 7. maja 1993. godine, prije 25. godina velikom količinom eksploziva srušena Ferhadija džamija u Banjoj Luci, eho tog kulturocida u kojem je nestao jedan od simbola grada na Vrbasu, čuven po svojoj ljepoti, iz temelja je potresla jednog velikog čovjeka koji se u tom trenutku nalazio nekih 300 kilometara dalje, u Beogradu.
Njegovo ime bilo je Milan Mladenović i zajedno za njegovim bendom, čuvenim rok sastavom “Ekatarina Velika” (EKV) predstavlja kultno ime jugoslovenske muzičke scene.
Život je postao nemoguć
Prije svega čovjek, a potom vrsni muzičar, gitarista, nevjerovatni vokal, pjesnik, Mladenović, koji svojim pjesmama i citatima i danas nadahnjuje čestite ljude, digao je tih dana svoj glas protiv zla i te užasne 1993. godine otkazao najavljeni koncert u Banjoj Luci – upravo iz protesta zbog rušenja Ferhadije!
To je, vele, trebao biti jedan od najvećih koncerata u gradu a Vrbasu, ali je Mladenović odlučio pokaže dostojanstvo i bunt protiv barbarizma, te je opalio snažan šamar rušiteljima jedne bogomolje i spomenika kulture, ali i tadašnjim opskurnim vlastima Banje Luke koje su organizirale odvoženje ostataka džamije.
“Neću da sviram u gradu u kojem je srušena džamija”, kazao je Mladenović koji je rođen u Zagrebu, rastao u Sarajevu, a slavu stekao u Beogradu.
Čuvene su to riječi muzičke legende koje su ga, zajedno sa njegovima pjesmama, učinile besmrtnim.
Nažalost, sa ovog svijeta “u kojem je život postao nemoguć” zauvijek je otišao godinu kasnije, u ljeto 1994. godine, u 36. godini života. Ove godine bi punio 60-tu godinu.
“Vrlo sam razočaran u ljude koji su dozvolili da ih sahrane i moralno, i ljudski, dozvolili su da ih prijatelji izdaju, da oni izdaju svoje prijatelje i braću i sve živo, i da se sve to završi u jednoj opštoj kaljuzi”, kazat će, također, jednom prilikom Mladenović.
Četvrt stoljeća kasnije muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić u razgovoru za Radiosarajevo.ba odaje priznanje Mladenoviću i njegovoj velikoj gesti.
“To što je Mladenović učinio, da mu Bog da svako dobro, govori o ljudskim veličinama. To je čovjek! Postoje ljudi po kojima možemo i trebamo cijeniti cjeli jedan narod. To je toliko veliko da to nadjača svo ono zlo. Zaista je to veliko. Mladenović nije jedini… No, ne treba zaboraviti ni ime tog čovjeka niti njegovu gestu i treba se toga prisjećati. Drago mi je da sam i ja na neki način za to ranije saznao, i da to danas znam”, kazao je muftija Kozlić za Radiosarajevo.ba.
Ratni predsjednik Glavnog odbora Islamske zajednice u Banjoj Luci, koji se za Radiosarajevo.ba javio iz dalekog Bostona, prisjeća se tog velikog gesta beogradskog muzičara, umjetnika…
“Svima nama Banjalučanima ostat će u trajnom sjećanju gesta Milana Mladenovića, frontmena benda EKV iz Beograda koji je te 1993. godine odbio pjevati u Banjoj Luci upravo zbog činjenice da je u om gradu srušena jedna Fehradija, kao i druge džamije. Taj gesti i tada i sada budi nadu u mogućnost suživota, odnosno potvrđuje onu Svetalne Broz da je bilo dobrih ljudi u vremenu zla”, kazao je Gušić inače dugogodišnji slobodni novinar.
Radiosarajevo.ba
Prije tačno 25. godina, na današnji dan, prestalo je da kuca srce jedne ljepotice. Nadaleko lijepa džamija Fehradija, biser na obalama Vrbasa, dragulj osmanske umjetnosti koji je stoljećima oduševljavao sve one koji su pohodili naše krajeve, ubijena je mržnjom, do temelja sravnjena eksplozivom, a njezini ostaci odvezeni na smetljište. Teren na kojem je stoljećima stajala – poravnat je.
Sedmog maja 1993., kojeg Islamska zajednica u BiH simbolično obilježava i kao Dan džamija, napadnuta je kultura cijele Bosne i Hercegovine. Jer Ferhadija jeste džamija, ali ona nije samo bošnjačka, kako reče i muftija banjalučki dr. Osman ef Kozlić, već blago svih Bosanaca i Hercegovaca.
Nije zato čudo da je jedan od najljepših zapisa o Ferhadiji napravio bh. književnik Ivan Lovrenović, koji ovako piše:
“Ferhadija je bila kao fokus, zbirno mjesto, orijentacijska tačka svih urbanih smislova i gibanja. I u svakodnevnom životu i u prostoru imaginacije i kolektivnog pamćenja generacija njenih stanovnika, neovisno o njihovom vjerskom identitetu i zainteresiranosti. Fehradija je Banjoj Luci na jednak način bila isto ono što su, recimo, Sveti Duje Splitu, Aja Sofija Carigradu, Katedrala Zagrebu, Noter Dame Parizu, Begova džamija Sarajevu, katedrala Sv. Stjepana Beču, Petrova crkva Rimu”.
Ta džamija je zadužbina Ferhad-paše Sokolovića. Izgrađena je 1579. godine i jedno je uistinu od najvećih dostignuća islamske arhitekture 16. stoljeća. Bila je pod zaštitom UNESCO-a od 1950.
Dešavanje naroda
Danas se navršava i 17 godina i od insceniranog dešavanja naroda, napada na 300 vjernika prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu Fehradije i tadašnjeg mučkog ubistva šehida Murata Badića. Jedini grijeh tog Cazinjana bio je što je ponovo želio vidjeti lijepu Ferhadiju džamiju, najveću i najpoznatiju banjalučku džamiju – Ferhadiju.
Danas se navršavaju i dvije godine od obnove Fehradije, kada je pred očima, u prisustvu brojnih Bošnjaka, ali i brojnih Srba i Hrvata, cijelog svijeta, ova bogomolja zasjala punom ljepotom. Džamija je većim dijelom obnovljena uz donaciju Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).
Dan džamija je i podsjećanje na 614 džamija srušenih tokom rata u BiH i progon muslimana s predratnih ognjišta tokom rata od 1992. do 1995. godine. Prema podacima Islamske zajednice BiH, u našoj državi tokom rata srušeno je i 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.
Na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske srušene su čak 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane 80. Tokom kulturocida, uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije, koliko ih je bilo u BiH prije 1992. godine.
Inače, od rata u BiH obnovljene su 452 džamije, a izgrađeno je više stotina novih džamija.
“Ovaj datum je iznimno važan za sve nas. Važno je da taj datum nikad ne zaboravimo, da ne zaboravimo da je ovdje izvršen kulturocid nad našim sakralnim objektom, kao i drugim objektima. To treba čuvati i njegovati. Uz napomenu da se mi okrećemo budućnosti, izgradnji džemata, oživljavanju života, saradnji, suživotu i svemu drugom što podrazumijeva život u BiH”, kaže za Radiosarajevo.ba dr. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki.
Mevlud i sjećanja
Podsjeća i na značaj Dana džamija za Islamsku zajednicu.
“Dan džamija u IZ u BiH svake godine obilježavamo radno, ali sa potenciranjem da te središnje aktivnosti budu u Banjoj Luci. Rijaset IZ, odnosno Uprava za vjerske poslove organizuju okrugli stol za naše imame u prostorijama Mufijstva banjalučkog pod naslovom “Dan džamija i džemata”. Fokus je na izgradnji džemata. Tradicionalno se ovdje prisjećamo 7. maja, datuma rušenja Ferhadije 1993. godine, kao i njezinog ponovnog otvaranja 2016. Godine, i to učenjem tradicionalnog mevluda. Svake godine druga medresa uči program. Ove godine će cazinska medresa Džemaludin ef. Čaušević gostovati kod nas, a gost predavač će biti i Hasan ef. Makić, muftija bihaćki. Sjećamo se i rahmetli Murata Badića, učenjem hatme, te obilazimo njegovu porodicu”, kaže za muftija Kozlić.
Najavio je za danas predramazanski komncert duhovne muzike koji će izvest Armin Muzferija i hor Ašik.
radiosarajevo.ba
U Tešnju će u četvrtak, 10. maja, ove godine biti podignuta najveća zastava Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).
Zastava na jarbolu visine 70 metara će biti podignuta na svečanom otvaranju 14. „Sajma privrede“ u Tešnju koji će se održati u periodu od 10. do 13. maja , uz prisustvo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i drugih zvaničnika.
Tim povodom, danas je upriličeno pripremno dizanje zastave na lokalitetu Kraševo.
U Tešnju će se u četvrtak zavijoriti na trenutno najvećem jarbolu , najveća zastava u BiH dimenzija 30×20 metara koja je naručena i dopremljena iz Ankare.
Čak 1.023 nesreće na radu u Federaciji BiH samo u prošloj godini zabilježene su u evidencijama Federalne inspekcije rada. Od tog broja osam radnika izgubilo je život, od čega su tri rudara. Povreda na radu sigurno ima i više ako se uzme u obzir da podatke nisu dostavile sve kantonalne inspekcije, a posebno ako se uzme u obzir da ih poslodavci sve i ne prijavljuju.
Obaveza poslodavaca
– Radnik je u poziciji da ne smije prijaviti povredu na radu jer može ostati bez posla, a poslodavci to vješto zataškaju. U Hrvatskoj, koja je u EU, poslodavcu ne pada na pamet da sakrije povredu nego trči da je prijavi – tvrdi Adis Kečo, stručni saradnik za pravne poslove Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH.
Aktuelni Zakon o zaštiti na radu datira još iz 1990. godine i u najmanju ruku je prevaziđen i neprimjenjiv, posebno ako se zna da su kazne izražene u bivšim jugoslavenskim dinarima!
Stoga svi s nestrpljenjem iščekuju novi zakon o zaštiti na radu koji se u formi prijedloga trebao naći pred federalnim poslanicima protekle sedmice na dvodnevnoj vanrednoj sjednici. Međutim, zakon je povučen s dnevnog reda jer se strahovalo da neće biti dovoljno poslanika koji bi za njega glasali s obzirom na to da dio zastupnika SDA nije bio tu, a iz Kluba SDP-a su rekli da ga neće podržati, iako su njegovo donošenje obećali sindikatu dok su bili u vlasti u prošlom mandatu.
Tako bi se ovaj prijedlog zakona trebao naći pred poslanicima na jednoj od idućih sjednica.
Iz Vlade, koja je zvanični predlagač ovog zakonskog propisa, uglavnom tvrde da je on moderan, priznaje sindikat kao partnera, uvodi novčane kazne i do 15.000 KM za poslodavce, olakšava rad inspekcija, radi na prevenciji, štiti posebno trudnice, mlade, invalide, starije radnike.
Trebala bi biti propisana i obaveza poslodavaca da vode evidenciju o povredama, o radnim mjestima s povećanim rizikom, a izvještaj o povredi na radu mora dostaviti inspekciji rada u roku od sedam dana od nastanka povrede.
– Ovo je krucijalni zakon koji je Savez samostalnih sindikata dugo tražio. Nekoliko puta je bio u proceduri, a zašto je Parlament FBiH bio kočničar da se donese, nije ni danas jasno – kaže Kečo.
On naglašava da bi primjena ovakvog zakona imala veliki utjecaj na poboljšanje zaštite radnika, ali i da mu je žao što nije prepoznat zahtjev da se napravi registar povreda u kojem će se navesti i životna dob stradalog, mjesto rada, povreda, i to ne zbog statistike, nego preventivnog djelovanja. Napomenuo je da nisu bili u prilici vidjeti konačan tekst zakona zbog neodržavanja sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
– Nadam se da će poslodavci shvatiti da im je radnik na prvom mjestu – dodao je Kečo.
Rizične mašine
Muhamed Pašukanović, glavni federalni inspektor rada, potvrdio je da su najčešće povrede u građevinarstvu, šumarstvu, metalnoj i namjenskoj industriji jer se radi s eksplozivom.
Do nesreća dolazi i usljed nesretnog slučaja, ali i zato što poslodavci ne poklanjaju puno pažnje zaštiti na radu ili imaju problem s nedostatkom novca za zamjenu rizičnih mašina modernijim.
Pašukanović se pribojava odredbe u predloženom zakonu po kojoj poslodavci trebaju donijeti akt o procjeni rizika za svako radno mjesto, jer nije sigurno hoće li to poslodavci iskreno učiniti ili će samo jedni od drugih prepisati.
– Također, mi imamo samo dva federalna inspektora zaštite na radu. Ovom segmentu je potrebno posvetiti pažnju ako hoćemo u Evropu. Što se tiče našeg rada, sada smo ograničeni. Donesemo rješenje o otklanjanju nedostatka pa onda provjeravamo je li ono izvršeno i ako nije, ide kazna za neizvršenje. Idemo okolnim putem. Ne možemo odmah dati prekršajni nalog. Novi zakon je u svakom slučaju bolji nego postojeći – dodao je Pašukanović.
Sami moraju nabavljati opremu
Mahir Semić, predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH, tvrdi kako nije rijetkost u Bosni i Hercegovini da poslodavac radniku naredi da sam sebi nabavi šljem ili neku drugu zaštitnu opremu poput rukavica, radnih cipela, radnog odijela i da se to dešava u privatnom sektoru.
– Ljudi su primorani da rade u opasnim uvjetima i stradaju. Sredstva za zaštitu su minimalna. Ima slučajeva da rade i na mostu bez zaštite. Sve radi brzine – dodao je Semić, istakavši da ima i dobrih primjera gdje poslodavac zaista brine o radniku.
Ne smije biti zaštićenih
Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH, naglašava da su najteži uvjeti rada u rudnicima te da, iako investicije posljednjih godina popravlja stanje, još puno toga treba uraditi.
– Potrebne su i rigoroznije kazne i inspekcijski nadzori. Ne smije biti zaštićenih poslodavaca. Ali i radnici se moraju pridržavati svega što im je obaveza. Nemoguće je da se povrede na radu ne dešavaju, ali se moraju svesti na najmanju moguću mjeru – dodao je Husić.
Izvor: Avaz
Iznimno visoke količine padavina registrirane su u proteklom periodu u dijelovima Krajine i sjeverne Bosne, te u Hercegovini.
Najviše kiše palo je na području Banje Luke, Sanskog Mosta i Doboja, a nešto manjeg intenziteta padavina je bilo i na području Bihaća, Bileće, Mostara. Mrkonjić-Grada, Prijedora, te na Bjelašnici.
Zbog obilnih padavina u prekidu su ili se otežano saobraća na pojedinim dionicama na području Maglaja i Tešnja.
Padavina je bilo i na području Bosanskog Novog, Foče, Gacka, Jajca, Livna, Nevesinja, Rudog, Sarajeva, Trebinja, Tuzle, Zvornika i na Ivan-Sedlu.
Veoma male količine padavina zabilježene su i na području Bijeljine, Bugojna, Neuma, Sokoca i Han-Pijeska.
Izvor: Radiosarajevo.ba