Category: BiH

Nestabilno vrijeme koje je vladalo proteklih tjedana diljem zemlje dovelo je do različitih negativnih pojava, tako da je u više navrata zabilježena pojava štakora na travnatim površinama. S obzirom na to da su se neki žalili i na želučane tegobe, liječnici pozivaju ljude da više računa povedu o tome što jedu, odnosno kako tretiraju ono što jedu, piše Večernji list BiH.

U poljima, na stablima…

Temeljito operite voće i povrće. Moj savjet je da se u mješavini vode i sode bikarbone ostavi voće i povrće koje jedete kako biste posebno bili sigurni da jedete čistu hranu. Osobito se to odnosi na hranu koja je na zemlji, kao što su, primjerice, jagode, i ona dolazi u kontakt sa svim životinjama, od kojih su najgori štakori, koji su i dobri penjači, tako da nije sigurno ni voće koje se nalazi na stablima. A soda sve nečistoće uklanja, kao i kemikalije kojima je tretirana hrana, kazao nam je liječnik s kojim smo razgovarali.

Najgora stvar je što su u vremenu nestabilnih, kišovitih dana kojima smo svjedočili viđani štakori pojedinačno. Deratizatori ističu da se štakor rijetko viđa sam, što je znak da ih je jako puno, te su uvijek blizu ljudima. Prema riječima epidemiologa Josipa Milasa, štakori ovise o ponašanju samih žitelja.

Napušteni prostori

Ako štakor ima mjesta gdje će se zadržavati i hranu koju će moći koristiti, onda će imati veliku populaciju, kazao je.

Najveći su problem napušteni prostori. Ako je štakorima u njima dostupna hrana, deratizacija se može vršiti svakih 10 dana i neće biti prevelikog utjecaja na smanjenje populacije.

Svojedobno je “Sjemenarna info” dala savjete o borbi protiv štakora, a radi se o preparatima poput mišomora.

Ti preparati rađeni su na osnovi djelatnih tvari koje imaju izuzetno dobro djelovanje na miševe i štakore. Dovoljno ih je samo jednokratno hraniti. Uginuće se događa naknadno, odgođeno za dan ili dva, kako bi se i ostali miševi, ako ih je više, nesmetano hranili i kako ih ništa ne bi odvuklo od hranjenja, potvrđeno je.

Danas postoje zaključane kutije u kojima se postavljaju mamci kako bi se bilo kakvo trovanje izbjeglo, a rupa za prolaz je taman dovoljna da miš ili štakor uđe u nju i tu ostane. Mamci s mišomorom sadrže i tvar koja kod nekih drugih životinja ili kućnih ljubimaca izaziva povraćanje, stoga je s tim potrebno biti oprezan, stoji u tim savjetima.

Važno je da ljudi ne pretjeruju pa da višestrukom dozom ne unište i svoje zdravlje. Tako neki otrovi, ako se koriste u većim dozama nego što je propisano, mogu ubiti i slona, a kamoli čovjeka, slažu se stručnjaci.

Na poziv selektora književnog programa Barskog ljetopisa, Mr.sci. Miluna Lutovca, a na prijedlog Dr.sci. Gordane Leković, gl.i odg. urednik DIOGEN pro kultura magazina (est.2009.g.), Doc.dr.sci i Dr. Honoris Causa Sabahudin Hadžialić je, uz iskreno zadovoljstvo, prihvatio poziv i njegov književni i naučni rad će biti predstavljen tokom ljetnog programa Barskog ljetopisa, u 20:00 sati, nedjelja, 1.7.2018.g.

Moderator večeri će biti Dr.sci Gordana Leković.

Festival Barski ljetopis je sveobuhvatna manifestacija Kulturnog centra Bar, koja promoviše kulturu i vrijedne umjetničke sadržaje karakteristične za Bar i Crnu Goru, i okuplja eminentne stvaraoce iz Crne Gore, regiona i svijeta.

Festival već tri decenije opstaje kao ključna manifestacija barskog ljeta. Njegujući viševjekovnu tradiciju grada i duh zajedništva, a osluškujući potrebe modernog doba, Ljetopis je davno postao potvrđeni svjedok razvoja crnogorske kulture.

Koliko dosljedan i odan svojoj u začetku profilisanoj suštini i prirodi, utoliko je uspijevao i da izađe iz svojih pređašnjih okvira, odgovori na potrebe novih stvaralačkih zamaha i sačuva funkciju prepoznatljive umjetničke perspektive sveukupne crnogorske scene. Zato je uvijek nailazio na bezrezervno povjerenje i posvećenost publike prvenstveno Bara, a potom i cjelokupne Crne Gore. Ne zaboravljajući na potencijale i osobenosti prostora na kome je iznikao, Ljetopis je neizostavno ostavljao nemjerljiv doprinos konceptu edukativnog turizma u našoj zemlji, pa je tako svoje posjetioce uspješno nalazio i među gostima iz cijelog svijeta: http://www.barskiljetopis.me/o-nama/festival/ .

Sabahudin Hadžialić je objavio 24 knjige (poezije, proze – drame, kratke priče, aforizmi, roman; esejistika; udžbenici, u BiH, Srbiji, Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj i SAD-e a njegova poezija, proza i esejistika je preveda na 25 jezika svijeta, uz objavu udžbenika i u Italji, 2017.g.).

Izvor:bugojno-danas

Na području općine Bratunac nešto iza 13 sati se srušio helikopter.

Iz Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Srpske (MUP RS-a) za Radiosarajevo.ba su kazali da postoje određena saznanja da se na području općine Bratunac srušio helikopter da su policijske ekipe upućene na mjesto događaja.

Više informacija se očekuje uskoro.

Izvor:radiosarajevo

Jučerašnjom svetom misom na Kaštelima, utočištu bosanskih franjevaca i današnjim iftarom za više stotina postača u Milodražu obilježit će se 555 godina od uručenja Ahdname od strane sultana Fatiha predstavniku bosanskih franjevaca fra Anđelu Zvizdoviću.

Stara utvrda Kašteli nalazi se na nepristupačnom terenu planine Zahor, a moguće ju je posjetiti iz pravca Fojnice, preko Vladića vrha ili iz Kaćuna, tačnije preko Klokota.

Prema predanjima sa ovog mjesta se fra Anđeo Zvizdović uputio do sultana Fatiha kako bi tražio zaštitu za bosanske franjevce, odnosno slobodu ispoljavanja vjere. Danas će na Kaštelima biti održana sveta misa.

Sudbonosni susret desio se na polju naziva Milodraž, u neposrednoj blizini Bilalovca u Kiseljaku. Na ovom mjestu je uručena i Ahdnama, a od tada je Milodraž dobio epitet “mjesta susreta”. Sutra će se u haremu džamije na ovom lokalitetu upriličiti iftar za preko 500 postača, a sve u sjećanje na Ahdnamu.

Inače 1463.godine na Milodražu, osim uručenja Ahdname, sultan Fatih je u znak zaštite ogrnuo Fra Zvizdovića plaštom, te se danas Ahdnama, plašt i portreti ova dva historijska lika nalaze u muzeju franjevaca pri Samostanu Duha Svetoga u Fojnici.

izvor: novum.ba

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini provedenog 2013. godine.

Prema konačnim, međunarodno usporedivim rezultatima popisa stanovništva, u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 posto), u entitetu Republika Srpska 1.228.423 stanovnika (34,79 posto) te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto). Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović poručio je, tokom boravka u Berlinu, kako će objavljivanje rezultata popisa stanovništva “izazvati dodatne nervoze u dijelu BiH zbog čega će trebati vremena da se to sanira”.Kada je riječ o nacionalnoj strukturi, u BiH živi 50,11 posto stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, njih 30,78 posto izjasnilo se kao Srbi, a Hrvata je 15,43 posto. Nacionalno se nije izjasnilo 0,77 posto stanovništva, dok je manje od tri posto u kategoriji ‘ostalih’, u što ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke skupine.

“Mi smo svi suvlasnici države BiH i procesa koji vladaju u njoj i zato će trebati donijeti mudre odluke. Svakako ćemo vidjeti način i amortizirati reakcije. Do ovoga časa političari nisu mogli intervenisati. Sada možda možemo donositi odluke koje će ublažiti nervozu koja će nastati”, rekao je Izetbegović.

Po entitetima, u Federaciji BiH živi 70,4 posto Bošnjaka, Hrvata je 22,4 posto, a Srba 3,6 posto, dok u Republici Srpskoj živi 81,5 posto Srba, 14 posto Bošnjaka i 2,4 posto Hrvata. U Distriktu Brčko živi 40,3 posto Bošnjaka, potom 34,6 posto Srba te 20,7 posto Hrvata.

Kada je riječ o jeziku koji koriste stanovnici BiH, bosanski govori 52,86 posto, srpski 30,76 posto, a hrvatski 14,6 posto stanovništva.

Prema vjeroispovijesti, u BiH živi 50,7 posto muslimana, 30,75 posto pravoslavaca te 15,19 posto katolika.

Prema posljednjem popisu, obavljenom u bivšoj Jugoslaviji tokom 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika, od čega Muslimana 1.902.956, Srba 1.366.104, Hrvata 760.852 te Jugoslovena 242.682. To znači da je na popisu 2013. godine bilo 845.874 stanovnika manje.

Sarajevo najveći grad, a Banja Luka najveća općina

Prema prosječnoj starosti stanovnika, BiH je najmlađa država u užoj regiji jer je u Hrvatskoj prosječna starost stanovnika 41,7 godina, a u Srbiji 42,2 godine.Grad s najviše stanovnika je Sarajevo koje broji 275.524 stanovnika, a općina s najviše stanovnika je Banja Luka u kojoj živi 175.042 stanovnika. Prosjek starosti stanovništva je 39,5 godina.

Visokoobrazovanih u BiH je najmanje u regiji, odnosno 12,7 posto, dok ih je u Hrvatskoj 16,38 posto, slično kao i u Srbiji.

Stopa nepismenosti u BiH je 2,82, pa je ona i po tome najlošija u regiji. Srbija ima postotak od 1,96 posto nepismenih, a Hrvatska 0,8 posto. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je od 1. do 15. listopada 2013. godine.Nakon niza odgađanja i sporenja u vezi s objavom rezultata Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, a nakon sjednice Centralnog popisnog biroa Bosne i Hercegovine održane 18. svibnja, priopćeno je kako je usvojena metodologija obrade podataka popisa stanovništva.

Prvi preliminarni rezultati objavljeni su 5. studenog 2013. godine.

tada je objavljeno kako su popisane 3.791.622 osobe, što u odnosu na konačne rezultate predstavlja razliku od 260.463 osobe.

Na upit Al Jazeerine reporterke Arduane Pribinja o toj razlici, odgovoreno je kako te osobe “nisu zadovoljile metodološke i zakonske pretpostavke” u procesu obrade podataka.

Krajnji rok za objavu konačnih rezultata popisa stanovništva bio je 1. srpnja ove godine.

RS neće priznati rezultate

“Republika Srpska će, u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, aktivno koristiti sva pravna, politička i druga legalna sredstva da bi na prihvatljiv način bile otklonjene nezakonitosti u radu zajedničkih organa i institucija, kojima se krše ustavna, zakonska načela, vitalni interes i ugrožava položaj i uloga Srpske u okviru BiH”, rekao je Čubrilović.Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ponovio je kako u tom bh. entitetu “neće priznati, niti objaviti rezultate popisa stanovništva u BiH, jer nisu vjerodostojni i upotrebljivi”.

izvor:Al Jazeera i agencije

Nana Ajka Lokmić već više od 70 godina živi u staroj bosanskoj kući u sarajevskom naselju Kovači.

Početkom maja proslavila je 104. rođendan. Rođena je 1914. godine u Bosanskom Šamcu, ostala siroče u Prvom svjetskom ratu, a nakon toga su je rođaci doveli u Sarajevo gdje je provela djetinjstvo, udala se, izrodila djecu, imala lijep život i doživjela duboku starost.

Ima četvero djece, sedmero unučadi i jedno praunuče. Nana Ajka kaže da ima divnu starost, da se svi brinu o njoj i ugađaju joj. Ona je i veliki gurman, a najviše voli domaću hranu. I danas sluša muziku.

“Imala sam društvo, išli smo po teferičima, pjevali, a sada nema ništa od toga”, ispričala je još uvijek vesela nana Ajka dok sjedi na svojoj staroj bosanskoj sećiji koju ne dozvoljava izbaciti iz kuće. Preživjela je tri rata, a najteži je, kako je kazala, bio Prvi svjetski.

“Nije bilo ničega, bilo je puno sirotinje. Nije bilo ni hrane, ni obuće, odjeće”, govori Ajka.

Danas nije ništa kao prije.

“Sada je sve drugačije. Nije kao prije. Nema ljepote od prije. Bila je sloboda. Veselili smo se. Sada niko nikome ne ide, a prije su se pravila sijela, ćetenija. Vrata su vazda otvorena bila, a sada su sva zaključana”, pojasnila je nana Ajka.

Ostala je sama u mahali gdje je nekada bilo mnogo njene generacije.

“Nema nikoga. Sve je pomrlo. Ostala sam sama. Ali kćerke i sinovi su tu”, ispričala je nana.

Klanjala je i postila sve do stote godine. Zbog lijekova morala je prestat.

“Postila sam sve do svoje 100. godine, sada ne mogu. Počela sam postiti još kao mala. Postila sam i klanjala stalno, sada ne mogu ni abdest uzeti, ne mogu ići u džamiju, a malo i zaboravljam”, prisjetila se Ajka kroz suze.

Uz nanu su uvijek kćerke Zumreta i Zineta.

“Rođena je u Bosanskom Šamcu od porodice Bešlagića. Rođena u Prvom ratu, kada je ubijen Ferdinand. Nakon dvije godine ostala je siroče. Nakon smrti roditelja, nju i sestru Fatimu prihvatio je brat. Došla je ovdje, rodbina ju je prihvatila, tu je provela ostatak djetinjstva. Tu je upoznala oca, udala se u 24 godini. Imali su dobar život”, ispričala je Zineta.

Imali su privatnu pekaru, a Ajka kada bi bila slobodna od djece pomagala je i tamo.

“Dugo živi u ovoj kući, u njoj smo se svi mi rodili”, kazala je Zineta. Iako sinovi imaju i preko 70 godina, kako je kazala, Ajka se još uvijek brine za njih i o njima.

“Inače, ona je veliki veseljak, voljela je pjesme, da se druži. Prije nije bilo izlazaka, da se druže po restoranima, nego su oni organizovali sijela u kućnom ambijentu. Sviralo se i pjevalo, to je njoj ostalo u sjećanju. Ona misli da danas ništa ne valja, ne valja odgoj djece, hrana. Kako kaže, sve je prije bilo bolje, kvalitetnije. Ona kaže da su se prije stariji više poštovali. Sve joj to smeta. Ali ipak nastoji da se prilagodi ovoj situaciji i dosta je uspjela u tome”, izjavila je Zineta.

Ajka je, kako kaže, veliki gurman.

“Do skora je sama pravila baklave, ružice. Sve je sama razvijala jer ne vjeruje u ove gotove jufke koje se kupuju”, istakla je Zineta navodeći da je po tome bila poznata u svojoj mahali.

Danas, ispričala je Zineta kroz smijeh, znala je kritikovati neka jela koja one naprave, kazavši da to nije onako kako je ona spremala. Nana Ajka postila je od sedme pa do 100. godine.

“Pred sami ramazan morala sam joj pročitat cijeli ilmihal jer mi se žalila da je zaboravila neke dove. Počela je postiti jako rano jer joj je brat bio veoma strog i tražio je od svih da to upražnjavaju. Ona je postila i klanjala od sedme do stote godine”, naglasila je Ajka.

Prestala je postiti nakon što su joj objasnili da ne može više jer mora da pije lijekove.

“Teško joj pada što ne može klanjati i postiti”, dodala je Zineta.

Nana Ajka, kako je kazala, bila je strog roditelj i tražila je mnogo od djece, da su vrijedni, da uče u školi, da poštuju starije u komšiluku… Na odlasku, nana nam je i otpjevala pjesmu koju samo ona zna, čak i kćerke kažu da je nikada nisu čule, ali navikle su, jer Ajka često zapjeva melodiju koju samo ona zna, iz svog vremena. Pozdravlja se sa svima i šalje nam osmijeh koji nas je i dočekao u staroj bosanskoj kući u ulici Mejlijina, na Kovačima.

 

Izvor: Radiosarajevo

Šefik Džaferović izabran je danas u Sarajevu za kandidata Stranke demokratske akcije (SDA) za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Šefik Džaferović je izabran na stranačkoj Konvenciji, koja je održana na 28. godišnjicu osnivanja i djelovanja SDA.

Podsjetimo, Konvenciju čine članovi Glavnog odbora, Predsjedništva stranke, članovi Suda časti i Nadzornog odbora, članovi Predsjedništva Asocijacije mladih SDA, članovi Predsjedništva Asocijacije žena SDA, predsjednici općinskih, gradskih, regionalnih i kantonalnih organizacija SDA i poslanici i delegati SDA u zakonodavnim organima države BiH i entiteta.

Inače, Predsjedništvo SDA je, u skladu sa svojim ovlaštenjima, moglo da izabere jednog kandidata ili da donese odluku da Konvencija tajnim glasanjem izabere kandidata sa liste na kojoj je bilo više kandidata. Na kraju je odlučeno da se kandidat izabere na Konvenciji tajnim glasanjem.

Kadrovska komisija je prethodno Predsjedništvu SDA dostavila imena kandidata: Denisa Zvizdića, Šefika Džaferovića, Safeta Softića i Sebije Izetbegović.

Zvizdić, aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH, je odustao od kandidature za Predsjedništvo BiH, a nekoliko dana nakon toga direktorica Kliničkog centra u Sarajevu Sebija Izetbegović odlučila da ne prihvati kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

Zvizdić je kazao kako odustaje jer je vrh stranke doveo funkcionere u situaciju da se takmiče jedan protiv drugog, dok je Sebija Izetbegović poručila kako njen zadatak u popravljanju zdravstvenog sistema nije završen, i da je njena namjera dalje raditi i doprinositi u tom smislu, pa su tako kandidati ostali Softić i Džaferović.

 

Izvor: Radiosarajevo

Kompanija sa tradicijom dugom preko 130 godina prošle je godine svoje pogone iz Švicarske i Njemačke preselila u BiH. U Maglaju su zaposlili 13 radnika a prije nekoliko dana u Evropu su izvezli prvi traktor proizveden u našoj zemlji.

Baertschi-FOBRO d.o.o. Maglaj, kompanija koja se bavi proizvodnjom ratarskih mašina i priključaka, prije 11 dana izvezla je prvi traktor proizveden u BiH.

Već sljedeće sedmice još dva traktora odlaze svojim novim vlasnicima u Njemačkoj i Švicarskoj.

Iako su bh. kompanije i dosad radile na sklapanju poljoprivrednih mašina, ovo je prvi put da je jedna takva u potpunosti nastala u našoj zemlji. Riječ je o savremenom modelu čija osnovna cijena na evropskom tržištu dostiže 55.000 eura.

„Radi se o traktoru Fobro Mobile koji je proizveden u Maglaju. Osim motora koji je naručen iz Kine i hidraulike koja je stigla iz Švicarske, sve ostale komponente proizvedene su u Maglaju a ovdje je završena i kompletna konstrukcija mašine“, kazao je Hrnjičić.

Traktor je pogodan za obradu zemljišta i čišćenje usjeva, ali i za rad u vinogradima, malinjacima i sl. Model ima savremeni upravljački sistem, obezbjeđuje lagan rad i visok nivo preciznosti.

Naredni modeli koje će Baertschi-FOBRO proizvesti biće još i napredniji.

“Već sljedećih mjeseci značajno ćemo unaprijediti proizvodnju. Naš sljedeći model imaće integrisan i GPS sistem”, kazao nam je Hrnjičić.

Ova švicarska kompanija prošle godine kompletnu proizvodnju iz Švicarske i Njemačke preselila je u Maglaj gdje je osnovala firmu koja trenutno zapošljava 13 radnika. No već sljedeće godine biće ih i više.

“Planiramo nova zapošljavanja. Plan nam je da već od januara trenutni broj povećavamo tako da ćemo u toku sljedeće godine ovdje imati 29 radnika”, kaže Hrnjičić.

Inače, priča o kompaniji počela je još 1883. godine. Porodica Baertschi otvorila je tada u Ufhusenu kod Lucerna kovačku radnju a u decenijama nakon toga postala je lider na tržištu u Švicarskoj.

Postali su naročito poznati po proizvodnji traktora za Ford i po evropskim patentima za upotrebu u poljoprivredi.

 

BiznisInfo

Konvencija SDA, na kojoj bi trebao biti izabran kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH, zakazana je za danas u Sarajevu, dok je Konvencija SDP-a zakazana za sutra.

Generalni sekretar SDA Halid Genjac je podsjetio da se danas obilježava 28. godišnjica osnivanja, te da je planirano da posjete Šehidsko mezarje Kovači i polože cvijeće na mezar osnivača SDA i prvog predsjednika stranke i Predsjedništva suverene BiH Alije Izetbegovića, a cvijeće će biti položeno i na mezar bivšeg predsjednika SDA Sulejmana Tihića u Bosanskom Šamcu. Genjac kaže da su na Konvenciju SDA pozvana 262 člana Konvencije. Dodao je da su u međuvremenu imali provođenje kandidacionog procesa za kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Podsjećanja radi, Kadrovska komisija je stranačkom Predsjedništvu dostavila imena kandidata: Denisa Zvizdića, Šefika Džaferovića, Safeta Softića i Sebije Izetbegović. Međutim, Denis Zvizdić i Sebija Izetbegović su odustali od kandidature, no Genjac je jučer izjavio da se ipak može desiti da se Zvizdić i Izetbegović vrate u “utrku”.

Dan nakon Konvencije SDA, bit će održana i Konvencija SDPBiH na kojoj će biti saopšteni rezultati unutarpartijskog referenduma o izboru kandidata za člana Predsjedništva BiH. Generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić kazao je za Fenu da će na Konvenciji biti predstavljen kandidat te partije za Predsjedništvo BiH, a skupu će se obratiti i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

 

Izvor: Oslobođenje