Category: BiH

SDA najoštrije osuđuje izjave predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kojima se građanska BiH izjednačava s islamskom državom.

Ovakve  izjave su vrlo opasne i potiču iz velikosrpske i velikohrvatske ideološke kuhinje. Njihov cilj je da bošnjačkom narodu i svim bh. patriotama stave stigmu islamskog radikalizma i na taj način ih prikažu u negativnom svjetlu zapadnom svijetu.

Bosna i Hercegovina i  svi bh. patrioti su na vlastitim leđima iskusili šta u praksi znači ta politika kroz agresiju, masovne zločine i genocid koji su izvršeni od strane sljedbenika navedenih ideologija, o čemu svjedoče brojne presude međunarodnih sudova.

Bošnjaci, kao evropski narod, nikada se neće odreći civilizacijskih dostignuća koje baštine, svoje tradicije i vjere. Upravo su te vrijednosti  učinile bošnjački narod tolerantnim. Ni kada su barbarski ubijani, ni kada su doživjeli genocid, Bošnjaci nisu  posegnuli za osvetom ili ekstremizmom, nego su istrajali na civilizacijskim vrijednostima, na istini i pravdi.

Umjesto što neosnovano optužuje Bošnjake, Čoviću bi bilo bolje da pogleda u vlastito okruženje u kojem bujaju razne anticivilizacijske ideologije, i da se zapita šta on treba da uradi da se suprotstavi tim retrogradnim pojavama.

BiH je moguće izgrađivati jedino kao državu njenih građana. Tako se izgrađuju sve uređene države na svijetu. Svakako da se uz taj princip treba uvažiti i njen multietnički karakter i to je već uređeno Ustavom.

Zagovarati BiH kao isključivo etničku državu znači zagovarati njenu podjelu i potkopavati njenu evropsku budućnost.  Zagovarati BiH na način kako to  zamišlja Dragan Čović i HDZ BiH ne znači borbu za ravnopravnost naroda, već borbu za dominaciju jedne stranke nad svim ostalim.

Pozivamo Dragana Čovića da ovo što prije shvati, jer će u suprotnom ostati upamćen ne kao promicatelj, već kao grobar evropskih vrijednosti.

 

SLUŽBA ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU

 

Sarajevo,07.februar 2018.godine

 

Federalna uprava policije, nakon hapšenja u utorak navečer, otkrila je detalje akcije kodnog naziva “Neon” u kojoj je, u vezi s krivičnim djelima Navođenje na prostituciju, uhapšen Selvedin Bulbul vođa boračkih protesta iz 2016. godine.

Kako je saopćeno, u sklopu ove akcije, prema naredbama Kantonalnog suda u Sarajevu, izvršeni su pretresi na tri lokacije na području Kantona Sarajevo, a uhapšene su dvije osobe.

“Pretresena su dva stana i jedan ugostiteljski objekt, a uhapšene su osobe inicijala S. B. (1974) i S. D. (1986) koji se dovode u vezu s krivičnim djelima Navođenje na prostituciju, Trgovina ljudima i Pranje novca. Riječ je o osobama koje su u ranijem periodu i tokom 2017. godine, radi sticanja protivpravne imovinske koristi, kontinuirano omogućavali i organizirali pružanje seksualnih usluga većem broju nepoznati osoba u noćnom klubu koji je pretresen. Oni su u ličnim kontaktima ili posredstvom drugih osoba pronalazili djevojke za pružanje seksualnih usluga i privlačenje klijenata”, stoji u saopćenju FUP-a.

Prilikom pretresa objekata pronađeni su i oduzeti oružje, municija, sef s većom kolićinom novca, medikamenti, mobilni aparati i SIM kartice, te notesi i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezi s ovim krivičnim djelima.

“Uhapšeni će, nakon kriminalističke obrade u službenim prostorijama FUP-a, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, u zakonskom roku biti predata Tužilaštvu Kantona Sarajevo”, zaključuje se u saopćenju FUP-a, uz dodatak da su akciju pomagali i službenici MUP-a KS-a i Porezne uprave FBiH.

Izvor:radiosarajevo.ba

Tačno četiri godine protekle su otkada su 7. februara 2014. godine na području cijele Bosne i Hercegovine izbili masovni protesti nekoliko hiljada nezadovoljnih građana koji su tražili smjenu brojnih političara širom države.

Gotovo niko u BiH početkom februara te godine nije vjerovao da će protesti najavljeni na Facebook grupi “50.000 ljudi na lice za bolje sutra“ biti najmasovniji protesti u modernoj historiji BiH te da će poprimiti razmjere koje će zabrinuti brojne političare, građane i sigurnosne strukture tih dana.

5. i 6. februar – dani kada je iskra zapaljena

Cijela priča u vezi s februarskim protestima 2014. godine počela je 5. februara kada su radnici nekadašnjih giganata Konjuha, Polichema i Dite, uz podršku drugih građana Tuzle organizirali proteste ispred Vlade Tuzlanskog kantona, zahtijevajući sastanak sa tadašnjim premijerom TK-a Seadom Čauševićem.

Nakon što je Vlada pokušala da pojasni da rješavanje problema radnika ovih poduzeća nije u njihovoj nadležnosti radnici su se odlučili na krajnji bunt, te su u jednom trenutku uspjeli da uđu u zgradu Vlade TK-a. Policija ih je ubrzo vratila na ulicu, a u sukobima je tada povrijeđeno najmanje 18 osoba, među kojima i dva policajca. Tada je priveden i Aldin Širanović, osnivač Facebook grupe kroz koju su građani pozivani na proteste, ali već do večernjih sati snimci policijske represije na društvenim mrežama najavili su velike promjene.

Narednog dana protesti u Tuzli su nastavljeni, a uskoro su izbili i neredi u kojima je povrijeđeno 47 policajaca i 13 demonstranata. Tog dana po nekoliko stotina građana okupilo se i u svim većim gradovima kako bi pružili podršku radnicima iz Tuzle.

Na dan 7. februara, hiljade građana izašle su na ulice u svim većim gradovima, što je izazvalo i nove nerede na ulicama. Sukobi s policijom zabilježeni su, pored Tuzle, i u Bihaću, Zenici, Sarajevu i Mostaru.

Nakon što se proširila vijest da je u Tuzli zapaljena zgrada kantonalne Vlade, isto su uradili demonstranti i u Sarajevu i Zenici, a u Bihaću su na zgradi kantonalne vlasti polupani prozoru. U večernjim satima u Mostaru su zapaljene prostorije HDZ-a i SDA, a u Sarajevu nekoliko prostorija u zgradi Predsjedništva BiH. Građani su imali vrlo jasan zahtjev: ostavke svih kantonalni i federalnih premijera i ministara.

Bajtal: Građani se jednostavno boje izaći na nove proteste

U sedmicama poslije organizirani su brojni, mnogo mirniji protestni skupovi i plenumi građana u većim bh. gradovima, a cijela priča završena je ostavkom nekoliko činilaca vlasti i istragama protiv građana koji su palili i razbijali državnu imovinu.

Ipak, politički analitičar i jedan od učesnika protesta u Sarajevu profesor Esad Bajtal ističe da, suštinski, protesti nisu promijenili baš ništa.

“Koliko vidimo nije postignuto ništa i dalje se javljaju sporadični protesti različitih struktura radnog naroda, uključujući čak i policiju. Očito se stvari u sferi našeg življenja i egzistencijalne krize koja traje već dvije decenije ne mijenjaju. To indirektno dovodi do zaključka da ove vlasti ne rade ništa u službi javnog i društvenog interesa, te da nisu ono što bi trebale biti, a to je servis građana BiH. Nažalost to je tako jer ne postoji iskustvo demokratske kulture. To podrazumijeva hitnu, promptnu reakciju svake vlasti u modernom, demokratskom društvu onda kada se njeni građani ili dio njenih građana pobune i time ukažu na određene društvene nedostatke, probleme i sve ostalo što je u vezi s boljim životom, odnosno egzistencijom koja je određenim načinom vladanja ugrožena“, smatra Bajtal.

 

Dodaje i kako su se, zbog policijske represije, te brojnih istraga i krivičnih prijava građani na neki način povukli sa ulica, zapostavljajući građanski bunt.

“Teško je vjerovati da se onakvi protesti mogu ponoviti. I prethodnih godina su obilježavane godišnjice i najavljivani su skupovi povodom godišnjice protesta iz 2014. godine. Ipak, oni uglavnom nisu uspjeli i odziv je bio više nego minimalan. To je, najvjerovatnije, posljedice činjenice da su oni protesti prije četiri godine gušeni policijskom represijom, krivičnim prijavama, visokim kaznama i čime sve ne za učesnike građanskih protesta. Iz toga, vjerovatno, građani izvlače zaključak da nije uputno biti dio pobunjene mase, tako da prisustvujemo paradoksu da je naša situacija sve gora i gora, da smo sve siromašniji, da pljačka ovog društva raste, a da raste i građanska tišina, nastupa građanski muk kao da je sve uredu i kao da se ništa sporno u ovom zemlji ne događa“, ističe Bajtal za Radiosarajevo.ba.

Ipak, s druge strane, postoji vjerovanje određenih građana da se novim buntom može promijeniti stanje u kojem se bh. građani nalaze. Tako Sindikat solidarnosti u Tuzli i ove godine organizira obilježavanje godišnjice ovih protesta, u nadi da će građani smoći snage da ponovo traže svoja prava.

“Mi se na ovaj način prisjećamo najsvjetlijeg dana u novijoj historiji borbe za radnička prava u ovoj zemlji, kada je narod konačno ustao i digao se protiv loše vlasti, protiv ovih diktatora, fašista, staljinista i ne znam kako više da ih nazovem. Ti prostesti su bili spontani, a sve je kasnije krenulo drugim tokom. Ipak, najviše za to su krivi vlast i policija. Tadašnji premijer, kao predstavnik vlasti, kriv je jer nije želio primiti radnike koji protestiraju, a policija jer je 5. februara pretukla golobrade mladiće od po 14-15 godina. Sve ostalo je poznato“, kaže nam Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti, koji je bio i jedna od inicijalnih kapsula za pokretanje protesta 2014. godine.

Reakcije na bunt: Hapšenja, ostavke, presude i ojačavanje policije

Ipak, iako većina građana nije zadovoljna načinom na koji su protesti završeni ili, kako smatraju, nepostojanjem ikakve promjene nakon masovnih protesta i nereda na ulicama, postoje stvari koje su se promijenile zahvaljujući buntu građana.

 

Najprije, tih dana ostvaren je niz zahtjeva demonstranata kada je riječ o ostavkama političara koje su zahtijevali. Tačnije, ostavke su dala četiri kantonalna premijera, među kojima je prvi bio premijer TK-a Sead Čaušević, dok su njegov primjer pratili Suad Zeljković (Kanton Sarajevo), Munib Husejnagić (Zeničko-dobojski kanton) i Hamdija Lipovača (Unsko-sanski kanton).

 

Ipak, građani su ostali najviše kivni na to što ostavke nisu podnijeli tadašnji premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, te član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i ministar za sigurnost Fahrudin Radončić. Radončić je kasnije optuživan da je jedan od krivac za štetu nastalu tokom protesta, jer nije formirao krizni štab, zbog čega je smijenjen nakon mjesec dana odlukom parlamentarnih zastupnika iz SDA, SDP-a, SNSD-a, PDP-a i SDS-a.

 

Također, tadašnji prvi čovjek SIPA-e Goran Zubac uslovno je osuđen na godinu dana zatvorske kazne, jer je odbio pružiti pomoć pri odbrani Predsjedništva, kada je zapaljen državni arhiv unutar zgrade ove institucije.

S druge strane, najveće kazne dobili su upravo građani koji su protestirali. Tako su, zbog paljenja zgrade Predsjedništva BiH osuđeni Nihad Trnka i Salem Hatibović, koji su prepoznati kao vođe pohoda u kojem je zapaljen dio zgrade Predsjedništva BiH. Prema procjenama požar u ovoj zgradi uzrokovao je materijalnu štetu od oko 400 hiljada KM, te je Trnka nakon priznanja krivice osuđen na godinu dana zatvorske kazne, dok je Hatibović osuđen na dvije godine zatvora. Ipak, Hatiboviću je nakon žalbe u decembru 2016. godine ta presuda ukinuta.

Na kraju, vlast je nakon nemilih dešavanja u februaru 2014. godine postala svjesna koliko je teško braniti se od bijesnih građana. Tako su policijske strukture potrošile najmanje 23 miliona KM na novu opremu i vozila namijenjenu suzbijanju demonstracija i građanskih nemira.

 

Tokom 2014. godine policijskim službenicima nabavljani su štitovi, pendreci, šljemovi, suzavci i nove uniforme, a uz to su obučavani za moguće demonstracije. Gotovo sva ministarstva za unutrašnje poslove su zapošljavala nove policajce, a o tome ponajbolje govori primjer policijskih službenika u Hercegovini koji su, tada dobili nove uniforme prvi put nakon 2009. Godine

Izvor : radiosarajevo.ba

Zbog novih padavina i ugaženog snijega na kolovozu, jutros se sporije saobraća na putevima u zapadnoj i sjeverozapadnoj Bosni.

Posebna pažnja skreće se na dionice koje prolaze preko planinskih prevoja. Izdvajaju se putni pravci: Livno-Šujica-Kupres, Livno-Drvar-Bosanski Petrovac, Mrkonjić Grad-Glamoč-Livno, Bihać-Ključ i Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Na putnim pravcima Livno-Šujica i Livno-Mrkonjić Grad, upozorava se i na jake udare vjetra.

U ostatku zemlje vozi se po pretežno mokrom kolovozu. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebno u planinskim predjelima, na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima.

Na putnom pravcu Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje vidljivost je smanjena zbog magle. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke učestali su odroni zemlje ili kamenja. Apeluje se na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog aktivnog klizišta na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Lepenica na lokalitetu Ban Brdo, saobraća se preticajnom trakom. Zbog izvođenja radova, preticajnom trakom saobraća se i na mostu Bojnik na dionici A-1 Sarajevo sjever-Sarajevo zapad.

Aktivna su klizišta i na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka (na lokalitetu Gornji Šeher), kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača. Na tim dionicama izmjenjen je režim saobraćanja.

Jednom trakom saobraća se na magistralnom putu M-14.2 Resanovci-Drvar, a razlog je urušavanje potpornog zida.

Zbog zimskih uslova za vožnju u Hrvatskoj, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere na graničnim prijelazima Izačić i Velika Kladuša.

Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

U nedjelju je na kanalu National Geographic prikazan serijal ‘Priča o nama’ Morgana Freemana. U najnovijem serijalu popularni holivudski glumac je posjetio Bosnu i Hercegovinu, te razgovarao sa uglednim novinarom Senadom Hadžifejzovićem i njegovim sinom Feđom.

Freeman u emisiji navodi da je “predsjednik Srbije Slobodan Milošević vidio raspad kao priliku da Bosni uzme teritorij. Milošević je preko medija širio protumuslimansku i protuhrvatsku propagandu. Potaknuo je Srbe u Bosni da se okrenu protiv susjeda. Rat koji je uslijedio usmrtio je 100.000 ljudi”.

Freeman u serijalu govori kako je “vojska bosanskih Srba uz Miloševićevu pomoć željela je podijeliti etničke grupe u Sarajevu” te ističe kako su se građani i dalje smatrali prijateljima i susjedima bez obzira na etničko porijeklo.

Na prikazivanje i sadržaj emisije reagovao je analitičar Dragomir Anđelković koji je izjavio Srni da Srbi treba da počnu sistematski da se bore protiv propagande poput one u emisiji na kanalu “National Geographic” u kojoj glumac Morgan Freeman optužuje Srbe za rat, genocid i etničko čišćenje, pa i da bojkotuju takve televizijske kanale.

“Milošević potaknuo Srbe u BiH da se okrenu protiv susjeda”

“Treba da formiramo i institucije koje bi pratile propagandu protiv nas zasnovanu na lažima i koje bi pravile kontraplanove za to kako da pariramo, da se pokreću peticije, da se naše naučne institucije obraćaju sa činjenicama”, istakao je Anđelković.

Književnik Vladimir Kecmanović izjavio je “da je zabrinjavajuće i mnogo opasnije što se tako nešto pojavilo na kanalu sa dokumentarnim programom”.

“Videli smo već 25 godina mnogo sličnih pokušaja da se Srbi predstave kao krivci za ratove u bivšoj Jugoslaviji i kao zločinačka strana. Tako da u tom smislu ovo nije ništa iznenađujuće”, rekao je Kecmanović.

On kaže da je “iznenađujuće što se, poslije izvjesne pauze, ponovo pojavila takva tendencija i da je zabrinjavajuće što se to prikazuje na kanalu koji ne prikazuje igrani, već dokumentarni program, a što je mnogo opasnije”.

“pokazalo se da pokušaji igranih filmova, koji treba da satanizuju Srbe nisu uspeli, jer ti filmovi, iako su imali vrlo skupe produkcije, nigde u svetu nisu ostvarili nikakav uspeh kod publike. Po ko zna koji put se pokazalo da je u umetnosti laž vidljivija, nego u neumetničkim sadržajima”, istakao je Kecmanović.

Novinarka i kolumnistica Ljiljana Smajlović ocijenila je za Srnu da se kanal National Geographic koristi za prilično sirovu političku propagandu i da bi trebalo protestovati zbog toga.

Ona je navela da bi Srbi trebalo da pišu National Geographic i Mogranu Freemanu, te da izraze protest zbog emisije “Priča o nama”.

“Nisam znala da se čak i kanal o svjetskoj geografiji koristi za prilično sirovu političku propagandu. Pretpostavljam da Morgan Freeman ne zna čak ni u koje svrhe je iskorišćen, a daleko od toga da mu je bilo šta u vezi sa ratom u bivšoj Jugoslaviji poznato ili razumljivo”, rekla je Smajlović.

Ona je istakla da treba protestovati i pisati Morganu Freemanu.

“On (Freeman) kada bi dobio sto pisama iz Srbije ili Republike Srpske, on bi se zapitao. To je čovek koji živi od popularnosti. Uvek ima svrhe protestovati i pisati. Ne znam zašto to Morgan Frimen radi, ali za slučaj da je u nekoj zabludi i neznanju to uradio, imao bi smisla protestovati”, rekla je Smajlovićeva za Srnu.

Iako je jučer na sjednici Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržan zaključak Skupštine Kantona Sarajevo da BiH dobije državnu himnu sa melodijom i tekstom, po svemu sudeći, male su šanse da u izbornoj godini bh. građani slušajući himnu i glazbu koju je skladao Dušan Šestić, počnu i pjevati tekst.

Naime, kako je za N1 kazao Momčilo Novaković iz NDP-a, jučerašnja odluka komisije donesena je preglasavanjem.

“Odluka je donesena preglasavanjem i to praktično znači da su njene šanse da u parlamentu dobije prolaz vrlo male ili gotovo nikakve. Ono što je još važno napomenuti da smo mi nekoliko puta se ovim pitanjem bavili u ranijem periodu i realno u ovom monmentu ne postoji tekst oko kojeg bi se mogli dogovoriti predstavnici tri naroda u BiH, a samim tim ne postoji tekst koji bi mogao dobiti podršku Parlamenta. Ja mislim da je ova inicjativa na ovaj način , kako je dobila podršku Ustavnopravne komisija osuđena na neusvajanje i ostat će samo na ovom zaključku Ustavnopravne komisije.“, kaže Momčilo Novaković.

Podsjetimo, državna himna BiH nekad zvana i Intermezzo na snazi je od 1999. godine. Iako se u međuvremenu pokušavao dodati i tekst, taj prijedlog nije prihvaćen u Parlamentu. 2009. godine.

Komisija za izbor teksta himne, sastavljena od 11 članova od kojih su većina bili književnici i etno-muzikolozi, radila je godinu dana da bi i Bosna i Hercegovina dobila riječi himne. Od 339 prijedloga, u najužem izboru ostala su dva, od kojih je, uz saglasnost autora, sastavljen tekst. Ni to nije bilo dovoljno dobro za delegate iz reda srpskog naroda, koji su u Domu naroda PS BiH tada glasovali protiv. .

Novu inicijativu da BiH dobije himnu koja će imati tekst uputila je predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo Ana Babić još u studenom prošle godine. Tada je Babićeva zapitala da li zemlja zaslužuje himnu koja će da veliča povijest, tradiciju i napore kroz koje je narod BiH prošao.

Bosanskohercegovačkog državljanstva odreklo se ukupno 77.958 osoba, a u 2017. godini to je učinilo 4.365 osoba, potvrđeno je Feni u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Od 1996. godine ispis iz državljanstva najviše osoba zatražilo je 2002. godine 8.212 osobe i 2003. godine 9.070 osoba, evidencija je Ministarstva nadležnog za te poslove.

Do 2000. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je 85 osoba, od čega najviše 2000. godine 51 osoba. Od tada taj broj je rastao, tako je 2001. godine to učinilo 2.190 osoba, 2004. godine 6.993, 2005. godine 5.657, 2006. godine 4.716, a 2007. godine 4.655 osoba. Od 2008. do 2015. godine odricanje od bh. državljanstva zatražilo je svake godine oko 3.500 osoba, dok je 2016. godine to učinilo 4.270 osoba.

U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.

– U neformalnim razgovorima najčešće kao stvarni razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično – pojašnjeno je.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Norveškoj, Danskoj, Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, a Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa. Sporazum o dvojnom državljanstvu Bosna i Hercegovina ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, istaknuto je za Fenu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

U Bosni i Hercegovini danas se prognoziraju nove padavine koje se očekuju sa juga u večernjim satima i do kraja dana će se proširiti na cijelu zemlju.

Većinom u nizinama kiša. Snijeg u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne. Na planinama će padati snijeg. U većem dijelu zemlje vjetar slab do umjerene jačine jugoistočnog smjera. U Krajini, sjevernim i sjeveroistočnom područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus četiri do nula stupnjeva, na jugu do tri stupnja. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između nula i pet stupnjeva, na jugu zemlje od osam do 11 stupnjeva.

U srijedu u BiH oblačno. Snijeg se očekuje u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne, ujutro i u dijelu centralne Bosne. Izgledno je novih 10 do 20 centimetara snijega, u Krajini i zapadnim područjima i do 30 centimetara snijega. U ostalim područjima kiša. Na planinama će padati snijeg.

Sarajevska kompanija Robot planira u sljedeće tri godine otvoriti do 30 prodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine u koje će uložiti oko 60 milijuna KM.

Kako je BiznisInfo nedavno objavio, Robot je raspisao poziv za kupovnu zemljišta širom BiH za gradnju objekata.

Kompanija traži nekretnine površine od 1.000 do 5.000 kvadratnih metara (zemljište za gradnju ili izgrađeni objekat), po mogućnosti sa potrebnom infrastrukturom.

Planiramo u sljedeće tri godine otvoriti između 20 i 30 novih centara, ovisno od lokacija koje budemo dobili. Već imamo tri nove lokacije u Brezi, Banovićima i Novom Travniku na kojima ćemo u sljedeća tri mjeseca krenuti s izgradnjom objekata, rekli su iz Robota za eKapiju.

Kako doznaje portal Centralna.ba iz izvora bliskom načelniku, tržni centar Robot kupio je zemlju odmah do crkve Presvetog Trojstva u Novom Travniku.

U svakom novom centru planirano je zapošljavanje između 50 i 60 radnika.

Robot trenutno ima 26 trgovačkih centara širom BiH u kojima je zaposleno 2.000 ljudi.

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Uprave za neizravno oporezivanje, donijelo odluku o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina radi usklađivanja s odgovarajućim carinskim propisima Europske unije. Odlukom je, između ostaloga, propisano da putnik, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, u osobnoj prtljazi može prenijeti nekomercijalnu robu bez plaćanja uvoznih dažbina u vrijednosti do 600 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM, čime se vrši usklađivanje s propisima u Europskoj uniji gdje iznosi 300 eura.

Promjena koja je urađena je to da osobe koje u fizičkom smislu ulaze u carinsko područje BiH, bez obzira na vrstu prijevoza, odnosno neovisno o tome ulaze li automobilom, pješice, zrakoplovom, autobusom, vlakom, imaju pravo na oslobađanje uvoznih dažbina za robu koju nose u osobnoj prtljazi za osobnu upotrebu do 600 KM. To je izvršeno u cilju usklađivanja s propisima EU jer je tamo propisana vrijednost od 300 eura, tako da je to kod nas stavljeno na 600 KM. Drugo je ostalo kao i do sada. Primjerice, ako fizička osoba dobiva od fizičke osobe iz inozemstva određeni paket besplatno, pravo oslobađanja je do 90 KM. U slučaju da fizička osoba u BiH naručuje određenu robu iz inozemstva i tu robu plaća, tada je pravo oslobađanja do 300 KM. Naravno, i tu se mora raditi o stvarima za osobnu uporabu, tj. da nije riječ o stvarima za koje se može zaključiti kako su eventualno za daljnju preprodaju. Primjerice, ako osoba ulazi u BiH pa uvozi za 600 KM 2000 ili 5000 kemijskih olovki. To nije moguće jer se može zaključiti kako su namijenjene za daljnju prodaju, što nije dopušteno’, kazao je za Večernji list Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Dodao je kako isto tako u slučaju da osoba u inozemstvu kupi perilicu posuđa ili rublja u vrijednosti do 600 KM, može je uvesti u BiH bez plaćanja uvoznih dažbina. Svi građani BiH koji kupuju određenu robu u članicama EU imaju mogućnost povrata PDV-a plaćenoga za robu čija vrijednost prelazi 100 eura ili iz nekih drugih država u skladu s njihovim važećim zakonima.

Kada kupuju robu u EU, mora se tražiti obrazac za povrat PDV-a koji prodavač popunjava i ovjerava. Prilikom izlaska iz carinskoga područja EU građani se moraju obratiti nadležnoj carinskoj službi (ako putuju kopnenim prijevoznim sredstvom, to je carinska služba te države članice EU). Carinska služba ovjerava dokumentaciju i nakon toga građani BiH mogu uzeti povrat PDV-a u prodavaonici gdje su robu kupili ili u nekoj banci u BiH koja vrši uslugu povrata, ali uz proviziju.