Category: BiH

  • Zaštitili krajišku trahanu i omač, a sada ih brendiraju kroz markice i ambalažu

    Zaštitili krajišku trahanu i omač, a sada ih brendiraju kroz markice i ambalažu

     

    Izvor: Fena

    Krajiška trahana i omač dobili su oznaku garantirano tradicionalni specijalitet, a proizvođači tih autohtonih kulinarskih specijaliteta odgovarajući certifikat akreditiranih institucija. To je omogućeno projektom “Tradicionalni ugled hrane” kojeg su implementirali Obrtnička komora USK-a uz stručnu pomoć Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i uz podršku projekta USAID Turizam BiH.

    Radi se o projektu zaštite i registracije proizvoda kao garantirano tradicionalnih specijaliteta i to su zasad krajiška trahana i omač, a u planu je da se radi na zaštiti još nekoliko tradicionalnih proizvoda iz tog dijela BiH.

    Krajiški omač i krajiška trahana su dvije vrste tjestenine koje se odlikuju tradicionalnim receptom i načinom proizvodnje u sjeverozapadnom dijelu BiH, odnosno na području Unsko-sanskog kantona.

    Cilj projekta “Tradicionalni ugled hrane”, kojeg je podržalo i kantonalno ministarstvo privrede USK-a, jeste osnaživanje turističke ponude USK-a kroz jačanje gastroturizma, od proizvodnje tradicionalnih proizvoda i specijaliteta do njihove distribucije do svakog turiste i drugih potrošača.

    Biotehnički fakultet je dao stručnu podršku ovom projektu, konkretno prof. dr. Halid Makić i prof. dr. Suzana Jahić koji su s naučne strane pratili cijeli projekt od početka do kraja.

    “Fakultet je bio uključen u smislu izrade analize i stručne ekspertize, te proizvođačkih specifikacija. Svjesni smo da u našoj proizvodnji, u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, ne možemo biti konkurentni sa nekim jačim proizvađačima u svijetu, ali možemo onome što imamo dati na značaju i vrijednosti. I tu je naš motiv putem kojeg smo krenuli da brendiramo te naše proizvode, da oni budu prepoznatljivi. Opredijelili smo se za ova dva proizvoda sa aspekta da im damo oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta. I ovo su prva dva proizvoda u BiH koji su zaštićeni takvom oznakom“, ističe prof. dr. Halid Makić.

    trahana

    Saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK na ovom projektu dobar je način da akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale.

    “Mi smo svjesni da obrti ne mogu biti velike serijske proizvodnje, da oni ne mogu konkurirati serijskim linijama ni u kojoj proizvodnji, pa ni u prehrambenoj. Došli smo na ideju da garantirano zaštitimo dva tradicionalna proizvoda koja domaćice najviše rade i koje mali obrti najviše proizvode. Upravo su na taj način ovi proizvodi tako dobili prolaznost i certifikat što ima veliku vrijednost i značaj jer će to doprinijeti samim proizvođačima iz razloga što će ti proizvodi povećati svoju tržištu cijenu. Isti proizvod će se moći naći i šire, van Unsko-sanskog kantona i van granica BiH”, kaže predsjednik Obrtičke komore USK Enes Arapović.

    Osnovali su i Udruženje proizvođača “Stari-novi okus” koje djeluje u okviru Obrtničke komore USK, a postupak registracije se provodi kod Agencije za sigurnost hrane BiH. Udruženje je nosilac oznake i provodi kontrolu nad svim proizvođačima.

    “Sami proizvođači mogu pratiti taj proces proizvodnje od nastanka trahane do rastiranja pa do njenog plasmana na krajnje tržište. Svi proizvođači sa USK mogu biti dio ove priče, mogu postati certificirani proizvođači. Znači to nije završena priča. Mi smo osnovali Udruženje i imamo prvih sedam proizvođača u USK, a naravno naša vrata su uvijek otvorena za sve potencijalne proizvođače koji žele da se uključe”, navodi predsjednica Udruženja proizvođača “Novi-stari okus” Dženana Ahmetspahić.

    Pojašnjava da u tom pogledu mora biti ispoštovana sva procedura odnosno organska kontrola i zahtjevi Agencije sa sigurnost hrane da bi se dobio certifikat. Svaki certifikat vrijedi godinu dana, što znači da on svake godine mora biti obnavljan.

  • Dok tenderi padaju, pacijenti strepe za živote: Agoniji se ne nazire kraj

    Dok tenderi padaju, pacijenti strepe za živote: Agoniji se ne nazire kraj

    “To lično smatram poniženjem ljudskog roda. Kao da smo mi djeca pa tamo idemo na ekskurziju sami autobusom. Zamislite vi jednog takvog pacijenta koji mora proći sve to”, kaže Dervišević

    Aparat za zračenje u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla još nije nabavljen. Pacijenti i dalje putuju u druge gradove, te plaćaju ne male troškove, ali i čekaju mjesecima svoj red. Dok tenderi padaju, građani strepe za živote. Neki čak i gube životnu bitku.

    Medicinska sestra Senka Dervišević iz Tuzle se gotovo tri decenije borila za živote djece oboljele od karcinoma na tuzlanskom odjelu, a danas se bori za vlastiti život. Nakon dijagnosticiranja rijetke vrste leukemije, uslijedile su transplantacije, hemoterapije, skupi lijekovi, a bolest se sada proširila i na mozak i prima citostatike u kičmeni kanal. Senka je u bolnici, i navodi da je čeka i zračenje na koje će, poput ostalih, morati putovati.

    Za BHRT je podijelila svoje teško iskustvo i osjećaje.

    “To lično smatram poniženjem ljudskog roda. Kao da smo mi djeca pa tamo idemo na ekskurziju sami autobusom. Zamislite vi jednog takvog pacijenta koji mora proći sve to? Nije svako u situaciji da mu ima ko finansijski ili na bilo koji drugi način pomoći, platiti stan, hranu, taksi od bolnice do smještaja i obratno”, ističe Dervišević.

    Vesna Marjanović, koja vodi prijateljicu na radioterapije u Zenicu, ali i kćerka majke oboljele od karcinoma, svjedoči patnji i troškovima pacijenata. Povraćanje i bolovi su samo dio mukotrpnog putovanja do bolnice u drugom gradu. Kaže da su prijateljici refundirali samo troškove prevoza u visini autobusne karte.

    “Dali su joj 560 maraka, refundirali, a ona je potrošila preko 2.000. Morala je platiti spavanje, jer nema mjesta u bolnici. Normalno, mora se hraniti. Morala je ići privatno da vadi nalaze”, kaže Marjanović.

    Još teže stanje Vesna opisuje kada je riječ o njenoj majci.

    “Majka nije išla na zračenje, ona ima 82 godine, ne može podnijeti put. Hitnu nisu dali. Ona je penzioner i žena nije mogla izdvojiti toliko novaca za zračenje”, navela je Marjanović.

    Pacijenti na zračenje putuju u Sarajevo, Zenicu i Mostar, ali nakon informacije da je u Sarajevu obustavljen prijem, novinari BHRT-a su kontaktirali ovu Ustanovu. Za BHRT odgovaraju da su u toku radovi na deinstalaciji dva aparata i instalaciji dva nova linearna akceleratora. Zbog toga je trenutno obustavljeno pružanje radioterapijskih usluga za pacijente iz Tuzlanskog kantona, do završetka instalacije. Iz Zavoda potvrđuju da je plaćen prevoz u visini autobusne karte, te da ne postoji zakonska osnova za povrat sredstava za pratnju pacijenta. Takođe, privatni smještaj nije vrsta zdravstvene usluge.

    “Imamo određen broj zahtjeva osiguranih lica koji su podnijeli zahtjev za povrat sredstava za plaćen smještaj u toku radioterapije. Nemamo zakonskog osnova da vršimo povrat sredstava za tu uslugu”, kaže Riad Kurtalić, portparol Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.

    Postavlja se pitanje koliko je pacijenata koji nemaju finansijske mogućnosti za spas života, može li pacijent u takvom stanju putovati autobusom i sam? Društvene mreže preplavljene su teškim ispovijestima, u kojima se govori o dužem čekanju na poziv na zračenje, gubicima dragih osoba.

    “Nedostaje sve više lijekova, aparati su u većini slučajeva dotrajali ili su pred isteklim rokovima a ne nabavljaju se novi. Znaju to svi dobro. Vjerujte i osoblje je na izmaku snaga, niko ne vodi računa ni o njima, svi ćute, trpe i padaju od iscrpljenosti”, kaže Senka Dervišević.

    Reporterka BHRT-a razgovarala je i sa nekoliko pacijenata iz Gradačca i Gračanice. Svjedoče enormnim troškovima, višemjesečnim čekanjima na poziv i borbi sa administrativnim preprekama. Jedna od njih navodi da je njen brat čekao poziv na odlazak u Zenicu oko pet mjeseci, nadajući se svaki dan da će telefon zazvoniti. Izgubio je bitku za život, poziv nije dočekao.

    Ko će odgovarati za patnju i gubitke života? Dok tenderi za nabavku aparata u Tuzli padaju, osim prebacivaja odgovornosti, drugog pomaka nema. Koliko koštaju životi građana?

    izvor: bhrt.ba
  • Građani BiH za godinu dana na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili 22,2 miliona KM

    Građani BiH za godinu dana na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili 22,2 miliona KM

    Izvor: Fena (B.E.G)

    Građani Bosne i Hercegovine su za godinu dana na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili su oko 22,2 miliona KM.

    Prema posljednjim podacima s kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u 2022. godini bh. građani potrošili su samo na antidepresive 9.591.631 KM.

    Gledajući pet godina unazad, zabilježen je rast potrošnje antidepresiva. Tako je na primjer  u  2017. godini na antidepresive potrošeno 8.677,413 KM.

    U 2022. godini iz grupe antidepresiva, finansijski su najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin koji se uglavnom koriste za liječenje velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.

    Kada su u pitanju anksiolitici na njih je u 2022. godini potrošeno gotovo 10,9 miliona maraka, a riječ je lijekovima čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja.

    Najveću grupu anksiolitika čine benzodiazepini koji, pored anksiolitičkog, ispoljavaju i sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno dejstvo, kažu iz Agencije.

    U promatranom razdoblju na hipnotike i sedative potrošeno je 1.766,986 maraka.

    Hipnotici i sedativi ispoljavaju sedativno i hipnotičko dejstvo, a pojedini preparati, u manjoj mjeri, pokazuju i anksiolitičke efekte. Glavno polje primjene hipnotika i sedative je terapija nesanice.

    Iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

  • Jutro vrlo hladno, tokom dana temperature iznad nule

    Jutro vrlo hladno, tokom dana temperature iznad nule

    Jutros preovladava mala do umjerena naoblaka.

    Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C): Sokolac -16; Srebrenica -9; Bugojno i Zenica -8; Bijeljina, Ivan Sedlo, Livno, Sarajevo, Široki Brijeg i Tuzla -7; Bjelašnica i Prijedor -6; Banja Luka -5; Doboj -4; Mostar -3; Gradačac 0; Bihać 1; Neum 3°C.

    Danas će u većem dijelu zemlje preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 7°C.

    U Sarajevu pretežno sunčano prije podne. Više oblačnosti u drugom dijelu dana. Najviša dnevna temperatura zraka oko 3°C.

  • Pripadnici GSS-a spasili tri žene koje su se izgubile na Sarajevskom Ozrenu

    Pripadnici GSS-a spasili tri žene koje su se izgubile na Sarajevskom Ozrenu

    Gorska služba spašavanje Stanica Sarajevo, u poslijepodnevnim satima je zaprimila poziv i informaciju da su na području planine Ozren izgubljene tri ženske osobe srednje životne dobi i da je jedna od izgubljenih u lošem zdravstvenom stanju te da ne mogu nastaviti dalje s kretanjem.

    Odmah je obaviješten dežurni operativni u Operativnom centru Službe civilne zaštite Općine Centar, te su spaisoci GSS-Stanice Sarajevo, pripadnici jedinice Općine Centar, upućeni na teren u potragu za unesrećenim.

    -S obzirom da unesrećene nisu bile u mogućnosti poslati tačnu lokaciju potraga je išla u više smjerova, te su uz aktivnu pomoć lovaca LD ‘Sarajevo’ koji su se zatekli na tom terenu unesrećene na kraju pronađene, zbrinute i evakuisane – saopćeno je iz GSS-stanica Sarajevo.

    izvor: fokus.ba

  • Upozoravamo na maglu i poledicu na putevima

    Upozoravamo na maglu i poledicu na putevima

    Prema prikupljenim podacima, jutros se na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini saobraća bez vanrednih ograničenja, uz slabiju frekvenciju vozila. Na dionicama u višim planinskim predjelima upozoravamo na mjestimično zaleđen kolovoz. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno, da obavezno drže odstojanje između vozila i da na put ne kreću bez zimske opreme.

    Zbog učestalih odrona izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Turbe-Karanovac, Sarajevo-Foča, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf i Bugojno-Kupres.

    U toku su radovi na magistralnim putevima Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most, a na mjestima radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

    Na magistralnom putu Livno-Šuica česti su izlasci divljih konja na cestu. Oprez!

    Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.

    BIHAMK

  • Otvorena skijaška sezona na Kupresu

    Otvorena skijaška sezona na Kupresu

    Nova skijaška sezona u Sportsko rekreacijskom centru “Adria –ski” na Čajuši u Kupresu u subotu je otvorena za sve ljubitelje zimskih sportova, potvrdio je Feni član uprave tog centra Ivan Bagarić.

     

    Vodeni topovi

    – Ovih su dana, uz buru koja je ohladila zrak i vodu, te temperaturu zraka koja je pala ispod 60 posto stvoreni povoljni uvjeti za dodatno vještačko osnježivanje putem vodenih topova koje ovaj centar posjeduje, čime je jedna od staza s dvosjedom stavljena u funkciju – ističe Bagarić.

    Naglasio je kako se započelo i s osposobljavanjem druge staze pod nazivom “Vuk” s upotrebom četverosjeda te da će i ona ubrzo biti stavljena u funkciju.

    Bagarić napominje i da će u ovom rekreativnom centru topovi za dodatno osnježivanje raditi do kraja sezone.

    Na otvaraju ovogodišnje sezone su uglavnom skijaši iz BiH i Dalmacije.

     

    Odlična staza

    Inače, skijaši u “Adri ski” mogu uživati na više od 13 kilometara odlično pripremljenih skijaških staza s 5 ski-liftova. Sve staze su međusobno povezane i udaljene nekoliko desetaka metara od središnjeg kompleksa hotela.

    Ovo skijalište trenutno raspolaže s 5 ski-liftova, četvorosjedom u dužini od 1.850 metara, jednom sjedešnicom (dvosjed) u dužini od 980 metara, dvije “sidro” vučnice u dužini od 1.080 i 1.150 metara, te jednim baby liftom dužine 300 metara.

  • BiH dobiva tri važna zakonska rješenja, jedno od njih ključno je na europskom putu zemlje

    BiH dobiva tri važna zakonska rješenja, jedno od njih ključno je na europskom putu zemlje

    Ministar Konaković je nakon sjednice uputio na značaj donesenih rješenja, naglasivši kako je nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi dio oblasti reforme javne uprave te je također jedan od europskih prioriteta i može se smatrati još jednim iskorakom.

    Uprkos izazovima, kojih ne manjka na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, državna vlast, odnosno stranke koje čine Vijeće ministara, ponovno je pokazala kako se, uz međusobno uvažavanje i dijalog, rješenja mogu postići na zadovoljstvo svih, a dokaz tomu je i održana sjednica Vijeća ministara na kojoj su usvojena tri nova zakonska rješenja – izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV BiH), Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), piše Večernji list BiH.

     

    Nova rješenja

    Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je nakon sjednice uputio na značaj donesenih rješenja, naglasivši kako je nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi dio oblasti reforme javne uprave te je također jedan od europskih prioriteta i može se smatrati još jednim iskorakom.

    Uz to, donošenjem izmjena zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u intencija je, naglasio je Konaković, popraviti sporni tajming u kojemu VSTV nije mogao dio integriteta uspostaviti onako kako je zakonom predviđeno. O značaju novog zakonskog rješenja o državnoj službi govori o obuhvat izmjena, kao i niz novina s kojima BiH podiže standarde u ovom području. Izmjenama i dopunama zakona, koji je usuglašen sa stručnjacima SIGMA-e i mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH, stvaraju se uvjeti za uspostavu registra zaposlenih u institucijama BiH kao jednog od ključnih uvjeta za početak sistemske reforme javne uprave na državnoj razini.

    Istovremeno se u Zakon uvodi novo radno mjesto – inspektor i jača njegova pozicija službenika s posebnim ovlastima. Izmjenama će se omogućiti većem broju zainteresiranih osoba prijava na javni konkurs, olakšati proces predaje dokumentacije te ubrzati proces zapošljavanja. Novina u zakonu je omogućavanje i drugim osobama, koje nisu državni službenici ili zaposlenici, podnošenje prijava ako imaju saznanje о učinjenim povredama službene dužnosti. Izmjenama i dopunama zakona, koji je pripremilo Ministarstvo pravosuđa u suradnji s Agencijom za državnu službu BiH, vrši se i njegovo usklađivanje s odredbama Zakona о plaćama i naknadama u institucijama BiH.

    Kada je riječ o izmjenama Zakona o VSTV-u, za 90 dana pomiče se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka pо izvješćima, koji bi u novom roku trebao biti operativan do 23. marta 2024. Izmjene Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnom prometu za cilj imaju prilagodbu potrebama prakse, pri čemu je zakon usklađen sa zahtjevima iz protokola II Multilateralnog sporazuma o stvaranju Europske zajedničke zrakoplovne oblasti (ECAA) u pogledu naziva i organizacije djelatnosti. Dopune zakona osiguravaju pružanje usluga u zračnoj plovidbi u svim kontroliranim zračnim lukama u BiH, uključujući i one osnovane nakon stupanja na snagu zakona.

     

     

     

     

  • Istekao je rok za tehničke izmjene Izbornog zakona: Ide li Šmit u direktni okršaj s Dodikom

    Istekao je rok za tehničke izmjene Izbornog zakona: Ide li Šmit u direktni okršaj s Dodikom

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) mogao bi ponovo koristiti svoje bonske ovlasti. Naime, 19. decembra Šmit je dao rok bh. političarima i kazao da “u naredne dvije-tri sedmice” želi vidjeti donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona i zaprijetio da u suprotnom “ima jedna osoba u gradu koja ima ovlaštenja i nadležnost da to donese”.

    Izmjene koje zahtijeva Šmit trebale bi smanjiti mogućnost prevara i povećati transparentnost izbora, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja.

     

    Blokada SNSD-a

    Naravno, tri sedmice su odavno prošle, a političari u BiH su u vezi s ovim upozorenjem učinili doslovno – ništa. Umjesto toga, cijeli niz političara otvoreno se usprotivio Šmitovim najavama. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je naglasio da se protivi samo tehničkim izmjenama, tražeći sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, a u prvom redu izmjene načina izbora članova Predsjedništva. Članovi trojke su, s druge strane, podržali Šmitov zahtjev. Upravo su o pitanju izmjena Izbornog zakona članovi trojke i HDZ-a prekjučer održali sastanak.

    Ipak, najveći problemi će postojati sa SNSD-om. Iz ove stranke jasno je poručeno da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces, a nekoliko dana potom Milorad Dodik je najavio da ovaj entitet kreće u organiziranje vlastite izborne komisije koja bi imala kontrolu nad izborima na svim nivoima unutar RS.

    Dodik je, očekujući Šmitovo nametanje, preko svog Twitter profila uputio i prijetnju trojci tražeći da mu se zajedno usprotive.

    – U narednim danima sarajevske stranke, koje su progurali Amerikanci da naprave vlast u Federaciji, imat će priliku da pokažu da li ostaju pri svojoj rušilačkoj politici koja čini da BiH ima sve manje svaki dan ili su za rješenja koja su koncipirana na Ustavu BiH – napisao je Dodik.

     

    Dvostruki ispit

    Šmitovo eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona odvelo bi ga u direktni i dosad najozbiljniji okršaj s Dodikom. Iako je Šmit nekoliko puta poništavao nelegalne zakone kojima su vlasti RS nastojale otimati nadležnosti od države, on još nije nametnuo nijednu novu odluku koja bi se direktno ticala manjeg bh. entiteta.

    Nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona bi bila prva takva odluka koja bi i Dodika, ali i Šmita i međunarodnu zajednicu stavila na veliki ispit. Ukoliko bi Dodik, što je izvjesno, odbio da ispoštuje i provede eventualno nametnutu odluku Kristijana Šmita, onda se na ispit stavljaju volja i odlučnost međunarodne zajednice, ali i samih bh. institucija da provedu odluku visokog predstavnika.

     

    A u tom pogledu bit će vrlo zanimljivo vidjeti dokle ide granica do koje su i jedni i drugi spremni ići.

     

    Proces u Sudu

    Upravo zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika protiv Dodika se trenutno vodi proces u Sudu BiH. Kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić su od 1. do 9. jula ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka.

    Vlasti u RS i dalje ponavljaju svoj stav kako ne priznaju Kristijana Šmita i kako je on nelegalan visoki predstavnik u BiH.

  • Ministar Admir Katica komentirao bahatu vožnju influenserice. Evo koliko je kažnjena

    Ministar Admir Katica komentirao bahatu vožnju influenserice. Evo koliko je kažnjena

    Povodom slučaja A. H. (Adna Helić, op.a.) za koju je utvrđeno da je kroz naseljeno područje upravljala vozilom neprilagođenom brzinom, a što je zabilježeno i snimkom objavljenim na društvenim mrežama, ministar MUP-a KS Admir Katica, uputio je reakciju:

     

    Njegovu reakciju objavljujemo u cijelosti:

    “Najoštrije osuđujem svako nedozvoljeno ponašanje u saobraćaju, posebno imajući u vidu teške i neprežaljene gubitke života kojima smo svjedočili ne tako davno na našim ulicama. Želim istaći da je u slučaju A. H. koji je danas uznemirio javnost policija odmah reagovala, ispitala i utvrdila odgovornost, te je protiv prekršioca izrečena zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od 60 dana i izdat prekršajni nalog u iznosu od 400 KM.