Category: BiH

U Bosni i Hercegovini danas se obilježava 27. godišnjica od proglašenja državne nezavisnosti.

Prvog marta 1992, drugog dana referenduma za nezavisnost ove zemlje, ustanovljeno je da je 98 procenata od 65 posto građanki i građana ove zemlje, koliko ih je izašlo na referendum, poručilo da su “za nezavisnu državu svih njenih naroda”.

BiH je svoju nezavisnost zatražila u vrijeme raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), nakon Hrvatske i Slovenije. Vrijedi napomenuti da je 11. oktobra 1991, na sjednici Skupštine BiH, izglasan Akt o reafirmaciji suverenosti Republike nakon čega su bh. predstavnici napustili organe SFRJ, čekajući sporazum o budućnosti zemlje.

Mjesec dana ranije, ratna dešavanja iz Hrvatske već su stigla i u BiH, napadom Jugoslavenske narodne armije (JNA) na hercegovačko selo Ravno.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“

Dvadeset i četvrtog oktobra, na Palama (u blizini Sarajeva), a pod političkom palicomSrpske demokratske stranke (SDS), formirat će se tzv. Skupština srpskog naroda u BiH koja će 9. januara 1992. Deklaracijom proglasiti i Srpsku Republiku.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, pak, bit će osnovana u Grudama, 18. novembra 1991.

A, u Skupštini BiH, srpski poslanici oštro će reagirati na Akt o reafirmaciji suverenosti. Pozvat će, stoga, i na bojkot referenduma; pamte se riječi ratnog zločinca Radovana Karadžića koji je u tom periodu, u Skupštini BiH, zaprijetio:

“Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak.”

Odgovorio mu je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović:

“Njegov (Karadžićev, op. pr.) način izlaganja, njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji (…) zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana… jednostavno omrzli, kao i u očima Evrope i svijeta.”

Referendum se proveo, a posmatrači koji su ga nadgledali priznat će našu zemlju kao „nezavisnu i suverenu državu u međunarodno priznatim granicama“.

Međutim, u poslijepodne, 1. marta, u Sarajevu se desio još jedan događaj koji se dobro pamti: ranjen je sveštenik Radenko Miković, a ubijen tzv. srpski svat Nikola Gardović (otac mladoženje), na vjenčanju ispred Stare srpske crkve na Baščaršiji), što će SDS, uz rezultate referenduma, te noći iskoristiti za podizanje prvih srpskih barikada u Sarajevu. (Za ubistvo Gardovića optužen je Ramiz Delalić Ćelo, no ubijen je prije nego što je proces završen, op. pr.)

Paravojne jedinice postavit će takve “kontrolne punktove” i u Bosanskom Brodu, Derventi, Bosanskom Šamcu… JNA će otvoreno stati na srpsku stranu.

U Sarajevu će prve barikade brzo biti uklonjene, no, već početkom aprila 1992. počinje “formalni” početak rata i agresije na BiH i opsade na Sarajevo, što će trajati sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krajem 1995.

Rezultati referenduma proglašeni su 6. marta 1992, od kada (retroaktivno) važi međunarodno priznanje o teritorijalnoj nezavisnosti.

Ujedinjeni narodi, 22. maja te godine, izglasat će da postanemo članicom Generalne skupštine, dok će bh. skupština u februaru 1995. za Dan nezavisnosti proglasiti 1. mart.

Dvije i po decenije nakon referenduma, u zemlji u kojoj su samo tri naroda konstitutivna, a Ostali od europskih sudova moraju tražiti prava, od dva Dejtonom utvrđena entiteta, samo jedan obilježava Dan nezavisnosti – Federacija BiH. U Republici Srpskoj danas je radni dan.

S obzirom da je do isteka roka za otpis zateznih kamata ostalo još dva mjeseca, Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike, koji imaju dugovanja po osnovu javnih prihoda nastala sa 31.12.2016. godine da iskoriste pogodnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode (“Službene novine FBiH” broj 34/18) i da najkasnije do 5. maja 2019. godine uplate glavni dug kako bi im bila otpisana dugovanja po osnovu zateznih kamata.

Zahtjev za otpis zatezne kamate na javne prihode podnosi se na Obrascu ZAOK, neposredno ili putem pošte nadležnoj poreznoj ispostavi kod koje se podnosilac zahtjeva vodi kao porezni obveznik, odnosno gdje je sjedište ili adresa podnosioca zahtjeva.

Obrazac ZAOK popunjava se prema Pravilniku o formi i sadržaju obrasca zahtjeva za otpis zatezne kamate na javne prihode i potrebnoj dokumentaciji (“Službene novine FBiH”, broj: 29/13). Porezni obveznici Zahtjev za otpis zatezne kamate – obrazac ZAOK mogu preuzeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba u dijelu „Obrasci“.

Za sve informacije u vezi olakšica propisanih ovim zakonom porezni obveznici se mogu obratiti na telefonske brojeve nadležnih kantonalnih poreznih ureda i poreznih ispostava, koji se nalaze na web stranici Porezne uprave Federacije BiH: www.pufbih.ba u dijelu „Kontakti“.

Porezna uprava Federacije BiH

Fondacija Mozaik je organizovala 11. okupljanje partnera i članica Mreže Omladinskih banaka – NAJBOLJI MLADI ZA (NAJ)BOLJU ZAJEDNICU.

Program “Omladinske banke BiH” ima za cilj da poveća učešće mladih u razvoju lokalnih zajednicakroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama putem dodjele bespovratnih novčanih sredstava projektima neformalnih grupa mladih.

Članove i članice odbora Omladinske banke BiH, njih oko 250, kao i predstavnike 33 općine/opštine i grada, pozdravila je Nj.E. ambasadorica Švicarske u BiH, Andrea Rauber Saxer, poručivši mladimada se Ambasada Švicarske kroz četverogodišnje partnerstvo s Fondacijom Mozaik obavezuje osigurati  prilike koje će doprinijeti kvalitetu života mladih ljudi u BiH. Ispred Fondacije Mozaik, prisutnima se obratio direktor Fondacije Zoran Puljić: „Kreiramo novu generaciju mladih koji će kreirati nove društvene i ekonomske vrijednosti, pri tom biti pošteni i biti uzor drugim mladim ljudima.“

U prethodnih 11 godina,Fondacija Mozaik je razvijala i podržavala program Omladinske banke u partnerstvu s 40opština/općina/gradova. 1.200 članova i članica odbora je bilo uključeno u 40 omladinskih banaka,provedena su 2.004 projekta mladih  ukupne vrijednosti od oko 7 miliona KM (52% obezbjedili su mladi kroz mobilizaciju lokalnih resursa od 1.679 firmi, 1.037 institucija, 706 organizacija, 5.482 građana). U toku 11 godina, od kada traje program Omladinske banke u BiH, 25.500 volonterki i volonteraje učestvovalo u realizaciji projekata, a koji su radili 414.600 volonterskih sati da bi 780.000 ljudi imalo koristi od ovih projekata.

Fondacija Mozaik u 2019. godini razvija Program Omladinskih banaka u saradnji s 33 grada/opštine/općine: Bihać, Bileća, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bugojno, Cazin, Čelinac, Doboj, Doboj Jug, Donji Vakuf, Drvar, Goražde, Istočna Ilidža, Jezero, Kladanj, Konjic, Kostajnica, Kotor Varoš, Laktaši, Lopare, Modriča, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Novo Goražde, Odžak, Petrovo, Prijedor, Šipovo, Tešanj, Ugljevik, Usora, Žepče i Živinice.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne je moguća magla. Vjetar slab jugozapadni. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 2 do 8, a dnevne od 12 do 18, ponegdje na sjeveru i sjeverozapadu Bosne do 20 °C.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je prošle godine i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila sedam prijedloga zakona o uspostavi gradova Ljubuški, Gračanica, Visoko, Gradačac, Čapljina, Srebrenik i Živinice, za što su ove sadašnje općine ispunile uvjete iz Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, saopćio je Savez općina i gradova FBiH.

Novim zakonima određen je gradski teritorij, propisano svojstvo, organi, način izbora gradskog vijeća i gradonačelnika, uređeno donošenje privremene statutarne odluke i statuta te raspisivanje izbora.

Teritorij novih sedam gradova čine sva naseljena mjesta koja su se, prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku, nalazila u okviru ovih općina na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH je propisano da se grad, osim Ustavom FBiH, uspostavlja federalnim zakonom, na temelju sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, ili odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom centru, kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.

Novum.ba

Bosnu i Hercegovinu je za pet godina napustilo više od 173.011 ljudi ili 48.932 porodice. Tokom posljednje 23 godine državljanstva Bosne i Hercegovine se odreklo 73.478 građana, podaci su koji je navela predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini Merhunisa Zukić.

Ona je danas u Doboju na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine ove organizacije rekla da su Bosnu i Hercegovinu prošle godine napustila 20.943 lica, 2017. godine 35.634, a 2016. godine 34.544.

Iz Bosne i Hercegovine je 2015. godine otišlo 29.805 lica, 2014. godine 28.042, a 2013. godine 24.043 lica.

Iz bh. državljanstva je ispisano 73.478 lica, a u tu svrhu je naplaćeno 40.000.000 KM takse.

Zukić je rekla kako je od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma evidentiran 1.061.000 povratnik. Svega jedan odsto njih je zaposleno, a izgrađeno je i obnovljeno 327.000 domova.

Navela je podatak da u našoj zemlji 32.135 porodica ili 96.830 ljudi ima status raseljenog lica, da 10.675 lica nema zdravstveno osiguranje, te da su 8.994 porodice u stanju socijalne potrebe i bez primanja.

Unija za održivi povratak i integracije, u saradnji sa UNHCR-om, od 2015. do 2018. godine sprovela je istraživanje “Mapiranje potreba najugroženijih povratnika i raseljenih lica”, koje je obuhvatilo 80 bh. opština i gradova, 819 mjesnih zajednica, a anketirano je ukupno 4.688 porodica, odnosno 14.229 lica.

Zukić je danas promovisala i kampanju u okviru projekta promocije i realizacije individualnog seoskog i agro turizma u lokalnim zajednicama pod nazivom “Zajedno učinimo život boljim u Bosni i Hercegovini”, koji finansira Vlada Švicarske.

Cilj projekta je smanjenje odlaska građana iz Bosne i Hercegovine i ekonomsko jačanje lokalnih zajednica koje obuhvata 46 domaćinstava u tri opštine, s namjerom da se poveća broj obuhvaćenih lokalnih zajednica.

izvor:bhrt.ba

Direktor federalnog Zavoda penzijsko invalidskog osiguranja Zijad Krnjić potpisao je danas u Sarajevu s predsjednicima Udruženja penzionera FBiH i Kantonalnim udruženjima penzionera Sporazum o korištenju sredstava za banjsko liječenje penzionera.

Krnjić je za Fenu pojasnio da je taj sporazum proistekao iz novog Zakona o PIO i predviđen finansijskim planom za ovu godinu u iznosu od 470.000 KM.

Ističe da je, s tim novcem, na banjsko desetodnevno liječenje i rehabilitaciju moguće poslati oko hiljadu penzionera.

– Mi smo finansijer, a proceduru ko ide i pod kojim uvjetima rješavat će udruženja. To smo danas precizirali sporazumom. Njima je glavni kriterij iznos penzije i potreba za liječenjem. To je nastavak aktivnosti na, barem djelomičnom, poboljšavanju standarda penzionera i uslova u kojima žive – kazao je.

Potpisnici sporazuma su predsjednik Udruženja penzionera FBiH Redžo Mehić i predsjednik Saveza kantonalnih udruženja umirovljenika/penzionera Ivan Kožul.

izvor: Novum.ba / FENA

Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u planinskim područjima uz nešto više oblaka moguće je i provijavanje slabog snijega. Tokom dana, postupno smanjenje oblačnosti. U Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano. Prije podne, više oblačnosti u sjevernim područjima Hercegovine. Vjetar u Bosni, slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne, umjeren do pojačan, a na pomente i olujan. Jutarnja temperatura zraka većinom između -7 i -1, na jugu zemlje do 2, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 2 i 8, na jugu zemlje od 8 do 11 stupnjeva.

S obzirom da je najniža penzija u FBiH u januaru 2019. godine iznosila 348,06 KM, može se zaključiti da se panzioneri mogu nadati povećanju od najmanje 11 KM.

Kako smo ranije pisali, za realizaciju ove odluke, koja stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u “Službenim novinama FBiH”, Vlada će zadužiti Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Predložena odluka je na dnevni red uvrštena nakon što je Federalni zavod PIO 8.1. ove godine dostavio obrazloženje finansijskog stanja, u kojem je navedeno da je trenutno stanje u kojem se nalazi ovaj zavod veoma povoljno, sa izraženim pozitivnim trendovima.

Prema prikazanom finansijskom stanju Federalnog zavoda i procjenjenom iznosu potrebnih sredstava za povećanje najnižih pnzija za 3,2 posto, a imajući u vidu rast BDP-a, konstatovano je da postoje realne finansijske mogućnosti za povećanje.

Podsjećamo, u Federaciji BiH za mjesec mart 2018. godine 106.208 korisnika dobilo je uvećanu penziju u iznosu od 5, odnosno 10 posto.

klix.ba

Federalno ministarstvo finansija je osiguralo sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca i nosioce ratnih odlikovanja za januar 2019. godine, u iznosu od 24.397.100,97 KM.

Također su osigurana sredstva za civilne invalidnine (tuđa njega i pomoći) i invalidnine za civilne žrtve rata u iznosu od 13.784.238,84 KM.

Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama upućeni su prema bankama.

BHRT