Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Broj nezaposlenih u Federaciji manji za 829, a u RS-u za 500 osoba

    Broj nezaposlenih u Federaciji manji za 829, a u RS-u za 500 osoba

    Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavila je podatke na dan 30. novembar 2023. godine koji kažu da je bilo 344.666 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.

    U odnosu na mjesec oktobar broj nezaposlenih osoba je manji za 1.385 osoba ili 0,40%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 201.579 ili 58,49% su žene. U odnosu na isti period 2022. godine nezaposlenost u BiH je manja za 10.034 osobe ili 2,83%.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 829 osoba (0,30%), u Republici Srpskoj za 500 osoba (0,84%) i u Brčko distriktu BiH za 56 osoba (0,43%).

    Struktura osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30.11.2023. godine je sljedeća:

    NKV 100.148 ili 29,06%, od toga 40.324 (28,18%) muškarca i 59.824 (29,68%) žene;

    PKV-NSS 5.181 ili 1,50%, od toga 2.476 (1,73%) muškaraca i 2.705 (1,34%) žena;

    KV 107.939 ili 31,32%, od toga 55.856 (39,04%) muškaraca i 52.083 (25,84%) žene;

    VKV 882 ili 0,26%, od toga 698 (0,49%) muškaraca i 184 (0,09%) žene;

    SSS 97.294 ili 28,23%, od toga 33.783 (23,61%) muškarca i 63.511 (31,51%) žena;

    VŠS 5.371 ili 1,56%, od toga 1.832 (1,28%) muškarca i 3.539 (1,76%) žena;

    VSS 27.851 ili 8,08%, od toga 8.118 (5,67%) muškaraca i 19.733 (9,79%) žene.

    U novembru je brisano ukupno 19.633 osobe sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.631 žena. Od ovog broja zaposleno je 7.542 osobe, od čega 4.038 žena.

    Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega 4.715 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.243 nova radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2023. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.264, a od toga je 385.161 žena. U odnosu na septembar 2023. godine broj zaposlenih osoba se nije mijenjao, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,1%.

    Stopa registrovane nezaposlenosti za oktobar 2023. godine iznosila je 28,8% i u odnosu na septembar 2023. godine manja je za 0,1 postotni poen.

    klix.ba

  • Christian Schmidt: Do kraja sedmice imat ćemo ‘dan D’, od toga zavisi naredni potez koji ću povući

    Christian Schmidt: Do kraja sedmice imat ćemo ‘dan D’, od toga zavisi naredni potez koji ću povući

    Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je kako će dati još jednu priliku čelnicima vladajućih stranaka da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, a ukoliko se to ne dogodi intervenirat će izmjenama koje se nazivaju ‘integritet izbornog procesa’.

    U drugom dijelu decembra, njemački političar na čelu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini najavio je da će nametnuti izmjene izbornih propisa kako bi osigurao poštene izbore u slučaju da se domaći dogovor ne postigne o tom pitanju u sljedeće tri do četiri sedmice.

    Schmidt je za Večernji list izjavio kako te izmjene moraju doprinijeti da “izbori budu pravno sigurni kako bi BiH ispunila kopenhagenške kriterije” bez kojih nije moguće da postane članica Europske unije.

    On je otkrio kako će se do kraja sedmice okupiti vodeći političari, što je, po njemu dan D.

    “Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u RS, kod Milorada Dodika. Oni tu ne drže korak”, rekao je Schmidt

    Na upit postoji li optimizam da bi proces ipak mogao završiti pozitivno, ocijenio je kako “optimizam postoji“: “Zahvalan sam za svaku odluku koju samostalno donesu.”

    Time je praktički potvrdio da će o ishodu predstojećeg sastanka ovisiti i njegov redoslijed poteza.

    Prošle sedmice razgovarao je s predstavnicima Trojke, a za vikend s čelnikom HDZ-a Draganom Čovićem. Jučer je bio i sa predsjednikom DF-a Željkom Komšićem.

    Radiosarajevo.ba

  • Trend u svijetu: Da li je kućno školovanje legalno u Bosni i Hercegovini?

    Trend u svijetu: Da li je kućno školovanje legalno u Bosni i Hercegovini?

    Djeca širom svijeta imaju određen nivo obrazovanja koje moraju proći prema zakonima država, pa tako je slučaj i u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve više roditelja bira da svoje dijete – educira kod kuće.

    Umjesto u osnovnu školu, koja je prema zakonima skoro svih zemalja na svijetu obavezna, brojni roditelji širom svijeta, a najviše na Zapadu, svoju djecu uče kod kuće. Zakoni variraju od države do države, ali u velikom broju slučajeva je to omogućeno i legalizovano. 

    Posebno je to trend u SAD-u. U ovoj zemlji se čak 4 miliona djece educira kod kuće, što je skoro više nego sve druge države svijeta – zajedno.

    Međutim, veliki broj djece i u drugim zemljama širom svijeta ne ide u školu, već ih osnovne stvari uče roditelji kod kuće. Tako je ta brojka u Velikoj Britaniji 57 hiljada, u Francuskoj 63 hiljade, u Australiji 30 hiljada, a u Rusiji, neke procjene kažu, i do 100 hiljada. 

    Trend je započeo mnogo prije pandemije virusa COVID-19, ali je baš zbog ovoga veliki broj roditelja odlučio da svoju djecu ne šalje u osnovne i srednje škole, već da ih sami educiraju u kući.

    Što se tiče našeg regiona, najbliža zemlja koja dopušta učenje djece kod kuće je Mađarska. Procjene iz 2017. godine kažu da je ova brojka bila 7673 djece koja se educiraju kod kuće. U Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji, kućno školovanje je ilegalno. 

    Situacija u Bosni i Hercegovini

    U našoj zemlji je sektor obrazovanja podijeljen po entitetima, a u FBiH, dalje po kantonima. Iako to u velikom broju slučajeva znači različitu standardizaciju i propise, po ovom pitanju su, čini se, svi ujedinjeni.

    Ekipa portala Radiosarajevo.ba je kontaktirala ministarstva obrazovanja u entitetima RS i FBiH, a ovo su odgovori koje smo dobili.

    Iz entiteta RS kažu da kućno školovanje, kao takvo, nije prepoznato zakonom u ovom entitetu, ali da su neke stvari moguće.

    “Termin ‘kućnog školovanja’ nije definisan Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju i podzakonskim propisima u RS. Osnovno vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opšteg interesa, stiče se u školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju, traje devet godina, obavezno je i besplatno za svu djecu uzrasta od šest do petnaest godina.

    Zakonom je definisana nastava na daljinu kao oblik nastave, odnosno proces koji omogućava pristup učenju i kada su nastavnik i učenik odvojeni u prostoru, vremenu ili i u jednom i drugom slučaju, primjenom različitih sredstava elektronske komunikacije.

    Škola može organizovati nastavu na daljinu za učenika koji iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti da pohađaju redovnu nastavu. Škola je dužna u svakom konkretnom slučaju utvrditi opravdanost za organizovanje nastave na daljinu i zatražiti saglasnost Ministarstva za održavanje nastave na daljinu”, rekli su iz Ministarstva prosvjete i kulture entiteta RS u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba. 

    Sličan odgovor je stigao i iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. 

    “S obzirom na to da je donošenje propisa o obrazovanju u nadležnosti kantona u Federaciji BiH, smatramo da će i pitanje uvođenja ‘kućnog školovanja’ biti na adekvatan način tretirano u propisima kantona, ukoliko se ukaže potreba za istim.

    Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će, u skladu sa svojom koordinirajućom ulogom, biti spremno da pruži podršku kantonima u ovom pogledu, ukoliko se iskaže potreba za istom, te ukoliko se ustanovi da je ovakav vid školovanja, u određenim slučajevima i pod određenim okolnostima, u najboljem interesu djeteta, te da se time ne krše dječija prava i slobode”, rečeno je za portal Radiosarajevo.ba iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH.

    Radiosarajevo.ba

  • Vlada Velike Britanije uvela sankcije firmi iz BiH zbog podrivanja Ustava: Profitirali od neustavnog obilježavanja dana RS

    Vlada Velike Britanije uvela sankcije firmi iz BiH zbog podrivanja Ustava: Profitirali od neustavnog obilježavanja dana RS

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva danas je primijenila režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva za Bosnu i Hercegovinu na bosanskohercegovačku firmu koja je uključena u podrivanje Ustava ove zemlje.

    Ambasador Džulijan Rajli (Julian Reilly) je rekao:

    – Marketinška agencija “Mania” je značajno profitirala organizacijom i promocijom neustavnog obilježavanja 9. januara. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku 2015. godine, te ponovo 2019. godine, da je odabir 9. januara za proslavu dana Republike Srpske neustavan i diskriminatoran, jer uspostavlja povlašteni položaj jedne etničke zajednice u odnosu na druge. Djelovanjem u suprotnosti s ovim odlukama, “Mania” je podrivala vladavinu zakona, promovisala podjele i strah.

    Režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava sankcionisanje onih koji podrivaju ili prijete suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom prosperitetu ili ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Ujedinjeno Kraljevstvo nije olako donijelo ovu odluku. Ali, kako smo više puta naveli, posljedice moraju postojati za one, političare ili kompanije, koji podrivaju mir koji je obezbijeđen Dejtonskim mirovnim sporazumom – istakao je.

    Podsjećamo, Regulativa 2020 o sankcijama za Bosnu i Hercegovinu (EU Exit), omogućava Ujedinjenom Kraljevstvu da izrekne sankcije pojednicima koji: podrivaju ili prijete suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom prosperitetu ili ustavnom poretku Bosne i Hercegovine; podrivaju ili prijete miru, stabilnosti ili sigurnosti zemlje;  opstruiraju implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP, ili Dejtonskog mirovnog sporazuma) ili izvršavaju bilo koju drugu radnju, politiku ili aktivnost koja podriva GFAP.

    Sankcije podrazumijevaju: zamrzavanje sredstava sprečava bilo kog građanina Ujedinjenog Kraljevstva, ili bilo koju kompaniju u Ujedinjenom Kraljevstvu, da ima ikakvu vezu sa sredstvima ili ekonomskim resursima koji su u vlasništvu, pohranjene ili pod kontrolom sankcionisane osobe, a koji su na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva. To će, također, spriječiti obezbjeđivanje sredstva ili ekonomskih resursa za sankcionisane osobe ili pravna lica ili za njihovu dobit.

    avaz.ba

  • 15. januar – Međunarodni dan vozača i automehaničara

    15. januar – Međunarodni dan vozača i automehaničara

    Vozači i automehaničari širom svijeta 15. januar obilježavaju kao svoj dan.

    Oni voze po kiši, snijegu, magli, danju, noću i praznicima koje bi trebali da provode sa porodicom. A, da bi vozila uvijek bila ispravna, a putnici sigurni, zaduženi su automehaničari.

    Ovaj datum određen je nakon što je 15. januara 1960. godine Josip Broz Tito, tadašnji predsjednik Jugoslavije, postao počasni član Saveza vozača i automehaničara Jugoslavije.

    Dan vozača i automehaničara prilika je da se podsjetimo na važnost i značaj ove dvije profesije, zahvaljujući kojima na naše zacrtano odredište stižemo brže i sigurnije.

    U povodu ovog posebnog dana svim vozačima uz čestitke za njihov dan želimo siguran put do njihovih odredista i svaku sreću za volanom.

  • Ekološka katastrofa u Višegradu: Drina prekrivena hiljadama tona smeća

    Ekološka katastrofa u Višegradu: Drina prekrivena hiljadama tona smeća

    Izvor: Anadolija (S. T.)

    Ogromne količine smeća u jezeru na brani Hidroelektrane na Drini predstavljaju rizik od ekološke katastrofe u Višegradu i šire u slivu rijeke Drine, a aktivisti za očuvanje okoliša naglašavaju da rješenje tog problema nije lako i da mora uključivati angažman resornih vlasti i službi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

    Ružne slike rijeke Drine prekrivene hiljadama tona guma, metala, plastike i drugog smeća trebale bi biti alarm resornim službama da se uhvate u koštac i riješe ovaj višegodišnji problem.

    Komunalni radnici danima rade na odvozu smeća, ali voda donosi nove količine i jasno je da je neophodno uložiti dodatni trud kako bi se zaustavilo onečišćavanje Drine, ali i drugih rijeka u BiH i regiji.

    “Ovo je zapravo slika i prilika o odnosu prema otpadu u tri države koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, a to su Crna Gora, Srbija i BiH. Otpad koji se pri podizanju nivoa vode nakupi pred branom Hidroelektrane dolazi iz ove tri države.UUglavnom iz rijeke Lim koja protiče kroz Crnu Goru, pa kroz Srbiju i onda BiH. Kada nakon velikih kiša naraste nivo rijeke Lim, voda pokupi otpad sa brojnih divljih, a Boga mi i sa zvaničnih deponija smeća koje se nalaze na samim obalama“, kazao je za Anadoliju predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Anes Podić.

    Naglašavajući da ovaj problem nije lako riješiti, Podić je kazao da rješenje zahtijeva sve tri pomenute zemlje potpuno promijene odnos prema otpadu.

    Ističući da, izuzev medija, ne vidi da se bilo ko u regiji hvata u koštac sa problemom smeća u rijeci Drini i njenim pritokama, Podić je kazao da prvi korak mora biti uklanjanje divljih deponija na obalama.

    “Nije ovo problem samo na Drini. Ovdje je to samo vidljivo jer imamo veliku branu na Hidroelektrani, ali slične probleme imamo i na drugim rijekama u BiH. Naše rijeke su prepune otpada, a stanje je slično i u Srbiji i Crnoj Gori“, kazao je Podić.

    Podsjetivši da se smeće iz Drine odvozi na deponiju u Višegradu, za koju je kazao da je obična ledina proglašena deponijom i da je i ona sama ekološki problem, Podić je kazao da ovo smeće predstavlja i rizik po plodna poljoprivredna polja koja se nalaze u slivu rijeke Drine i sa kojih se hrani cijela BiH.

    “Otpad iz rijeke dolazi u naš lanac ishrane sa nesagledivim posljedicama. Međutim, s obzirom na oskudne kontrole hrane, mi zapravo i ne znamo šta jedemo. Neuređenost odlaganja otpada može završiti s krupnim posljedicama po zdravlje ljudi“, upozorio je Podić.

    Uputio je i oštru kritiku političarima koji pokazuju nemar spram ovog problema i koji gotovo nikada ne pozivaju na međudržavnu saradnju na pitanju očuvanja i zaštite okoliša.

    BHRT1

  • Bosnu i Hercegovinu za deset godina napustilo 660.000 osoba, uvozimo radnu snagu

    Bosnu i Hercegovinu za deset godina napustilo 660.000 osoba, uvozimo radnu snagu

    Uvoz radne snage u Bosni i Hercegovini postaje već praksa. Broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju povećan je za 30 posto, što je, zapravo, posljedica odlaska domaće radne snage na tržište zapadne Evrope, piše BHRT.

    Od 2013. godine do danas iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 660 hiljada ljudi. Nepravda, korupcija, nemogućnost zaposlenja – samo su neki od razloga, kaže Ervin Mešanović koji posreduje upravo pri zapošljavanju medicinskog kadra u Austriji. Nije mu jednostavno kada se svakodnevno, osobito oni mladi, raspituju kako napustiti zemlju.

    3.000 radnih dozvola

    – Svake godine minimum hiljadu učenika izlazi i da budemo realni – zaposli se od njih stotinu do dvije, a šta je s ostalima – navodi Mešanović.

    Koliko se odlazak kvalifikovane radne snage održava na nas, najbolje znaju svi oni koji su u zadnje vrijeme pokušali angažovati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera.

    Građevinski radnici, ugostitelji, kuhari. Pojedine djelatnosti se za posljedicu sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo od januara do novembra odobreno više od 3.000 radnih dozvola stranim državljanima.

    – Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ga, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu je navedena i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naše kolege, stručni saradnici, to sve pregledaju. Ako je sve uredu, spakuje se i šalje se Federalnom zavodu za zapošljavanje – direktor Službe za zapošljavanje USK, Nedžad Veladžić.

    Zadržati radnike

    – Poduzetnici se trude da zadrže radnike. Nemaju mnogo prostora da daju veće plate, jer nije bilo ni podrške od strane države po pitanju subvencije. Stoga su bili primorani da uvoze radnu snagu iz Bangladeša, Indije, Filipina – kazao je Dominik Raškaj, PR menadžer portala za zapošljavanje.

    Bude li nastavljen sadašnji trend iseljavanja i uvoza radne snage, postavlja se pitanje ko će u budućnosti na ovim prostorima živjeti. Hoće li i dalje vladati nacionalne stranke, ali nekih drugih naroda…

  • Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata, poručila je za “Nezavisne novine” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Ona je, odgovarajući na pitanje, da li BiH ima problem sa nestašicom lijekova, dodala i da takvih problema ne bi trebalo da bude tokom 2024. godine, ali da bi 2025. mogla da bude veoma problematična, s obzirom na sukobe širom svijeta, koji bi i te kako mogli da utiču na tržište i distribuciju.

    Podsjetimo, u određenim apotekama u BiH potvrdili su za “Nezavisne novine” da imaju problem s nedostatkom određenih vrsta lijekova, te da se zbog toga pacijentima preporučuju zamjene, ali da se dešava da oni na to ne pristaju.

    “Hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi”, kazali su iz jedne apoteke, pojašnjavajući da je jedan od lijekova koji nedostaje ventolin (salbutamol) za inhalaciju, te da je dodatan problem što za njega ne postoji paralela.

    Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava sa nestašicom više od 25 vrsta lijekova, a kako je kazala Grubiša, u najvećoj mjeri se radi o privremenoj nestašici, najćešće iz komercijalnih razloga, odnosno, promjene uvoznika i distributera.

    Privremeni prekid distribucije lijeka na tržištu BiH odnosi se na sljedeće lijekove: Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu snabdijevanja), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg.

    Trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi se na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač “Pliva” iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.

    Pored ovoga, postoje i lijekovi za koje su proizvođači donijeli odluku o nepodnošenju zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje tih lijekova u promet.

    “Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Imamo i one koji nedostaju duže vrijeme, ali opet ugovorni organi (bolnice, zdravstvene ustanove) mogu da prilagode svoje potrebe i da paralelama kompenzuju nedostatak određenog lijeka”, pojašnjava Grubiša.

    Kako dalje kaže, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni.

    “To se dešava zbog izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemije koja je uslovila teži protok robe, ratova na evropskom kontinentu, problema sa energentima i repromaterijalima, viših cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji”, ističe ona.

    Međutim, kaže da BiH za sada nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s pitanjem nestašice lijekova, za razliku od većeg broja članica Evropske unije.

    “BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. U prošloj godini prevenirali smo nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, naglašava Grubiša te dodaje:

    “Ne bi trebalo da imamo problema u ovoj godini, ali je upitna 2025. Toga su svjesni i u svijetu, pa ću podsjetiti da EU ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Na tom fonu trebalo bi da djeluju i naša ministarstva.”

    Da li nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH planiraju djelovati, nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja nisu odgovorili ni iz jednog od ta dva resora.

    Program N1

  • Firma iz Čelića angažovala radnike iz Bangladeša

    Firma iz Čelića angažovala radnike iz Bangladeša

    Građevinska firma Papilon jedna je od onih koja se suočava s problemom pronalaska radne snage te su posredstvom druge kompanije iz Zvornika angažovali 20 radnika porijeklom iz Bangladeša. Grupa njih trenutno radi na čišćenju puteva u Brčkom, a veoma brzo su pokupili simpatije javnosti.

    Na društvenim mrežama se pojavio video trojice radnika koji trenutno rade na uklanjanju snijega sa puteva u Brčkom. Kako je moguće vidjeti, oni tvrde da su iz Bangladeša, a s osmijehom obavljaju svoj posao.

    Kako je potvrđeno za Klix.ba, upravo je riječ o radnicima iz Bangladeša, a na videu su prikazane tri osobe od njih okvirno 20, koje su trenutno angažovane u kompaniji Papilon Koraj – Čelić.

    “Zbog nedostatka radne snage, mi smo njih iznajmili od jedne druge firme iz Zvornika. Kod mene su angažovani već nešto više od godinu dana i dobro su se uklopili. Dobri su, čestiti i uredni radnici. Njihov angažman nama povećava troškove, ali mi nemamo mnogo izbora. Jedino su nam rješenje kako bismo mogli ispoštovati rokove, odnosno završiti poslove na vrijeme”, kazao je za Klix.ba vlasnik Papilona Halid Salihović.

    “Radnici iz Bangladeša se nalaze na više pozicija u firmi, odnosno angažovani su kao pomoćni i fizički radnici, zatim kao pomoćni radnici u građevinskom sektoru te kao pomoćni radnici na putevima”, dodaje Salihović.

    Svi radnici koji se nalaze u sektoru građevinarstva na kraju sezone dobijaju priliku za rad na održavanju puteva, odnosno čišćenju snijega, a takav je slučaj i sa osobama iz Bangladeša koje dobrovoljno pristaju na to. Za svoj angažman dobijaju naknadu.

    (Klix)

  • U BiH počela sezonska sniženja, ne nasjedajte na jeftine trikove trgovaca, racionalno kupujte…

    U BiH počela sezonska sniženja, ne nasjedajte na jeftine trikove trgovaca, racionalno kupujte…

    U nekim trgovinama cijene padaju i do 70 posto, a iz udruga za zaštitu potrošača BiH građanima upućuju nekoliko savjeta kako bi zaštitili svoje interese piše Valentina Abramušić za Večernji list BiH.

    Ušli smo u razdoblje kada se mnogi prepuštaju zimskim avanturama i uživaju u blagodatima siječnja, a posebno zimskim popustima. Iako su bh. građane u proteklom razdoblju pratila poskupljenja životnih namirnica, u šoping centrima diljem BiH počela su dominirati sniženja cijena odjeće, obuće, bijele tehnike i ostalih proizvoda široke potrošnje.

    Cijene padaju

    U nekim trgovinama cijene padaju i do 70 posto, a iz udruga za zaštitu potrošača BiH građanima upućuju nekoliko savjeta kako bi zaštitili svoje interese, ali i bili potpuno racionalni prilikom kupnje. – Nažalost, svi znamo kolika je potrošačka košarica za četveročlanu obitelj, a znamo i kolika su primanja takve obitelji. Smatram da su potrošači u većini slučajeva prisiljeni čekati sniženja i onda kupovati. Oni koji imaju malo više novca i općenito su ranije više kupovali skuplje modne proizvode, prateći modne trendove, to i dalje čine. Međutim, prateći trendove u posljednjih nekoliko godina, ne može se reći kako su jako visoke cijene koje dođu s novim kolekcijama zapravo realno vrijedne, odnosno one nisu u skladu s kvalitetom proizvoda – objašnjavaju iz udruga za zaštitu potrošača navodeći kako su obavijesti o vrtoglavim sniženjima koja su istaknuta na izlozima mamac za kupce. – Građani moraju novac racionalno trošiti jer ulaskom u trgovinu s naznačenim velikim sniženjima vrlo često kupe bilo što, ali to se ispostavi kao pogreška. Kupci moraju znati i da se trgovci koriste trikovima. Nije rijetko, pokazuju iskustva ranijih godina, da cijene povise nekoliko dana prije početka akcije, a onda kada se objavi da su sniženja 30 posto, određenom proizvodu spuste cijenu i onda kada preračunamo, vidimo da sniženje nije 30 nego 10 posto. Također, imamo trgovine na čijim izlozima piše totalna rasprodaja, a kada uđete, vidite da su samo neki proizvodi sniženi od 20 do 30 posto dok se ostatak robe prodaje po regularnoj cijeni, kažu u udrugama. Savjetuju i da se provjere cijene prije kupnje. Kupci moraju dobro pogledati cijene u svim trgovinama ako se odluče za kupnju određenog proizvoda. Jedan dominirati sniženja cijena odjeće, obuće, bijele tehnike i ostalih proizvoda široke potrošnje

    Ušli smo u razdoblje kada se mnogi prepuštaju zimskim avanturama i uživaju u blagodatima siječnja, a posebno zimskim popustima od važnijih savjeta je da ne nasjedaju na trikove. Ako vide da je stara cijena bila, primjerice, 250 KM, a da je nova 80 KM, neka razmisle je li to realno sniženje, neka naprave usporedbu stare i nove cijene. Također, kada je riječ o sniženim artiklima, kupci moraju provjeriti je li ona pred istekom roka jer se to ne naglašava, iako bi trebali biti izdvojeni od drugih artikala. Kupci moraju znati da nije sve na onim šarenim plakatima koji nam nude velika sniženja istina. Budite oprezni i planirajte kupnju. I prije kupnje dobro razmislite treba li vam taj proizvod koji želite kupiti, savjetuju u udrugama. Da je veliki broj i europskih građana sklon kupnji velikog broja odjevnih predmeta, pokazuje podatak da svake godine svaki stanovnik Europske unije baci 11 kilograma odjeće, a svaki se komad odjeće u prosjeku nosi od sedam do osam puta.

    Racionalna kupnja

    Osim odjeće, iz udruga navode da su bh. građani skloni i pretjeranoj kupnji hrane, odnosno pravljenju zaliha. – Mi već odranije imamo naviku nagomilavanja hrane. Kupujemo sve – i što nam treba i što nam ne treba, samo kako bismo imali pune hladnjake. To većina naših građana prakticira, posebice u vrijeme blagdana te se vrlo često kupuje iznad mogućnosti. Ono što uvijek savjetujemo jest racionalna kupnja. Prije odlaska u kupnju potrebno je napraviti popis stvari koje vam trebaju i držati se tog popisa, a ne hodati od police do police jer će nas privući nešto što nam treba, a što će kasnije, nažalost, vrlo vjerojatno završiti u otpadu. Ako i kupite veće količine i ako ste već potrošili novac na nešto što vam ne treba, proslijedite je nekome kome treba jer svi u svojoj blizini imamo nekoga tko je u stanju socijalne potrebe – navode iz udruga. Prema ranijim pokazateljima, u Bosni i Hercegovini godišnje se bace 83 kg hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava ili ukupno 273.269 tona. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane.

     

    izvor: Večernji list