Category: BiH

Cijene odjeće i obuće na tržištu Bosne i Hercegovine su čak 33,6 posto niže od prosječnih cijena iz 2015. godine.

Od toga je obuća, u januaru ove godine, bila jeftinija nego 2015. za 34,7 posto, a odjeća za 33,1 posto, piše BiznisInfo na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.

Na ovome se možemo zahvatliti velikom broju stranih modni marki koje su u posljednje vrijeme otvorile svoje radnje i u BiH, što je dovelo do velike konkurencije i borbe na tržištu.

Samo u posljednjoj godini cijene odjeće i obuće su pale za 11 posto.

S druge strane, od svih proizvoda je najviše poskupio duhan, koji je u januaru ove godine bio za 31,2 posto skuplji u odnosu na prosjek iz 2015. Podsjetimo da su prethodnih godina povećane akcize na duhanske proizvode.

Ukupno gledajući, cijene svih proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru 2019.  godine veće su za 1,2 posto nego 2015. godine, što znači da je život generalno “skuplji” nego prije četiri godine.

Hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 1,1 posto u odnosu na 2015. Stanarina je poskupila za 13,1 posto, a električna energija, plin i drugi energenti za 9,8 posto.

Kućanski aparati su jeftiniji za 5,1 posto. Cijene telefonske i telefaks opreme niže su za 26,1 posto, a cijene komunikacija su smanjene za 3,5 posto.

S druge strane, zdravstvo je skuplje za 4,6 posto. Medicinski proizvodi, pomagala i oprema skuplji su za 8,2 posto, a bolničke usluge za 5,3 posto.

Cijene obrazovanja više su za 1,8 posto nego 2015.

Upotreba prevoznih sredstava skuplja je za 10,7 posto, dok je kupovina vozila jeftinija za 4 posto.

Izvor:biznisinfo.ba

Nakon što je posljednjom izmjenom Regulative EU broj 2018/659 Bosna i Hercegovina uvrštena u spisak trećih zemalja iz kojih je dozvoljen privremeni i trajni izvoz registrovanih konja u zemlje EU, jučer je realizovan prvi izvoz dva registrovana konja iz Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju.

Poslije dobijanja informacije da je usvojena navedena izmjena Regulative broj 2018/659, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je organizovao nekoliko sastanaka i obuka za predstavnike konjičkih saveza i klubova koji djeluju u Bosni i Hercegovini, kao i obuke za nadležne veterinarske inspektore koji vrše ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih certifikata za međunarodni promet konjima u skladu sa zahvjevima Evropske unije.

S obzirom da organizacija konjičkih utrka i drugih takmičenja u kojima učestvuju konji slijedi u narednom periodu, očekuje se i povećan međunarodni promet registrovanim konjima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Pored omogućenja privremenog i trajnog izvoza registrovanih konja, navedenom izmjenom omogućen je i privremeni ulazak registrovanih konja iz zemalja EU u Bosnu i Hercegovinu i njihov povrat u EU, a što ranije nije bilo moguće. Navedena činjenica će sa sigurnošću doprinijeti poboljšanju i afirmaciji konjičkog sporta u Bosni i Hercegovini dolaskom konja iz Evropske unije na takmičenja u Bosni i Hercegovini, piše akta.

Na poziv Oružanih snaga BiH, Savez gorskih službi spašavanja u BiH pokrenuo je akciju spašavanja na Čvrsnici.

Spašavatelji i liječnici GSS u BIH uz pomoć spašavatelja Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i privatnih vlasnika motornih sanki krenuli su prema vrhu Pločno u pomoć pripadniku OS BiH kojemu je potrebna hitna medicinska pomoć i evakuacija, navode iz GSS BiH.

Napominjemo, Čvrsnica je planina  sa vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina u središnjim dinaridima. Smještena je na sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve u parku prirode Blidinje.

Izvor: radiosarajevo.ba

Malena Dalal Omerović kojoj je 2017. godine dijagnosticiran najteži oblik leukemije dobila je bitku za ozdravljenje. Njeni roditelji objavili su ove sretne vijesti nakon što su dobili zvanični nalaz u kojem stoji da ćelije donora su sto posto zamijenile ćelije malene Dalal, što znači da je transplantacija uspjela.

Dalalina porodica zahvalila se svim ljudima na svu podršku u vidu akcija prikupljanja pomoći i ohrabrujućih poruka koje su slali svih ovih mjeseci.

“Dragi prijatelji, draga armijo, naše dove/molitve su uslišene hvala Bogu. Nalaz punkcije koji smo čekali je potvrdio dosadašnje, stanice donora su upotpunosti zamjenile one koje su nosile čudovište u tijelu naše lavice, naše Dalal. Ona je dobila svoju bitku, a i svi vi s njom! Sreći nema kraja, i ovo je još jedan dokaz snage koju nosimo u nama, podrške koju možemo pružiti i kada nešto zaista želimo da je to moguće ostvariti uz Božiju pomoć, pa i ono što ljudi kažu da je nemoguće”, piše na Facebook stranici Za Dalal.

U narednim danima porodica će znati kada će se vratiti iz Njemačke gdje je Dalal trenutno na liječenju.

“Moramo naglasiti, jer su nam tako ljekari dali uputu, da krizni period i dalje traje, obzirom na vrstu bolesti i ona će se i u narednim mjesecima i godinama pratiti. Prva punkcija koja slijedi je u septembru, dakle godinu dana nakon transplatacije a onda naredna dvije godine kasnije”, stoji u objavi.

Bosni i Hercegovini, zbog malog broja cijepljenog stanovništva, prijeti povratak bolesti na koje su mnogi već zaboravili, poput dječije paralize, magarećeg ili velikog kašlja, rubeole, zaušnjaka…

Upozorila je na to u izjavi za “Avaz” Aida Pitić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kazavši da je stanje alarmantno s obzirom na to da je postotak cijepljenja opao ispod 50 posto! Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, postotak cijepljenja mora biti 95 posto da bi stanovništvo bilo zaštićeno od ovih bolesti.

Osjetljiva populacija

Sa povećanjem broja cijepljenja povećava se broj osjetljive populacije i zbog toga prijeti opasnost da se bolest javi u epidemijskoj formi, upozorila je Pitić.

Potvrdila nam je da je u KS od početka godine povećan broj oboljelih od morbila (malih boginja ili ospica) nakon što je “Avaz” jučer pisao da je zbog ove bolesti jedno dijete hospitalizirano u Pedijatrijskoj klinici na Jezeru.

Povećan broj oboljelih od morbila posljedica je nedovoljne pokrivenosti djece imunizacijom, iako je vakcinacija, prema zakonu, obavezna. Veliki je, nažalost, problem što roditelji izbjegavaju cijepiti djecu pa sada imamo ovakvu situaciju. Samo je cijepljeno dijete zaštićeno. Pa, ukoliko 95 posto i više djece dobije vakcinu, imat ćemo kolektivni imunitet, virus neće biti sposoban da kruži u populaciji. Ovako, bolest ima prostora za širenje, kaže Pitić.

Ona navodi da je, zbog “malog procenta” cijepljenja, broj oboljelih od morbila u Kantonu Sarajevo dosegao cifru od 38 u protekla dva mjeseca.

Alarmantnije je što nam djeca nisu cijepljena nego to ima li epidemije ili ne. Ovo možemo nazvati epidemijom ili endemijom, koja znači stalno postojanje jedne bolesti na određenom prostoru u određenom periodu. A ako pogledamo posljednjih pet godina, stalno imamo morbile u većem ili manjem broju, kaže epidemiolog.

 Nismo sigurni

Stanje je, upozorava, zabrinjavajuće, posebno sada zbog migracija stanovništva.

Migranti nam dolaze te, ako naša djeca nisu cijepljena protiv poliomijelitisa (oduzetost), nismo sigurni da neće doći u kontakt s virusom. To je ozbiljna, po život opasna bolest, koje kod nas nema, ali uz ovakve migracije i nezaštićenost vakcinom, možemo je imati,upozorava Pitić.

izvor: Avaz

Prognoza vremena za vikend

U subotu, 9.03.2019., u Bosni smanjenje oblačnosti od jutarnjih sati u Krajini i postepeno prema istoku Bosne sredinom dana. Prolazna kiša u Bosni u jutranjim satima, na istoku i dio prijepodneva. U Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Kiša većinom prije podne. Sredinom dana slabljenje i postepen prestanak padavina. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 19°C.

U nedjelju, 10.03.2019., u Bosni i Hercegovini se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Povremeno će biti i jakih udara juga. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 21°C.

izvor: Federalni hidrometeorološki zavod

Širom svijeta danas se obilježava 8. mart – Međunarodni dan žena, kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. godine u Njujorku zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.

Osmomartovski protesti postali su narednih godina tradicija, a najmasovniji su bili 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Na prvoj Međunarodnoj ženskoj konferenciji, održanoj 1910. godine u Kopenhagenu, u organizaciji Socijalističke internacionale, ustanovljen je Međunarodni dan žena, na prijedlog Klare Cetkin (Zetkin), koja je bila član Njemačke socijalističke partije.

Već naredne, 1911. godine Međunarodni dan žena obilježilo je od milion ljudi širom svijeta, a u tvornici Trajangl Širtveist (Triange Shirtwaist) je došlo do požara upravo na taj dan. Živote je izgubilo 140 žena.

Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Vladimira Iliča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom sovjetskog razdoblja koristio se za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao je prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.

UN su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počele da obilježavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.

Dvije godine kasnije Generalna skupština UN je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.

Porezni obveznici Federacije BiH su u januaru i februaru 2019. godine uplatili 865.370.961 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 65.919.238 KM ili 8,25 posto više u odnosu na isti period prošle godine (uplate javnih prihoda po kantonima možete vidjeti ovdje).

U odnosu na januar – februar 2018. godine, ukupna naplata direktnih poreza veća je za 23.625.375 KM ili iskazano u procentu za 8,94 posto. U strukturi direktnih poreza naplaćeno je 49.381.129 KM poreza na dobit, što je više za 28,60 posto ili 10.982.123 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća za 25,95 posto ili za 7.691.958 KM, dok je naplata poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija povećana za 37,58 posto ili za 3.290.165 KM. Poreza na imovinu naplaćeno je 34.560.358 KM, što je manje za 3,26 posto ili za 1.164.390 KM.

Ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 201.468 KM, što je manje za 28,78 posto ili za 81.419 KM, porez na dohodak u iznosu od 78.215.568 KM, što je povećanje za 14,08 posto ili za 9.653.058 KM, a naknade i takse naplaćene su u iznosu od 75.682.426 KM, što je manje za 2,05 posto ili za 1.583.741 KM.

U prva dva ovogodišnja mjeseca je na ime doprinosa za penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti naplaćeno ukupno 576.955.030 KM, što u odnosu na isti period 2018. godine predstavlja povećanje za 42.250.345 KM ili za 7,9 posto.

Na ime doprinosa za PIO/MIO naplaćeno je 325.682.381 KM, za zdravstveno osiguranje 224.993.185 KM, a za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 26.279.464 KM.

Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, zaposlenih je u Federaciji BiH, prema prebivalištu zaposlenika, na dan 28. februara 2019. godine bilo 524.627. U ovo nisu uključene osobe koje prihode ostvaruju po osnovu ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova i ugovora o autorskom djelu.

Porezna uprava FBiH i dalje poziva građane da, uz punu anonimnost, prijave saznanja o radu “nacrno” i nepoštivanju poreznih zakona. To je moguće učiniti putem e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba, SMS-a na broj 061 724 610 i pismom na adresu: Porezna uprava FBiH, Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“, saopćeno je iz ove uprave.

Moramo učiniti dodatne napore kako bi afirmirali, pružili podršku i dodatno ohrabrili našu bosanskohercegovačku ženu da se intenzivnije uključi u društvene i političke tokove, ocijenila je potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović.

– Mi kao društvo, društveno-kulturna zajednica koja već vijekovima baštini ravnopravnost, raznolikost i civilizovane i demokratske vrijednosti, te, koja se po svemu što nas čini i prožima može smatrati dijelom evropske, historijsko-društvene porodice, moramo učiniti dodatne napore kako bi afirmirali, pružili podršku i dodatno ohrabrili našu, bosanskohercegovačku ženu da se intenzivnije uključi u društvene i političke tokove, te postane aktivniji faktor u procesu rješavanja problema i iznalaženju rješenja. Prisustvo žena u tom procesu je neophodno, da ne kažem i ključno, prije svega iz razloga drugačijeg, ponekad realnijeg i racionalnijeg pogleda i senzibiliteta prema dešavanjima oko nas – kazala je Mahmutbegović za Fenu u povodu predstojećeg 8. marta, Međunarodnog dana žena.

Po njenim riječima, aktivnije i brojnije uključivanje žena u društveno-politička dešavanja ne treba i ne smije se posmatrati u svjetlu svojevrsne konkurencije naspram muškog dijela naše zajednice, već isključivo kao formulu koja će dati odgovore i rješenja na mnoge društvene izazove.

Jedino zajedničko, sinergijsko djelovanja sa muškim dijelom populacije će uroditi plodom, doprinijeti adekvatnijem i sveobuhvatnijem sagledavanju problema i iznalaženju rješenja, te dodatno osnažiti historijsku ulogu žene kao stuba zdrave i prosperitetne porodice, a samim tim i društva u cjelini i osigurati joj zaslužnu poziciju u našim društveno-političkim sistemima, smatra ona.

– Na kraju, drage dame želim vam poručiti da budete jake, odlučne, da se obrazujte i edukujete, da se ne bojite novih izazova, kao ni preuzimanja odgovornosti i istovremeno budete svjesne svoje uloge i važnosti u očuvanju zdrave porodice, kao klice i temelja uspješne i prosperitetne društvene zajednice. Od srca vam želim sretan 8. mart i da taj, kao i sve naredne dane budete obasute pažnjom i ljubavlju koju, zasigurno zasklužujete – poručila je potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović.

Nargila barovi u kojima se puši vodena lula iz koje se udiše dim začinjen raznim aromama su masovna pojava u BiH. U nargili uživaju čak i maloljetnici. Generalno, među mladima preovladava mišljenje da dim iz nargile nije opasan kao pušenje običnih cigareta.

Toksične supstance

Vode se time da nigdje ne stoji upozorenje na opasnost konzumiranja nargile kao što je to istaknuto na kutijama cigareta.

No, Aida Ramić, federalni koordinator za kontrolu duhana i pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, u izjavi za „Avaz“ kaže da je nargila štetnija od duhana.

Samo zato što duhan u nargili miriše ljepše od onog u cigaretama, a koje su jedan od najvećih uzročnika raka pluća i srčanih oboljenja, ne znači da ne sadrži čak i kancerogene materije.

– Nargila u sebi sadrži veću količinu štetnih supstanci nego cigareta. Jer, cigareta, koja se popuši dvije do pet minuta, kod konzumenta znači unošenje do pola litra duhanskog dima, dok se konzumiranjem nargile unosi više od jednog litra duhanskog dima sa svim toksičnim hemijskim supstancama – pojasnila je Ramić.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da štetnost po zdravlje proizlazi iz toksičnih efekata dima duhana i karbonmonoksida koji je prisutan kod pušenja nargile i to čak u značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete duhana. Također, opasno je i što nargilu puši više osoba pa postoji rizik od prenošenja tuberkuloze i hepatitisa.

Električne cigarete

Ramić upozorava i na električne cigarete, navodeći da su one duhanski proizvod, a ne sredstvo za odvikavanje.

– Uobičajena percepcija naših ljudi nekako je na toj ljestvici da su cigarete najštetnije, što su istraživanja pokazala da je pogrešno. Kada su se pojavile na tržištu prije više od deset godina, električne cigarete predstavljale su jedan oblik duhanske industrije iz pozadine. One u sebi sadrže rastvor s nikotinskim punjenjem koji može da sadrži količinu i do 200 popušenih cigareta. Teško je povjerovati da neko ko ide na odvikavanje upotrebljava električnu cigaretu jer u sebi sadrži nikotin. A nikotin je hemijska supstanca koja izaziva ovisnost – kazala je Ramić.

od 7 KM do 15 KM košta nargila, zavisno od ukusa

1 „seansa“ pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta

od 4 do 6 KM koštaju cigarete

od 4.000 aktivnih supstanci u jednoj cigareti oko 400 je štetno, a 40 je kancerogeno

35 do 180 KM košta električna cigareta koja sadrži rastvor s nikotinskim punjenjem koji može da sadrži količinu,

AVAZ