Category: BiH

  • Nasilje nad životinjama u BiH sve šokantnije

    U toku 2018. i u prva tri mjeseca ove godine u BiH je evidentirano 40 krivičnih djela mučenja i ubijanja životinja, potvrđeno je “Nezavisnim” u MUP-u RS i FUP-u.

    Podsjećanja radi, neki od tih slučajeva su konj kojem su vezane noge i koji je tako bačen u rijeku Bosnu u Visokom, zatim slučaj vješanja psa pred djetetom u Kozarskoj Dubici, kao i brutalno iživljavanje nad psom kojem su prošle godine odsječeni šape i uši.

    Prema mišljenju predstavnika udruženja za zaštitu životinja u BiH, ovakvih šokantnih djela ima još više, ali nisu evidentirana.

    “Ovakvih djela ima daleko više, ali nisu evidentirana. Jedini način da se to zaustavi je da sud i tužilaštvo počnu kažnjavati takve bolesnike”, istakli su za “Nezavisne” u Udruženju za zaštitu životinja “Kerber” Banjaluka.

    Dodali su da je do sada u praksi malo osuđujućih presuda, a i kada ih bude, kako kažu, veoma su blage.

    U Udruženju za zaštitu životinja “Dreams” Sarajevo kazali su da je broj mučenja i zlostavljanja životinja znatno veći od evidentiranih.

    “Ljudi se boje prijaviti zločin, više vole ćutati, nego da prijave, a ne shvataju da ćutnjom postaju saučesnici u tom zločinu”, navode u Udruženju.

    Prema njihovim riječima, svijest ljudi kada je nasilje nad životinjama u pitanju je niska. Dodali su da svako zlostavljanje treba prijaviti policiji i potkrijepiti ga dokazima.

    “Treba uvesti plaćanje kazni, te oduzimati zlostavljane životinje”, rekli su u ovom udruženju.

    U MUP-u RS su kazali da je u toku 2018. godine evidentirano 11 krivičnih djela mučenje i ubijanje životinja, te da je nadležnom tužilaštvu podneseno devet izvještaja protiv osam lica.

    “Od navedenog broja krivičnih djela, na području PU Bijeljina evidentirana su tri, po dva na području policijskih uprava Doboj i Istočno Sarajevo, a po jedno na području policijskih uprava Banjaluka, Gradiška, Prijedor i Mrkonjić Grad”, rekli su u MUP-u RS, te dodali da je prijavljena materijalna šteta nastupila izvršenjem ovih krivičnih djela 8.900 KM.

    Naveli su da su u prvom tromjesečju 2019. evidentirana četiri krivična djela mučenje i ubijanje životinja, a tužilaštvu su podnesena četiri izvještaja protiv četiri lica.

    “Prijavljena materijalna šteta nastupila izvršenjem ovih krivičnih djela je 2.000 KM”, istakli su u MUP-u RS.

    U FUP-u FBiH navode da je u toku 2018. godine evidentirano 18 krivičnih djela mučenja i ubijanja životinja, a po tom osnovu je prijavljeno 12 osoba.

    “U prvom tromjesečju ove godine zabilježeno je sedam krivičnih djela mučenja i ubijanja životinja”, naglasili su u FUP-u.

    izvor: nezavisne novine

  • Vatrogasci stavili pod kontrolu požar u Ilijašu, spriječeno širenje vatre

    Naime, požar je izbio u skladištu privatne firme Ezam i doveo do nastanka veće materijalne štete.
    Prema informacijama koje smo dobili s terena, više vatrogasnih ekipa od 8:30 sati radi na gašenju požara. U međuvremenu je vatra stavljena pod kontrolu i spriječeno je njeno širenje.

    Osim vatrogasaca na terenu su i policijske patrole.

    izovor : klix.ba
  • Danas umjereno oblačno i toplo vrijeme

    Danas u većem dijelu Bosne umjereno oblačno vrijeme. Prije podne, u Hercegovini i na zapadu Bosne, pretežno oblačno, gdje se mjestimično očekuje i kiša. U poslijepodnevnim satima razvedravanje. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 13, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 24, na jugu i sjeverozapadu do 26 stepeni.

  • Novo poskupljenje: Gorivo u FBiH skuplje za pet do deset feninga po litru

     

    To je za Fenu potvrdila pomoćnica Federalnog ministra trgovine Merima Maslo, napominjući da kretanje cijena diktira više faktora budući da je Bosna i Hercegovina uvoznik naftnih derivata.

    Radi zaštite domaćeg tržišta i olakšica potrošačima te privrednim subjektima u FBiH, Federalno ministarstvo trgovine je prošlog mjeseca objavilo odgovarajuće uputstvo, a u maju će biti postavljena i mobilna web-aplikacija s informacijama o kretanju cijena goriva, posebno onih najnižih, po lokalitetima u FBiH.

    Ministarstvo se, naime, krajem 2018. godine opredijelilo za izradu projekta elektronskog vođenja obavještenja o promjeni cijena derivata i marže na benzinskim pumpama u svrhu digitalizacije postupka vođenja navedenih evidencija i sinhronizacije web-aplikacije s odgovarajućom mobilnom aplikacijom.

    Mobilna aplikacija, čije je postavljanje najavljeno za maj, omogućit će da ponuđenim preglednikom potrošači imaju uvid u popis benzinskih pumpi u FBiH (po GPS signalu, u krugu od 20 kilometara). Daljnjim filtriranjem podataka, aplikacija će za odabranu lokaciju (općina, grad) izraditi pregled vrsta naftih derivata i njihovih cijena, a posebno istaknuti pregled najnižih cijena na istom lokalitetu.

    Federalno ministarstvo trgovine, implementacijom projekta potiče tržišnu utakmicu u oblasti maloprodaje naftnih derivata, nastoji zaštititi inerese potrošača i olakšati rad kontrolnih inspekcijskih organa, kazala je Maslo.

    Cijena barela nafte na svjetskom tržištu trenutno je dostigla 74,46 dolara, napominje ona.

    Eventualna stabilizacija tržišta i shodno tome, snižavanje trenutnih povećanih cijena goriva, pa i u FBiH, zavisit će isključivo od daljnjih kretanja koja se tiču geopolitičke situacije u svijetu i rafinerijskih cijena naftnih derivata u okruženju, zaključila je Maslo.

    Cijene goriva u Sarajevu variraju od 2,31 do 2,36 KM po litru, a otprilike za pet feninga su niže u Mostaru i Tuzli.

    Haber.ba

  • Poražavajuće brojke: BiH na trećem mjestu po broju useljenika u Njemačku prošle godine

     

    Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku Njemačke Destatis, zaključno s prošlom godinom na njihovoj teritoriji registrovano je 190.495 bh. državljana, ali u ovaj broj su uračunati samo oni koji su prijavljeni.Iz BiH je doselilo osam posto od ukupno 266.000 stranih državljana koji su prošle godine stigli u Njemačku.

    Prema objavljenom grafikonu, porast broja bh. državljana se vidi od 2011. godine. Od 2015. godine taj broj je počeo drastično rasti. Primjera radi, do 2013. godine broj bh. državljana u Njemačkoj se povećavao u prosjeku do 2.000, da bi već od naredne godine taj broj porastao za više od 5.000, a u 2018. godini za 10.000 osoba. Najveći je procent djece i mladih u 20-im godinama.

    Kako navodi Destatis, strani državljani iz zemalja koje nisu članice EU, koji su krajem 2018. registrirani u Agenciji za rad s dozvolom boravka u svrhu zapošljavanja, u prosjeku su imali 35 godina i riječ je uglavnom o muškarcima (68 posto). U 220.000 slučajeva (83 posto) registrirani su s odobrenjem za privremeni boravak.

    “Radna migracija državljana zapadnog Balkana bila je posebno jaka posljednjih godina. Krajem 2018. državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije zajedno su činili gotovo 25 posto svih stranaca s dozvolama boravka u svrhu zapošljavanja. Na kraju 2015. godine taj je udio bio devet posto (sada samo BiH ima toliko državljana u Njemačkoj). Porast broja useljenika sa Zapadnog Balkana može se objasniti time da su te zemlje 2014. godine proglašene sigurnim, što im je otežalo ulazak u Njemačku pod humanitarnim uslovima, a 2016. godine olakšan im je pristup njemačkom tržištu rada”, navodi se u izvještaju Destatisa.

    Podsjetili su da državljani Zapadnog Balkana imaju olakšan postupak zapošljavanja do 2020. godine, a da su uvjeti da imaju konkretnu ponudu za posao i da nisu primili nikakve pogodnosti prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila u posljednja 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva.

    BosnaPress

  • Brojke o kojima se šuti, a ne smije: BiH se prazni na nevjerovatan način, za 10 godina ostali smo bez 40 000 djece!

     

    Demografi  iz regije odavno upozoravaju na rastući problem iseljavanja koji u kombinaciji sa padom nataliteta, osiromašuje društvene potencijale i neadekvatne ili potpuno izostajuće odgovore vlasti na sve sumornije prognoze.
    Kako primjer navedimo samo period od 2007. do 2017. godine kada je Bosna i Hercegovina  samo prirodnom depopulacijom – veći broj umrlih od broja živorođenih- izgubila više od 40 000 stanovnika! Ako ovome dodamo brojku da odavde dnevno odlazi 80 ljudi, dođemo do zaista alarmantnih podataka.
    Podaci o prirodnom padu stanovništva samo su jedan dio alarmantne demografske situacije u našoj zemlji kaže Mirza Emirhafizović, demograf  i docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo u velikom intervjuu za BUKU i ujedno konstatuje da je Bosna i Hercegovina sada već teško oboljela od bijele kuge te da je, i onako nizak natalitet, u dodatnom opadanju, što najbolje ilustrije činjenica da se u publikaciji UN-a Bosna i Hercegovina našla na listi deset zemalja svijeta s najnižim fertilitetom u periodu 2010-2015.
    Situacija je toliko loša, ističe, da nije pretjerano govoriti o demografskoj katastrofi koja nas je u novije vrijeme zadesila.

    Tri godine nakon rata desio se svojevrsan demografski oporavak, da bi danas BiH bila rangira među najkritičnije demografske zemlje. Naime 2002.godine je zabilježena najniža stopa fertiliteta, manje od 1,3 djece po ženi. Šta nam ovi podaci govore, koliko su zabrinjavajući?

    Ako je stopa totalnog fertiliteta za oko 40 % ispod praga koji se zahtijeva za jednostavnu reprodukciju stanovništva, a to je nešto više od dvoje djece po ženi, to znači da će naredna generacija biti za toliko umanjena, ne računajući značajne gubitke po osnovi stalne emigracije. Iako je riječ o periodskom fertilitetu, ovaj pokazatelj omogućuje uvid u prosjek rađanja unutar ženske populacije u reproduktivnoj dobi. Međutim, prosječan broj djece po ženi prikriva mnoge varijacije koje postoje, od nesudjelovanja u reprodukciji, koje se često dovodi u vezu s odgađanjem roditeljstva za kasnije godine, do rađanja dvoje ili više djece. Ipak, višegodišnji prosjek rađanja u BiH upućuje na to da prevladava model jednog djeteta u porodici. Tako niske norme rađanja imat će višestruke implikacije koje će se odraziti ne samo na međugeneracijske porodične odnose, nego i na demografski, i, općenito, ukupni društveno-ekonomski razvoj.

    Koje opštine, gradovi imaju najnižu stopu nataliteta u našoj zemlji?

    Nisu zanemarive određene prostorne razlike kad je riječ o stopi nataliteta i prirodne promjene u Bosni i Hercegovini. Najnižu stopu nataliteta očekivano imaju one općine  s malim brojem stanovnika koje su formirane stjecajem ratnih okolnosti bez realne ekonomske i demografske opravdanosti, ali i one u kojima zbog raseljavanja i stradanja stanovništva skoro da ne postoji fertilna baza. U nekim od ovih općina, kao što su Istočni Mostar, Istočni Drvar, Kupres u RS, tokom godine rodi se samo jedno ili nijedno dijete. Lista općina koje imaju izrazito nizak natalitet je poduža, pa spomenimo samo neke: Ravno, Neum, Bosansko Grahovo, Donji Žabar, Pelagićevo, Novo Goražde, a s nešto višim nivoom rađanja slijede ih Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje, Kupres u FBiH, Dobretići itd. Mnoga sela su već potpuno prazna.
    Dok neke općine još uvijek bilježe veći broj živorođenih od broja umrlih osoba, pretežno u Federaciji BiH, drugim prijeti pustošenje. Situacija je posebno kritična u Kantonu 10, zatim Posavskom, ali i u mnogim dijelovima Republike Srpske. Izuzetak su Banja Luka i Laktaši, gdje je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2017. godini broj živorođenih neznatno nadmašio broj umrlih. Po visini stope prirodnog prirasta izdvajaju se: Bužim, Velika Kladuša, Banovići, Živinice, Doboj-Jug, Kakanj, Tešanj, Donji Vakuf, Novi Travnik, Hadžići, Ilijaš, Ilidža i Vogošća. Međutim, te općine, u većini slučajeva, ne mogu popraviti prosjek ni na nivou kantona kojem pripadaju, uz izuzetak Sarajevskog i donekle Zeničko-Dobojskog.

    Imate li možda podatak koliko je BiH zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubila stanovnika u proteklih 5, 10 godina?

    Od 2007. do 2017. godine Bosna i Hercegovina je samo prirodnom depopulacijom – veći broj umrlih od broja živorođenih- izgubila više od 40 000 stanovnika.

    Kolika je najveća stopa nataliteta iznosila u predratnoj BiH, a koliko iznosi danas?

    Stopa rađanja bila je veoma visoka nakon Drugog svjetskog rata, u prosjeku više od petero djece po ženi, da bi od druge polovice 1950-ih otpočeo njen pad, koji je sve više dobivao na intenzitetu. Bosna i Hercegovina je najbrže od svih manje razvijenih zemalja i područja Balkana prošla kroz demografsku tranziciju.
    Već početkom 1980-ih godina totalna stopa fertiliteta pala je ispod zamjenskog nivoa. Uoči rata, 1990. godine opća stopa nataliteta bila je 15,4 promila, a totalna stopa fertiliteta 1,7 (djece po ženi). Broj živorođenih 1990. godine iznosio je skoro 67 000,  što je više nego dvostruko uspoređujući s godišnjim nivoom rađanja počevši od 2011. godine pa nadalje. Posljedice rata se u velikoj mjeri reflektiraju na skorašnje (de)populacijske procese. Od 2002., s izuzetkom 2009.i i 2012. godine, prosječan broj djece po ženi manji je od 1,3, a ta pojava u literaturi se označava kao „najniži niski fertilitet“.

    Kolika bi stopa nataliteta bila zadovoljavajuća za BiH? 

    Ako se teži stagnantnom modelu razvoja stanovništva, stopa nataliteta trebala bi biti nešto viša od stope mortaliteta, a to je, s obzirom na trenutne vitalno-statističke parametre u BiH, iznad 11 promila. U svakom slučaju, bilo bi poželjno da prosječan broj djece po ženi na godišnjem nivou bude oko dvoje. Upravo zbog loših socio-ekonomskih uvjeta mnogi parovi ne ostvare svoje fertilitetne aspiracije, jer su neka istraživanja pokazala da većina osoba želi imati dvoje djece.
    Treba imati u vidu da i iseljavanje negativno djeluje na bioreprodukcijski kapacitet.

    2007. godine broj umrlih je po prvi put premašio broj rođenih.  Taj podatak je već tada trebao zabrinuti nadležne institucije. Koliko 11 godina poslije BiH, entiteti, kantoni ima adekvatne populacione politike?

    Evidentno izostaje adekvatan odgovor vlasti na izmijenjenu demografsku stvarnost u vidu dobro osmišljene populacijske politike, kako bi se ublažile posljedice biološke regresije, koja uzima sve više maha. Finansijski instrumenti populacijske politike ne bi trebali biti percipirani samo kao rashodovna stavka, već kao investicija u biološki opstanak društva. Osim novčanih transfera, ne treba zanemariti ni druga dva važna instrumenta, a to su usluge, kao što je mreža ustanova za dnevno zbrinjavanje djece s odgovarajućim kapacitetima, te vrijeme namijenjeno za roditeljstvo.
    Važno je povećati stopu zaposlenosti mladih, jer je to osnovna pretpostavka osnivanja porodice. Sudeći po negativnim demografskim trendovima, stječe se utisak da se umjesto stimulativne provodi antinatalitetna i emigracijska, tj. restriktivna populacijska politika, kojoj je cilj smanjenje broja stanovnika.

    Na demografske trendove i depopulacijske procese posebno utiču migracije. Mnogi će reći odavde se oduvijek odlazilo i to je tačno, ali je tačno i da se promijenio migracijski obrazac u odnosu na predratni period. Na šta nam je on nekada ukazivao, a na šta nam ukazuje danas?

    Razlike se prvenstveno ogledaju u strukturi migranata, načinu i motivima odlaska, ali i šemama regrutiranja inostrane radne snage u odredišnim zemljama. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila nisko kvalificirana muška radna snaga, dok danas gro njih čine visoko obrazovane osobe. Odljev stručnjaka (brain drain), uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog bh. društva. Osim što iseljenici/e odnose svoj bioreprodukcijski potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedni, a često i nenadoknadivi, ljudski kapital. Time ujedno propadaju i sve prethodne investicije u obrazovanje (human capital flight). S druge strane, ljudski kapital u BiH nerijetko biva obezvrijeđen, bilo zbog nemogućnosti pronalaska posla koji odgovara stečenim kvalifikacijama, bilo zbog potplaćenosti zaposlenih. Uz ostale probleme, negativna selekcija kadrova jedna je u nizu boljki tranzicijskog bh. društva. Među osobama koje su napustile ili namjeravaju otići iz zemlje su i one koje su imale, odnosno imaju siguran pa čak i relativno dobro plaćen posao, a kao najčešći razlog navode nedostatak perspektive za svoju djecu.

    Posebna priča je odliv mladih iz BiH i odlazak u inostranstvo? Zna li se broj mladih i mladih porodica koji su napustili BiH posljednjih 4-5 godina te ko i kako vodi evidenciju o tim odlascima? Koliko su ti podaci pouzdani i kako se ažuriraju?

    Za razliku od vitalne statistike, migracijska statistika je još uvijek najslabija karika u statističkom sistemu, posebno kad je riječ o vanjskim migracijama. Brojke variraju ovisno o izvoru podataka i korištenoj metodologiji pa se otuda javljaju različite procjene o broju osoba koje su napustile zemlju u posljednjih pet godina, ali i sporenja u vezi s tim.

    Slijedom svega rečenog, kakva budućnost očekuje BiH, ako nadležne institucije  nastave ignorisati ove probleme?

    Sa žaljenjem valja konstatirati da recentna demografska kretanja ne pružaju osnovu za optimističnu prognozu. Kao posljedica vrlo niskog nataliteta i iseljavanja, stanovništvo BiH ubrzano zalazi u duboku starost. Drugim riječima, smanjuje se udio djece i mladih, dok se udio osoba u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu povećava. Uslijed takvih tendencija, ukupna depopulacija poprima sve drastičnije razmjere, što ima reperkusije na volumen dobnih funkcionalnih kontingenata – školski, radni, fertilni itd. Već duže vrijeme očekuje se odlučnija reakcija kreatora politika kako bi se zaustavio masovni odlazak mladih i porodica iz zemlje i potaknuo rast nataliteta. Višegodišnji izrazito nizak natalitet signalizira u kakvom socio-ekonomskom ambijentu živimo. Dok neke druge teme u medijima okupiraju pažnju javnosti,  stanovništvo BiH postaje sve starije i malobrojnije.

     

    Arhiva BUKE

  • Preminuo policajac iz Prijedora u kojeg je pucao Marko Šabić

     

    Policajac Slađenko Tubin (48), pripadnik PU Prijedor, preminuo je oko 1 sat iza ponoći u prijedorskoj bolnici nakon što je u njega jučer u popodnevnim satima iz lovačke puške pucao Marko Šabić (44) u Gornjoj Ravskoj kod Prijedora.

    Marko Šabić je uhapšen.

    Podsjećamo, Šabić je jučer nožem ubo u grudi oca Veselka, a prilikom dolaska policije on je iz lovačke puške pucao na policajca Slađenka.

    Dnevni avaz

  • Danas sunčano, s ponedjeljka na utorak naoblačenje i kiša

    Jutros mraz, temperatura svega jedan stepen Celzijusa. Danas  u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren na sjeveru Bosne istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 18 do 23 °C.

    U ponedjeljak 22.04.2019., pretežno sunčano. U drugom dijelu poslijepodneva postepeno naoblačenje sa juga, što će u večernjim satima usloviti kišu. Jutarnje temperature od 4 do 9, na jugu od 8 do 14, a dnevne od 18 do 24 °C.

    U utorak 23.04.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u jutarnjim satima i veći dio prijepodneva. Poslije podne ili u večernjim satima kiša i pljuskovi se očekuju u većem dijelu Hercegovini i na jugozpadu Bosne. Jutarnje temperature od 8 do 16, a dnevne od 15 do 21, na sjeveru Bosne do 23 °C.

  • Od 13. juna avionom iz Sarajeva do Atine, aviokompanije najavile povećanje broja letova

    S obzirom na to da je Sarajevo sve zanimljivija turistička destinacija, postoje neke najave za novim linijama, a i aviokompanije koje trenutno operiraju sa Međunarodnim aerodrom Sarajevo su već najavile proširenje i povećanje broja svojih letova.

    “Ljeto je naprometniji period godine na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kada imamo veliki broj čarter letova, određeni avio prevoznici uvode sezonske letove, a redoviti povećavaju broj letova. Pa tako i ovo ljeto, osim novih linija prema Berlinu i Ateni, avioprevoznik Swiss ponovno uvodi dva puta sedmično letove prema Cirihu, kao i svako ljeto, dok kompanija Air Arabia ponovno uvodi svakodnevne letove prema Šarži”, kazala je Bagarić za Fenu.

    Iako je bilo planirano da niskotarifni njemački prijevoznik Eurowings uvede sezonske ljetne letove za Berlin, Bagarić kaže da je ipak donesena odluka da se od 3. juna uvode redovna linija za Berlin iz Sarajeva i to tri puta sedmično.

    “Letovi će najprije biti organizirani dva puta sedmično – ponedjeljkom i petkom, a od 30. juna bit će uveden treći let nedjeljom. Letovi na ovoj relaciji će se obavljati sa glavnog aerodroma Tegel u Berlinu”, kazala je Bagarić.

    Još jedna nova kompanija, Flynas iz Saudijske Arabije od 2. juna do 30. augusta najavila je tri puta sedmično letove na relaciji Riyadh – Sarajevo, srijedom, petkom i nedjeljom.

    I kompanija FlyBosnia, prva sa bh. nacionalnim predznakom, nakon ugašenog B&H Airlinesa najavila je letove prema atraktivnim europskim destinacijama. Najavili su letove za Rijad, ali i letove na europske destinacije koje su tražene poput Frankfurta, Štokholma i Amsterdama.

    Također i kompanije koje redovno operiraju tokom cijele godine sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, tokom ljetne sezone redovno povećavaju broj letova, pa tako Turkish Airlines sa 11 letova sedmično prema Istanbulu, u ljetnoj sezoni broj letova povećava na 21 let sedmično (čak tri leta dnevno). Također za vrijeme ljetnje sezone planiran je i veliki broj čarter letova prema ljetovalištima u Turskoj.

    Bagarić je istakla da je u ovom trenutku oko 20 avio prijevoznika, uključujući i sezonske i čarter letove, djeluje sa sarajevske zračne luke, koji povezuju Sarajevo sa otprilike isto toliko destinacija.

    “Osim redovnih sezonskih letova, koje kompanije Swiss i Air Arabia imaju svako ljeto prema Zurichu i Sharjahi, od ovoga ljeta još otpočinju još i letovi prema Berlinu, Ateni, Riyadhu”, kazala je Bagarić.

    Sa Sarajevskog aerodroma najviše letova ima prema Istanbulu, te prema ovoj destinaciji lete trenutno dva avio prijevoznika, Turkish Airlines i Pegasus.

    Dva puta dnevno tokom cijele godine sa Sarajevskog aerodroma imaju letovi prema Beču i Zagrebu.

    “Također, prijevoznici iz Lufthansa grupacije (Lufthansa, Eurowings, Austrian Airlines i Swiss) prevoze značajan broj putnika sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Osim Istanbula, Beča, Zagreba i Minhena, popularne su i linije prema Dubaiju. Avio prijevoznik Flydubai, posebno tokom ljetne sezone ima svakodnevne letove i to nekoliko puta dnevno prema Dubaiju, a Air Arabia svakodnevno prevozi putnike prema Sharjahi koja je od Dubaija udaljena svega 20 kilometara”, kazala je Bagarić.

    Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo aktuelnim redom letenja putnici mogu letjeti ka: Zagrebu, Beču, Istanbulu, Dohi, Štokholmu, Minhenu, Dubaiju, Kelnu, Cirihu, Beogradu, Ljubljani, Budimpešti, Antaliji, Kopenhagenu, Oslu, Getenburgu, Štutgartu, Šarži.

    Nove linije od ovoga ljeta su prema Ateni, Berlinu i Rijadu. Njima će Sarajevo biti povezano sa ukupno 21 destinacijom.

    Rast koji Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi zadnjih godina se nastavlja i u prvom kvartalu ove godine, pa je tako u prva tri mjeseca kroz MAS prošlo 174.508 putnika, što također predstavlja rast od više od tri posto u odnosu na isti period prošle godine.

    izvor:Fena / klix.ba
  • Zbog saobraćajne nezgode otežano saobraćanje na na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Sarajevo sjever

    Zbog saobraćajne nezgode koja se dogodila u tunelu Vukov Gaj na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Sarajevo sjever, saobraća se otežano i usporeno. Vozače na ovoj dionici pozivamo na maksimalan oprez.

    Zbog međunarodne biciklističke trke danas od 11:30 do 16 sati, dolazit će do povremenih obustava saobraćaja na relaciji Bijeljina-Brčko-Bosanski Šamac-Modriča-Doboj-Matuzići-Jelah-Teslić.

    Danas od 07 do 17 sati zbog radova na asfaltiranju doći će do obustave saobraćaja na regionalnom putu R-473 Nemila-Bistričak.

    U toku su radovi na vijaduktu Bojnik na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Sarajevo sjever, gdje se do kraja ovog mjeseca saobraća usporeno, jednom trakom. Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

    Zbog radova u tunelu Vranduk II, na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila saobraća se jednom trakom-naizmjenično. Tokom dana, zbog pojačane frekvencije vozila na ovoj dionici, dolazi do formiranja dužih kolona u oba smjera.

     

    Na magistralnom putu M-16.4 Novi Travnik-Bugojno, zbog radova na rekonstrukciji mosta na ulazu u Bugojno, obustavljen je saobraćaj.  Za vrijeme radova putnička vozila koriste alternativni pravac kroz naselja Kula i Kandija. Teretna vozila iznad 7 tona ukupne mase, kao i do sada, koriste putni pravac Travnik-Donji Vakuf-Bugojno.

     

    Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: M-20 Ustiprača-Goražde,  M-18 Semizovac-Vogošća (na ulazu u Vogošću),  M-2 prolaz kroz Neum, M-18 Kladanj-Podpaklenik, M-4 Teslić-Karuše i na raskrsnici magistralnih puteva M-17 i M-6 u Tasovčićima.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    BIHAMK