Category: BiH

  • Predivna fotografija iz BiH zagrijala srca mnogih: ‘Živjela ljubav!’

    Predivna fotografija iz BiH zagrijala srca mnogih: ‘Živjela ljubav!’

    Jedna predivna fotografija uslikana je u gradu Tuzla.

    Nesvakidašnja ljubav na tuzlanski način zabilježena je u naselju Brčanska Malta.

    Jedan stariji par je “uhvaćen” u šetnji, a objavljene fotografije izazvale su dosta lijepih reakcija i komentara, piše portal Tuzlanski.

    Fotografije su privukle pažnju korisnika Facebooka a korisnici nisu krili svoje oduševljenje:

    “Divni su. Ko ne bi poželio ovakvu ljubav, i da dočeka starost sa dragom osobom… Zdravi i živi bili”; “Jučer sam bas prošla pokraj njih, baš su simpatični. Cijelo vrijeme ju je držao za ruku, jer teže hoda.”; “Simpatično i lijepo!”; “Stalno ih viđam i uvijek mi poprave dan kada vidim da ljubav ne posustaje s godinama. Živjela ljubav!” i brojni drugi.

    Radiosarajevo.ba

  • Livanjsko selo Stupe proglašeno najljepšim selom BiH

    Livanjsko selo Stupe proglašeno najljepšim selom BiH

    Grad Livno potpisao je sporazum o razumijevanju s Udruženjem za razvoj ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini Alterural, a livanjsko selo Stupe dobilo je status najljepšeg sela BiH.

    Navedeno udruženje, ujedno i nositelj projekta “Najljepša sela Bosne i Hercegovine”, pored 15 sela, odabralo je livanjsko selo Stupe i dodijelio mu status nositelja oznake “Najljepša sela Bosne i Hercegovine”, priopćeno je iz Grada Livna.

    Prema obrazloženju navedenom iz Alterurala, Stupe su ispunile sve kriterije za stjecanje oznake najljepšeg sela.

    Odluku o dodjeljivanju ove titule Stupama donijelo je Povjerenstvo za kvalitetu koje čine renomirani i neovisni stručnjaci s područja arhitekture, etnografije, pejzažnog uređenja, očuvanja baštine, održivog turizma, ruralnog razvoja i životne sredine.

    Potpisivanjem sporazuma strane su preuzele i određene obveze, a zajednička opredijeljenost je promoviranje, razvijanje i očuvanje autentičnosti Stupa.

    Zajednički će djelovati na promoviranju turističkih potencijala najljepših sela BiH na domaćem i međunarodnom tržištu, očuvanju lokalne prirode, kulturne i nematerijalne baštine, potaknuti obrazovanje pružatelja usluga, organizirati događaje i promocije radi povećanja svijesti o oznaci “Najljepša sela u BiH”, raditi na privlačenju turista, te unaprijediti lokalnu ekonomiju kroz poticanje turizma i trgovine u regiji.

    FENA

  • Fondacija Hastor objavila Konkurs za dodjelu stipendija

    Fondacija Hastor objavila Konkurs za dodjelu stipendija

    Fondacija Hastor je objavila Konkurs za dodjelu stipendija nadarenim/talentovanim učenicima/ama za školsku 2023/2024. godinu.

    Pravo na prijavu imaju redovni/e učenici/ce koji/e se školuju na akreditovanim osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, a postižu odlične rezultate na takmičenjima i u drugim aktivnostima u okviru nastavnih i vannastavnih aktivnosti.

    Kandidati/kinje koji/e žele aplicirati za stipendiju mogu to uraditi isključivo putem online prijave (osnovna škola / srednja škola) na web-stranici Fondacije Hastor (www.fondacijahastor.ba) u okviru tri kategorije: nauka, umjetnost i sport.

    Krajnji rok za apliciranje je 31.01.2024. godine do 16:30 sati.

    Svi kriteriji i obrazac za prijavu dostupni su na linku ispod.

    (https://fondacijahastor.ba/2024/01/15/konkurs-za-dodjelu-stipendija-nadarenim-talentovanim-ucenicima-ama-osnovnih-i-srednjih-skola-za-skolsku-2023-2024-godinu/)

    Unaprijed zahvaljujemo na podršci, u nadi da će ova vijest doprijeti do što većeg broja učenika na području Bosne i Hercegovine.

     

     

  • Odlične vijesti iz EU: Još dva miliona eura pomoći za građane BiH

    Odlične vijesti iz EU: Još dva miliona eura pomoći za građane BiH

    Projekt “Potpora Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” bit će nastavljen do kraja juna 2026., a Ministarstvo civilnih poslova BIH nastavit će aktivnosti na koordinaciji projekta.

    Rezultat je ovo odluke Europske unije – izdvojiti još 2 miliona eura za nastavak projekta u okviru kojeg je u proteklom periodu zaposleno preko 400 osoba.

    U oktobru 2023. objavljen je poziv i zaprimljeno je 17 aplikacija za nova Lokalna partnerstva za zapošljavanje, od kojih će, početkom februara, biti odabrano 6 najboljih.

    Europska unija prethodno je izdvojila 4 miliona eura kako bi se podržao razvoj Lokalnih partnerstava za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini u periodu 1. januar 2021. – 31. decembar 2023.

    Opći cilj projekta je doprinijeti unaprjeđenju socio-ekonomske situacije i životnih uslova u Bosni i Hercegovini. Kroz projekt se doprinosi zapošljavanju u lokalnim zajednicama i podržavaju održivi, partnerski vođeni okviri lokalnog tržišta rada za povećanje pristupa formalnom zapošljavanju.

    Do sada je u okviru projekta podržano 20 lokalnih partnerstava za zapošljavanje koji su realizacijom intervencija u zapošljavanju uspjeli povećati konkurentnost na tržištu rada za više od 1520 nezaposlenih.

    Projekt “Potpora Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” rezultat je Akcijskog programa za Bosnu i Hercegovinu za 2019. “EU za sektore zapošljavanja i obrazovanja”, a provodi ga Međunarodna organizacija rada.

    Radiosarajevo.ba

  • Helez podnio krivične prijave protiv Dodika, svog zamjenika i pukovnika OS BiH: “Na prijavama radila četiri advokata, jedna je na 16 strana”

    Helez podnio krivične prijave protiv Dodika, svog zamjenika i pukovnika OS BiH: “Na prijavama radila četiri advokata, jedna je na 16 strana”

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez podnio je danas krivične prijave protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića.

    “To je prijava koja je vezana za proslavu neustavnog i nelegalnog datuma 9. januara. Tu ima nekoliko krivičnih djela među kojima je i udar na ustavno-pravni poredak države BiH. Krivična prijava protiv predsjednika RS Milorada Dodika je sačinjena vrlo ozbiljno, četiri advokata su radila na njoj. Temeljito su je pripremili na 16 stranica, ima 34 priloga i dva CD-a. Prošao je 9. januar, a većina političara i medija napravi galamu, ali ne bude ništa nakon toga. Želio sam ostati dosljedan i napravio sam krivične prijave”, rekao je Helez.

    Istakao je kako je njegova obaveza da štiti Ustav i zakon BiH kao i svakog građanina.

    “Nema nikakavih nacionalnih tenzija. Isto bih uradio da bilo ko udari na ustavno-pravni poredak BiH. Bilo je da Bošnjak ili Hrvat, potpuno isto bih uradio kao sa Miloradom Dodikom. Pozivam da se okane, što bi naš narod rekao, ćorava posla i obezbjedimo građanima BiH što bolji život, da idemo ka EU i NATO savezu”, rekao je Helez.

    Kazao je kako je i većina njegovih kolega mogla podnijeti krivičnu prijavu, ali da ih je vjerovatno bilo strah. Nije htio iznijeti detalje o tome koji advokati su radili na ovim krivičnim prijavama.

    Nije htio komentaritati razgovor sa norveškim ambasadorom  niti iznositi detalje,

    Program N1 

  • Poslovodni odbor RTV Federacije BiH prihvata zahtjeve sindikalnih organizacija BHRT-a i RTVFBiH

    Poslovodni odbor RTV Federacije BiH prihvata zahtjeve sindikalnih organizacija BHRT-a i RTVFBiH

    Poslovodni odbor Radiotelevizije Federacije BiH prihvatio je u cjelosti zajedničke zahtjeve sindikalnih organizacija BHRT-a i RTV Federacije BiH kojima se na jedini zakonski ispravan način rješava aktualna problematika naplate RTV takse na teritoriji Federacije BiH.

    – Smatramo razumnim zahtjev sindikata za hitnim potpisivanjem aneksa na postojeći ugovor o naplati RTV takse na razdoblje od šest mjeseci kako bi se osigurala redovna primanja za radnike oba javna servisa sa sjedištem u Sarajevu i postavio vremenski okvir za trajno rješenje problema financiranja državnih i entitetskih radio-televizijskih kuća u našoj zemlji – navode iz Poslovodnog odbora Radiotelevizije Federacije BiH.

    Naglasili su da su otvoreni za sva rješenja koja će u zadanom vremenskom okviru osigurati trajno financiranje Javnih servisa u BiH. Crpeći jedini nesporni zakonski legitimet za naplatu RTV takse na području Federacije BiH, a u cilju osiguranja redovnih plaća za radnike i BHRT i RTV F BiH, kako su dodali, RTV Federacije BiH je spremna i na bilateralni sporazum s Elektroprivredom BiH.

    – Dosljedno poštivanje zakona, konstruktivni dijalog, osiguranje primanja za radnike obje kuće i nesmatano produciranje programskih sadržaja i dalje će biti osnovni postulati djelovanja Poslovodnog odbora RTV Federacije BiH – saopćili su iz Poslovodnog odbora Radiotelevizije Federacije BiH.

    avaz.ba

  • Oboren prošlogodišnji rekord: Evo koliko su novca građani FBiH ostavili u kladionicama

    Oboren prošlogodišnji rekord: Evo koliko su novca građani FBiH ostavili u kladionicama

    Promet u kladionicama u Federaciji BiH u prošloj godini iznosio je više od 1,721 milijarde KM, što je u odnosu na 2022. godinu povećanje za oko devet miliona KM.

    Ono što je posebno interesantno, kako je u srijedu na godišnjoj konferenciji za novinare rekao direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović, jeste da su isplate u prošloj godini koje su bile neoporezive iznosile 1,251 milijardi KM, a one na koje se plaća porez su iznosile svega 251,2 miliona KM.

    Dodao je da kladionice trenutno imaju 5.285 zaposlenih.

    Kada je riječ o prometu kladionica po kantonima, najveće učešće ima Hercegovačko-neretvanski kanton (316 miliona KM).

    U 2023. godini je bilo ukupno 11 priređivača igara na sreću koji su imali 2.132 uplatna mjesta, zatim 24 automat kluba sa 94 poslovne jedinice i jedan kasino.

    Radiosarajevo.ba

  • Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Selme Cikotića i Dževada Mlaće zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu

    Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Selme Cikotića i Dževada Mlaće zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu

    Sud Bosne i Hercegovine je dana 29.12.2023. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, kojom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili:

    – Optuženi Dževad Mlaćo krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a), u vezi sa članom 30. i 180. stav 1. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

    – Optuženi Selmo Cikotić krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačke a) i b), u vezi sa članom 180. stav 1. i 2. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

    Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića.

    Zarobljenici HVO-a

    Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18.07.1993. godine do polovine aprila 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12.03.1993. do 13.04.1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe članova 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. augusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. augusta 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, pa je tako optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

    Izdavao naredbe

    Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da preduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao „esktremni dio“ tajno likvidira.

    Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima.

  • U BiH blokirana 104.052 računa firmi, 168 više u odnosu na mjesec prije

    U BiH blokirana 104.052 računa firmi, 168 više u odnosu na mjesec prije

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH. U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom januara bila blokirana 104.052 računa firmi te da 56.683 firme imaju blokiran bar jedan račun.

    Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 168, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 115.

    U novom izvještaju, koji sadrži 4.192 stranice (6 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

    avaz.ba

  • Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

    Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

    Dodjela subvencija mladim za kupovinu stana u Kantona Sarajevo pretvoreno je u jedno od gorućih pitanja posljednjih dana. Podsjetimo, u prilično nesretno sročenom pozivu za dodjelu sredstava Vlada KS je obećala da će za subvencioniranje kredita za kupovinu stana mladima iznositi do 12.000 KM (prethodnih godina ovaj iznos je bio oko 10.000 KM). Za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 5,5 miliona KM iz budžeta. Ipak, broj prijavljenih više je nego dvostruko nadmašio predviđanja. Vlada KS u konačnici je donijela odluku da se svima koji su zadovoljili uslove konkursa lineralno podijeljeno 4,8 hiljada KM.

    Nezadovoljni iznosom

    Nezadovoljni ovim iznosom, korisnici subvencija izašli su i na proteste pred Vladu KS te zahtijevaju da im se obezbijede znatno veća sredstva za otplatu dijela kredita.

    No, nisu svi saglasni s ovakvim stavovima mladih. Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mia Karamehić-Abazović izazvala je cijelu buru u javnosti tako što je mlade koji su protestirali za veće subvencije nazvala hiperprivilegiranim.

    Karamehić-Abazović: Jesu privilegirani. BHRT

    – Za razliku od uposlenica u trgovinskom sektoru, radnika u proizvodnji, radnica i radnika u uslužnim djelatnostima i mnogih drugih – oni sa njihovim prihodima i u stanju kreditne sposobnosti, jesu privilegirani. I ja sam bila isto kao i oni, ali nisam tražila da mi država daje novac – kaže ona.

    „Neka vrate novac“

    Političarka analitičara Ivana Marić u razgovoru za „Avaz“ ističe da mladi koji protestuju za veće subvencije očigledno nisu svjesni okruženja u kojem žive.

    – Mene je šokirao način na koji oni protestuju i ova količina omalovažavanja za 5.000 KM koje su dobili, pa ismijavaju kako im je to kvadrat stana i očekuju da ih razumije većina koja može samo sanjati i o uzimanju kredita i o plaćanju stana. Za pet hiljada KM je neko mogao pokrenuti biznis i da sam sebi kupi stan, da ne mora tražiti pomoć od države ili neko je mogao završiti kompletan studij za taj novac. Ako su već nezadovoljni, neka se odreknu toga, pa će drugi dobiti veći iznos – navodi Marić.

    Marić: Za te pare se cijelo školovanje može finansirati. Facebook

    Dodjeljivanje novca iz budžeta Kantona Sarajevo kao vid podsticaja za kupovinu stana donesen je prije nekoliko godina. Ipak, do sada se nije previše analizirala svrhishodnost i korisnost ovog programa. No, nekoliko je stavki u njemu problematično. Prva je svakako njihov diskriminatoran karakter, jer se novac obezbijeđuje samo za kreditno sposobne koji su pristupili kupovini stana kojima su stariji građani, kao i oni mladi koji su kreditno nesposobni, primorani kroz svoje poreze subvencionirati kupovinu nekretnina. Dodatno nepravda je što se subvencije svima nesektivno dijele, bez obzira na materijalno stanje. Da stvar bude gora, i sami dobitnici subvencija od njih imaju simboličnu korist jer, kako i sami kažu, ta sredstva su dovoljna za kupovinu 1-2 kvadrata stana. A 5,5 miliona KM može biti puno bolje utrošeno.

    Kriteriji nisu dobri

    Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak oglasio se povodom informacija o dodjeli sredstava za subvencioniranje kupovine stana.

    – Stojim iza toga da kriteriji nisu bili dobri i da za bilo koju vrstu podrške našim građanima, zaista moraju biti bolji. Ne prihvatam zamku koja je očigledna politička manipulacija određenih struktura niti želim biti dio prepucavanja saopćenjima i istupima u medijima. Vrijeme će pokazati ko i zbog čega iskrivljivanjem slike i zlonamjernim tumačenjima jasno propisanih činjenica pokušava praviti političke poene na osnovu laži – rekao je.

    Luksuz u Turskoj

    Među dobitnicima subvencija za stanove našle su se i osobe za koje se nikako ne bi moglo reći da su ugrožena kategorija ili u stanju socijalne potrebe pa se tako među njima našla i Naidi Pehilj Bocnak, na društvenim mrežama poznatija kao “Bojnakova”, koja je na listi zauzela 21. mjesto. Ona je bh. influenserica koja živi i radi u Turskoj i koja često svoje pratitelje obavještava o svojoj svakodnevnici koju prati i luksuzni način života.

    avaz.ba