Category: BiH

Danas će u većem dijelu Bosne preovladavati pretežno oblačno vrijema sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Više padavina poslije podne i u večernjim satima. U Hercegovini sunčano, uz umjeren porast naoblake poslije podne što može usloviti pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnje temperature od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevne od 19 do 25, na jugu od 26 do 31 °C

Javno preduzeće “Autoputevi Republike Srpske“ sutra će ozvaničiti početak radova na prvim kilometrima Koridora 5 C na teritoriji tog bh. entiteta.

Prva dionica autoputa gradit će se na pravcu Johovac (Tovira) – Rudanka (Kostajnica), dužine 5,65 kilometara, a bit će finansirana kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj i grant sredstvima Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

To je prva od četiri planirane faze. Druga dionica je od petlje Rudanka (Kostajnica) do Karuša (entitetske granice na jugu) ukupne dužine oko šest kilometara, prenosi Fena.

U trećoj fazi će se graditi dionica od petlje Johovac do petlje Podnovlje dužine oko 13 kilometara, a u četvrtoj dionica od Vukosavlja do petlje Podnovlje ukupne dužine oko 23 kilometra.

Ranije je rečeno da će Koridor 5 C na teritoriji RS-a biti dug 46,6 kilometara, od Doboja do Vukosavlja, i da je procijenjeno da će koštati oko 500 miliona eura.

Izvođači radova su kompanije “Integral inženjering” i “Granit” Skoplje, s kojima je u martu potpisan ugovor.

Direktor “Autoputeva RS-a” Dušan Topić rekao je ranije i da su hrvatske ceste objavile odluku o dodjeli ugovora za izvođenje radova na mostu na rijeci Savi kod Bosanske Gradiške, odnosno Stare Gradiške.

avaz.ba

Mirnim šetnjama od jednog do drugog stratišta, polaganjem cvijeća i učenjem dova, Višegrađani će danas obilježiti još jednu godišnjicu stravičnih zločina u Pionirskoj ulici i na Bikavcu, javlja Anadolu Agency (AA).

Danas će bacanjem 3.000 ruža u rijeku Drinu u znak sjećanja na ubijene, biti obilježena i 27. godišnjica stradanja Višegrađana.

U “živim lomačama”, u kućama Adema Omeragića u Pionirskoj i Mehe Aljića na Bikavcu, 14., odnosno 27. juna 1992. godine živo je zapaljeno više od 140 žena, djece i staraca. Najmlađa žrtva, beba u majčinom zagrljaju u Pionirskoj ulici, imala je samo dva dana i u trenutku smrti nije imala ni ime.

Ovaj zločin predstavlja jedan od najstrašnjih ratnih zločina koji su se desili tokom rata protiv Bosne i Hercegovine, ali i zločina koji su se dogodili na kraju dvadesetog stoljeća.

Zločin poznat kao “živa lomača” dogodio se 14. juna 1992. godine kada su pripadnici paravojne formacije Osvetnici, na čelu s najokrutnijim zločincima iz Višegrada, Milanom i Sredojem Lukićem, natjerali oko 70 bošnjačkih civila u kuću Adema Omeragića, u Pionirskoj ulici u Višegradu, većinom žene i djecu, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću.

U kuću su ubacili granatu te pucali na one koji su se pokušali spasiti bijegom kroz prozor. Većina žrtava je bila iz sela Koritnik gdje su po njih došli Lukić i Vasiljević i naredili im da uđu u autobuse, koji su, navodno, trebali ići za slobodnu teritoriju – Kladanj. Najmlađa žrtva je imala svega dva dana.

Za zločin u Pionirskoj ulici pravosnažnom presudom u MKSJ osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora i Sredoje Lukić na 27 godina zatvora. U junu 2018. godine Bosni i Hercegovini je izručen Radomir Šušnjar. Suđenje se vodi pred Sudom BiH, a Šušnjar se tereti za učešće u ovom zločinu.

Promjena vremenskih prilika u Bosni i Hercegovini očekuje se u narednih nekoliko dana, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Preovladavat će toplo vrijeme, a već u ponedjeljak očekuje se padavine.

Kiša će u većem dijelu Bosne i Hercegovine padati i utorak, a očekuju se lokalni pljuskovi i grmljavina.

Nedjelja: U većem dijelu Bosne i Hercegovine sunčano uz umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Poslijepodne i u večernjim satima se očekuju pljuskovi i grmljavina. Uz kišu i pljuskove postoje uvjeti i za pojavu grada.Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a najviša dnevna od 27 do 33 stupnja.

Ponedjeljak: Umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 23, a najviša dnevna od 24 do 30, na jugu do 32 stupnja.

Utorak: Umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, samo ponegdje u sjevernim i istočnim područjima može pasti i malo kiše. Poslijepodne, mjestimično sa kišom i pljuskovima. Jutarnja temperatura od 14 do 20, a najviša dnevna od 25 do 31 stupanj.

(Tuzlanski.ba)

Dolaskom toplijeg vremena, svake godine zdravstveni radnici zabilježe porast broja ugriza krpelja. Češći i duži boravak u prirodi je nešto što donosi rizik od ugriza, pa u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) preporučuju oprez. Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži duže vremena u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt sa krvlju pacijenta.

Krpelji, parazitarni insekti se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Krpelje smatramo najvažnijim prenosiocima bolesti kod ljudi i životinja. Kod ljudi krpelji mogu uzrokovati intoksikacije koje se najčešće očituju paralizom, iritacijom i alergijom. Bolesti kod domaćih životinja prenosive krpeljima predstavljaju važan ograničavajući faktor za razvoj stočarstva.

Za aktivnost krpelja vrlo je važna viša temperatura i vlažnost, pa su zato najbrojniji i najaktivniji u proljeće i tokom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rjeđe. U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu i na livade, često i sa svojim ljubimcima. Na taj način se izlažu i mogućem ugrizu krpelja. Krpelji se hrane krvlju žrtve, a samim tim prenose i zarazne bolesti koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene.

U nastavku vam prenosimo važne informacije i savjete, koje su pripremili stručnjaci Službi za epidemiologiju i veterinarsko javno zdravstvo INZ-a.

Bolesti ljudi i životinja

Najznačajnije zarazne bolesti kod ljudi koje prenose krpelji su:

Krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga;

Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se jako rijetko javlja na našem području, ali dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja. što za posljedicu može imati smrt;

Rikecioze – bolesti koje mogu sličiti gripi, ali mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama,

Lajmska bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnoj promjeni (prstenasto crvenilo) na mjestu ugriza krpelja, te koja prolazi spontano i bezazleno, ako se liječi pravovremeno s odgovarajućim antibioticima,  dok u nekim formama poslije izvjesnog vremena može izazvati teške upale srca i mozga. Na području FBiH, kao i ZDK svake godine registruje se manji broj oboljelih od lajmske bolesti.

Najznačajnije zarazne bolesti kod životinja koje prenose krpelji su:

Lajmska bolest – oboljenje životinja koje se manifestuje promjenama na koži, zglobovima, srcu, nervnom sistemu, očima itd. Kod bolesnih pasa su gubitak apetita, temperatura, bolni zglobovi, brzo umaranje i nervni poremećaji.

Piroplazmoza (babezioza) – Bolest nastupa naglo, može se manifestirati od 36 do 72 sata nakon uboda krpelja. Posebnu pažnju treba obratiti u slučajevima: izrazite slabosti životinje (brzo umaranje, nerado kretanje, nezainteresiranost, malaksalost, nemoć, depresija), visoke temperature (groznice) od 40-41°C, promijenjene boje urina, blijede i ikterične sluznice, začep ili proljev, povraćanje, odbijanje hrane i gubitak apetita, ubrzano disanje i rad srca. Prvi znak bolesti koji vlasnik može primijetiti, najčešće je pojava krvnih boja u urinu (hemoglobinurija), odnosno tamna mokraća – zbog propadanja velikog broja crvenih krvnih stanica. U toj fazi, na žalost, bolest je već jako uznapredovala!

Erlihioza kod pasa – najčešći simptomi bolesti su sklonosti prema krvarenju, povraćanje, gubitak tjelesne težine, groznica, povećanje slezene, povećanje limfnih čvorova, gubitak koordinacije mišićnih pokreta, šumovi na srcu, krv u mokraći i crna katranasta stolica karakerističnog mirisa.

Tularemija (Glodarska kuga, Zečja groznica) je primarno bolest divljih životinja, prvenstveno glodara (zečeva, kunića, vjeverica, miševa, pacova) koja se prenosi na čovjeka i neke  domaće životinje (ovce, pse i mačke). Klinički znaci nisu karakteristični, životinje su apatične i imaju grčeve. Bolest završava uginućem životinje za dva do deset dana.

Zaštita, prevencija i uklanjanje parazita sa kože

Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. Najbolji način zaštite od krpelja je nostiti odgovarajuću odjeću i obuću (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanijeti repelente (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu, te detaljno provjeriti kožu poslije povratka kući (posebno djelove gdje je koža najnježnija, tipa: iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd).Posebno obratiti pažnju kod pregleda male djece na glavu, jer su djeca niska i veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.

Osobe koje primjete zakačenog krpelja na tijelu trebale bi ga čim prije ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, na način da se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata. U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se u hitnu medicinski pomoć. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.

U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda trebalo bi primjeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.

Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno tipa spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer je neučinkovit. Za osobe koje su profesionalno izložene ubodima krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija, kažu u INZ.

Kod životinja, naročito pasa, najbolja je preventiva sistemska upotreba sredstava za zaštitu od krpelja, te svakodnevno pregledavanje pasa i uklanjanje krpelja. Danas postoje vrlo efikasni preparati, u obliku tableta, spot-on preparata, te ogrlica, čijom se redovitom upotrebom, naročito u sezoni krpelja, značajno može smanjiti rizik od oboljenja. Za bolesti koje prenose krpelji najvažnija je redovna mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine, te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje, a preporučuje se i vakcinacija pasa.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano i vruće. Vjetar slab sjevernih smjerova. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 29 do 35 °C.

U subotu 15.06.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne ili krajem dana ponegdje u centralnim i zapadnim područjima Bosne su mogući pljuskovi i grmljavina. Jutarnje temperature od 15 do 20, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 30 do 36 °C.

U posljednje tri godine Udruženje BH novinari je zabilježilo je 50 prijetnji i napada na novinarke u BiH, ali se pretpostavlja da je taj broj znanto veći jer novinarke rijetko prijavljuju kršenja ljudskih prava nadležnim institucijama i organizacijama, rečeno je na jučerašnoj radionici u Tuzli o temi  zaštite ljudskih prava novinarki u bh. medijima.

Na radionici je istakntuko kako su u medijima Tuzlanskog kantona novinarke u znatno lošijem položaju nego njihove muške kolege, te da su više izložene zastrašivanju, mobingu, seksizmu i drugim vrstama vrebalnih prijetnji i napada.

„Poražavajuće je da novinarke napade i diskriminaciju percipiraju normalnim i sastavnim dijelom njihovog svakodnevnog posla“, rekla je prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, sa Odsjek žurnalistike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koja je jedna od autorica istraživanja o položaju i zašti novinarki koje su BH novinari proveli prošle godine na uzorku od 100 ispitanica i ispitanika iz medijske  zajednice.

„Jako je mali broj prijava napada, novinarke su obeshrabrene činjenicom da se skoro ništa ne poduzima u sankcioniranju napadača kao i prevenciji evidetnih kršenja ženskih ljudskih prava u medijima“, istakla je profesorica Hrnjić – Kuduzović i pozvala novinarke da se odlučnije bore za unapređenje pravosudne prakse i kažnjivanje kršitelja prava novinarki, odnosno da zagovaraju izmjene krivičnog zakonodavstva u BiH radi efikasnije zaštite medijskih sloboda i prava novinara.

Projekt koordinatorica BH novinara Milica Andrijašević je istakla da je Udruženje BH novinari trenutno provodi spektar ativnosti usmjeren ka jačanju mreže novinarki, sa ciljem povećanja  osnovnih znanja o zaštiti ženskih ljudskih prava medijskih uposlenica kako bi prepoznale nasilje i u kontekstu rodnih politika i ravnopravnosti spolova.

„ BH novinari zaista žele edukovati  novinarke, urednice i studentice novinarstva o rodnim politikama i jednakostima spolova kao i o mehanizmima koji im stoje na raspolaganju i sredstvo zaštite u slučajevima napada, pritisaka, diskrimancije, mobinga…Sa druge strane, želimo poboljšati svijest bh. javnosti o potrebi efikasnije zaštite novinarki, kao i o većoj angažovanosti pravosudnih institucija u primjeni postojećih i novih zakona kojima bi se efikasnije štitile medijske slobode i prava novinarki“, kazala je Andrijašević.

Predsjednik BH novinara Marko Divković je, na osnovu ličnog iskustva, zaključio kako je  najveći problem novinarki u Tuzlanskom kantonu nedovoljno poznavanje profesionalnih i ljudskih prava. On je podsjetio da je u novinarstvu sve više mladih novinarki  koje o svojim pravima nisu učile dovoljno na fakultetu niti ih u medijskim kućama o tome obučavaju. “Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da li se krše više radna i profesionalna prava novinarki ili njihova prava zato što su žene, ali bih ovim putem pozvao mlade koleginice da se same što bolje upoznaju sa svojim pravima i da se na takav način zaštite“, rekao je Divković.

Kao najbrži i najefektivniji način zaštite jesu edukacija,  povezivanje, solidarnost i međusobna podrška novinarki, rečeno je na radionici.

„Zajednička edukacija je izvrsna prilika da novinarke i novinari čuju određena iskustva, istraživanja i da na taj način dobiju inpute kako da reaguju u određenim situacijama“, istakla je Fatima Bećirović iz Gender centar Federacije BiH.

Radionica u Tuzli je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“koji realizuje  BH novinari  kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizaicje Free Press Unlimited iz Holandije.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od zaraznih bolesti, Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) izdala je preporuku kantonalnim ministarstvima zdravstva, kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, te kantonalnim i općinskim sanitarnim inspektorima da u ljetnom periodu pojačaju inspekcijski nadzor u objektima proizvodnje, prometa i skladištenja lako kvarljivih namirnica, naročito sladoleda, te vode za piće u vodooprskrbnim objektima, kupalištima i bazenima.

Razlog pojačanih inspekcijskih nadzora jeste činjenica da su trovanja hranom česta pojava u ljetnom periodu. Poznato je da visoke temperature pogoduju bržem rastu i širenju bakterija, koje su najčešći uzrok trovanja hranom, a u koju dospjevaju sa zagađenih i prljavih površina, nečistih ruku i odjeće, opreme, pribora i prljave vode.

”Neophodno je da sanitarne inspekcije, u okviru svojih ovlaštenja, poduzmu sve zakonom predviđene mjere, i po potrebi, putem ovlaštenih laboratorijskih ustanova, izvrše provjeru zdravstvene ispravnosti namirnica i vode, briseva ruku uposlenih, radne odjeće i radnih površina“, navodi se u saopćenju Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ističu kako, shodno navedenom, žele da se sinergijskim djelovanjem sanitarnih inspekcija kroz pojačane nadzore, preventivno djeluje na zaštitu zdravlja stanovništva od zaraznih bolesti, čije su sprečavanje, suzbijanje i kontrola od nemjerljivog značaja za Federaciju BiH, piše Radio Sarajevo.

Danas u  Bosni i Hercegovini očekuje sunčano i vruće. Poslijepodnevni lokalni pljuskovi i grmljavina se očekuju u sjevernim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu od 19 do 23, a najviša dnevna od 30 do 36 stupnjeva.

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječnopet grama plastike, što je proporcionalnokoličini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

„No Plastic in Nature: Assessing Plastic Ingestion from Nature to People“ (Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode) je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati tog istraživanja su izuzetno važniza shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja na ljude, te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave.

Generalni direktor WWF-a InternationalaMarco Lambertiniporučuje: „Ovo otkriće bi trebalo probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan utjecaj samo na oceane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmahrješavati ovu krizu.“

„Istraživanje ispituještetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, alimoramo uzeti u obzir da su utjecaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino utjecanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda, koji naposljetkuzavršavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo potaknuti vlade, korporacije i općenito potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja.“

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek ljudske tjedne konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, sa dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, nego li Europe i Indonezije.Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

Analiza poziva svjetske vlade na poduzimanje konkretnih akcija izauzimanje glavne uloge urješavanju problema zagađenja duž cijelog lanca opskrbe. Od proizvođača, do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

WWF provodiglobalnu peticiju kojomse poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom,a za koju je već prikupio preko pola milijuna potpisa. Sporazumom bi se  uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje tvrtki. Osim toga, sporazumbi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodimakako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

„Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude“, kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Sveučilištu u Newcastleu.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnjuza divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim utjecajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 bilijuna američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programaza okoliš (UNEP).