Category: BiH

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period 2018. godine manja je za 64.000 m3 ili 6,8 posto.

Proizvodnja sortimenata četinara manja je za 68.000 m3 (12,7 posto) dok je proizvodnja sortimenata od lišćara veća za 4.000 m3 (1,0  posto).

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar – juni ove godine u odnosu na isti period 2018. je manja za 60.000 m3 (6,8 posto).

Prodaja sortimenata od četinara manja je za 55.000 m3 (11 posto) dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 5.000 m3 (1,3 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Mjesečnim izvještajem šumarstva obuhvaćene su sve pravne osobe razvrstane u Registru poslovnih subjekata koje se bave stalnom proizvodnjom šumskih sortimenata u državnim šumama.

Prikupljanje podataka o proizvodnji i prodaji u šumarstvu vrši se na osnovi Nomenklature proizvoda i usluga šumarstva – NPUŠ, koja je izrađena za potrebe statistike šumarstva na osnovi Liste karakterističnih proizvoda šumarstva, koju je Eurostat (Statistički ured Evropske unije) objavio kao integralni dio Priručnika za ekonomske račune poljoprivrede i šumarstva (Manual on the Economic Acounts of Agriculture and Forestry – EAF) u novembru 1997. godine.

FENA

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na sjednici u Sarajevu Prijedlog odluke o privremenom financiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za razdoblje srpanj – rujan 2019. godine, prenosi BHRT.

Odluka je usvojena jednoglasno.

Ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda pozvao je Predsjedništvo da usvoji Budžet za 2019. godinu.

Na sjednici bi trebali biti razmatrani i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, kao i Nacrt

Na dnevnom redu bi se trebao naći i Prijedlog odluke o utvrđivanju datuma početka rada Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH kao i Prijedlog odluke o prestanku rada Jedinice za implementaciju Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH.zakona o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita u BiH.

Ja pogođen nisam, ni umro ni pao,
samo sam morao skočiti dole
nastaviću tačno tamo gdje sam stao,
izroniće stari za one što ga vole…

Nije bilo emotivnijeg, radosnijeg i ljepšeg dana za građane i građanke Mostara od tog 23. jula kada je “izronio” Stari.

Na današnji dan 2004. godine svečano je otvoren obnovljeni Stari most u prisustvu najmanje 50 izaslanstava, pet predsjednika država, dvaju premijera, jednog predsjednika parlamenta, pet ministara vanjskih poslova, nekoliko članova kraljevske porodice te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.

Obnova Starog Mosta, remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća i jednog od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, trajala je zajedno s pripremama gotovo sedam godina.

Stari most djelo je turskog neimara Hajrudina, a sagrađen je u vremenu između 1557. i 1566. godine.

Most je čvrsto stajao 427 godina dok ga nisu srušile snage HVO-a 9. novembra 1993. godine.

Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).

Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

Stari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u junu 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

Mostar godišnje posjeti stotine hiljada turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima…

Gračanicu i okolinu jutros nekoliko minuta poslije 9 sati potresao je zemljotres.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u Srebreniku kod Tuzle, javili su nam čitaoci.

Među građanima je zavladala panika, pa su iz kuća istrčali u dvorišta i na ulice.

Kako su za “Avaz” potvrdili iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jačina zemljotresa je bila 4,3 stepena po Rihteru.

Informacije o eventualnoj materijalnoj šteti ili žrtvama bit će poznate kasnije.

Dnevni avaz

Radi se od jutra do mraka, dobar berač za dan najviše može ubrati 100 kilograma, a prosječan duplo manje

Malinari beračima nude 70 do 80 feninga po kilogramu ubranih malina ili fiksnu dnevnicu od 40 maraka. Osim toga, nude hranu i besplatan prijevoz do plantaža. I pored ovakve solidne ponude, malinari kažu da je berače veoma teško naći.

Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao. Radi se od jutra do mraka, dobar berač za dan najviše može ubrati 100 kilograma, a prosječan duplo manje.

Ivan Stojanović, poznati bratunački malinar i predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ za općine Bratunac, Srebrenicu i Miliće, kaže da ove godine, kao nikada ranije, berači izbjegavaju ulaziti u plantaže.

– Malina je kultura čija berba ne može čekati. Ona se bere svaki dan, a zbog nedostatka berača, dosta će ovih plodova istrunuti na granama. Osim tog problema, tu je i još nepoznata cijena otkupa. Neki otkupljivači su najavili da će ovogodišnja cijena malina biti 2,5 maraka po kilogramu. Svi će zaraditi osim nas proizvođača ovog jagodičastog voća – kaže nam Stojanović.

Dodaje da nije problem uskladiti ove proizvode, jer na području ove regije ima dosta hladnjača. Problem je, naglašava, niska cijena i čekanje naplate za predate proizvode. Ističe da ovogodišnji kvalitetan rod zahtijeva višu cijenu.

Fokus.ba

Za kolektivnu dženazu koja će danas biti klanjana u Vedrom polju u Hambarinama, spremni su posmrtni ostaci 86 žrtava iz Prijedora i Kotor Varoši.

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti čiji su ostaci uglavnom ekshumirani na Korićanskim stijenama.

Najmlađe žrtve koje će ove godine biti ukopane su mladići koji su u momentu kada su ubijeni imali svega 19 godina Samir (Sadika) Garibović, Emir (Kemala) Đonlagić i Suad (Mehe) Kljajić. Suad će biti ukopan zajedno sa svojim ocem Mehom.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je Bećir (Adema) Bešić koji je rođen 1931. godine.

Ove godine konačni smiraj će naći otac i sin, Elezović Hajrudin i Jasmin, braća Edin i Emir Elezović te Fahrudin Elezović.

Zajedno će ukopani biti i otac i sin Šerif i Zafir Bajrić te braća Zulić, Mirsad i Suad, braća Jakupović, Armin i Dedo, braća Grabić Mustafa i Vejsil, te braća Sivac, Nedžad i Edin.

Nakon kolektivne dženaze, posmrtni ostaci žrtava biće ukopani u različitim mezarijima, a u skladu sa željama njihovih porodica.

Najveći broj žrtava, 68 njih, će biti ukopan u šehidskom mezarju Kamičani dok će ostali biti ukopani u šehidskim mezarjima Čarakovo, Hambarine, Bišćani, Skela, Rizvanovići te šehidskom mezarju Dabovci u Kotor Varoši.

Žrtve koje će ove godine biti ukopane nakon kolektivne dženaze u Prijedoru su:

1. Zulić (Latif) Nedžad (1970)

2. Zulić (Uzeir) Mesud (1966)

3. Balić (Selim) Jusuf (1951)

4. Beriša (Smail) Razim (1964)

5. Čolić (Muho) Hamdija (1961)

6. Muretčehajić (Hase) Idriz (1958)

7. Zulić (Alija) Mirsad (1961)

8. Zulić (Alija) Suad (1965)

9. Bajrić (Ramo) Šerif (1941)

10. Bajrić (Šerif) Zafir (1971)

11. Mujkanović (Redžep) Fahrudin (1963)

12. Sivac (Ibrahim) Merzuk (1961)

13. Šljivar (Halil) Omer (1963)

14. Sikirić (Smail) Mesud (1966)

15. Hodžić (Redžep) Rasim (1955)

16. Mujkanović (Esad) Senad (1971)

17. Grabić (Meho) Mustafa (1969)

18. Grabić (Meho) Vejsil (1971)

19. Bešić (Adem) Bećir (1931)

20. Jezerkić (Avdaga) Ahmet (1952)

21. Kahrimanović (Fehim) Dursum (1958)

22. Bešić (Meho) Nihad (1971)

23. Kešić (Hasan) Senad (1964)

24. Blažević (Hamdija) Ahmet (1962)

25. Garibović (Sadik) Samir (1973)

26. Bašić (Muharem) Rasim (1941)

27. Mehmedagić (Bećo) Ale (1951)

28. Jakupović (Mustafa) Armin (1967)

29. Jakupović (Mustafa) Dedo (1950)

30. Trnjanin (Ibrahim) Zijad (1946)

31. Bešić (Muhamed) Nihad (1966)

32. Kahrimanović (Edhem) Almir (1963)

33. Mrkalj (Omer) Himzo (1942)

34. Salihović (Hilmo) Nedžad (1970)

35. Kapetanović (Mustafa) Alija (1970)

36. Ališić (Mehmed) Edin (1966)

37. Turkanović (Hamdija) Suad (1960)

38. Sivac (Munib) Nedžad (1971)

39. Sivac (Munib) Edin (1966)

40. Sivac (Šefik) Kasim (1968)

41. Krivdić (Zijad) Muharem (1971)

42. Fazlić (Refik) Almir (1960)

43. Mujkanović (Murat) Fadil (1940)

44. Bešić (Smajo) Nedžib (1954)

45. Pervanić (Omer) Mesud (1956)

46. Crnić (Derviš) Uzeir (1937)

47. Tadžić (Ibrahim) Zijad (1953)

48. Hegić (Avdo) Mesud (1955)

49. Vehabović (Miralem) Mirsad (1966)

50. Pervanić (Zaim) Mustafa (1942)

51. Kuburaš (Ćazim) Sabahudin (1971)

52. Elezović (Kasim) Fahrudin (1947)

53. Elezović (Salih) Hajrudin (1947)

54. Elezović (Hajrudin) Jasmin (1971)

55. Elezović (Muharem) Emir (1970)

56. Elezović (Muharem) Edin (1968)

57. Medić (Hilmija) Šefik (1949)

58. Muranović (Salih) Samir (1968)

59. Garibović (Emin) Zuhdija (1966)

60. Čejvan (Hasan) Alija (1950)

61. Čejvan (Ibrahim) Zijad (1967)

62. Mahmuljin (Arif) Ibrahim (1963)

63. Garibović (Osman) Šefik (1957)

64. Hrnić (Mumin) Harun (1967)

65. Kulašić (Mustafa) Husein (1970)

66. Muretčehajić (Jusuf) Edin (1971)

67. Kadirić (Meho) Zuhdija (1959)

68. Jaskić (Jasim) Fehret (1960)

69. Kulašić (Omer) Abaz (1950)

70. Krivdić (Mehmed) Nihad (1953)

71. Đonlagić (Kemal) Emir (1973)

72. Kljajić (Ahmet) Meho (1954)

73. Kljajić (Meho) Suad (1973)

74. Jakupović (Rešid) Ibrahim (1954)

75. Oruč (Osman) Refik (1970)

76. Gutić (Hasan) Mirsad (1968)

77. Avdić (Sulejman) Rasim (1939)

78. Bešić (Hamid) Zilhad (1941)

79. Blažević (Sulejman) Šerif (1947)

80. Softić (Edhem) Ekrem (1963)

81. Blažević (Sejdo) Džemal (1970)

82. Čolić (Đemal) Hasan (1971)

83. Kararić (Emin) Zebir (1945)

84. Kararić (Ahmet) Isak (1959)

85. Šljivar (Imšir) Omer (1960)

86. Blažević (Avdo) Elvir (1972)

Dnevni avaz

U nastojanju da se u najvećoj mogućoj mjeri umanji rizik po zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš uoči predstojećeg Kurban-bajrama, a u cilju zaštite prevashodno domaćih proizvođača, Federalna uprava za inspekcijske poslove oglasila se saopćenjem za javnost u kojem je prenijela preporuke Federalnog veterinarskog inspektorata za kupovinu i klanje životinja.

Kupovinu životinja nastojati obaviti samo kod poznatih i pouzdanih proizvođača. Prilikom kupovine, obavezno tražiti dokumentaciju koja se odnosi na veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja i po mogućnosti je uslikati, preporučuje federalni veterinarski inspektor.

Klanje životinja treba nastojati obaviti na organiziranim, za to predviđenim mjestima. Klanje u domaćinstvu obavljati samo u slučaju kada ono nije organizirano i tada, u skladu s mogućnostima, nastojati osigurati veterinarsko-zdravstveni pregled životinje prije klanja, te trupa i organa nakon klanja. Ukoliko za to ne postoji mogućnost, a postoji sumnja u stanje trupa i organa nakon klanja, to uslikati i poslati veterinaru na mišljenje.

Kožice obavezno nasoliti i čuvati na hladnom. Ostale nusproizvode klanja (crijeva, rogovi i slično, a posebno krv i krv zajedno sa površinskim slojem zemlje gdje se obavilo klanje) zakopati na mjestu koje nema podzemnih voda na dubini većoj od 0,5 m ispod površine zemlje, u jamu obloženu PVC folijom.

U toku i nakon klanja osigurati čiste tkanine i dezinfekciono sredstvo za dezinfekciju ruku, noževa i površina (npr. zoono preparati na bazi nano čestica, koji posjeduju halal certifikat), a posebno dezinsekciono sredstvo (otpina živog ili gašenog kreča, drvenog luga i slično) za dezinfekciju manipulativnih površina tla, stoji u preporukama.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove apeliraju na građane da uočene nepravilnosti prijave na kontakte FUZIP-a: telefon za prijave 033/22 66 44, e-mail info@fuzip.gov.ba ili poštom na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo.

Dnevni avaz

Vrhovni sud u Holandiji odlučio je u petak da je ova zemlja djelimično odgovorna za smrt 300 muslimana ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.

Članovi porodica ubijenih prvobitno su tužili Holandiju 2007. godine, tvrdeći da je ta zemlja odgovorna za smrt 300 muškaraca jer su ih holandske trupe, smještene tada u Srebrenici, protjerale iz baze UN-a 13. jula 1995. godine znajući da će biti ubijeni, prenosi Euronews. Oko 8.000 osoba, uglavnom dječaka i muškaraca, ubili su pripadnici Vojske Republike Srpske u masakru koji su počinili u Srebrenici u julu 1995. godine.

(FENA) L.A. i TnTportal

Margaretu Hadžić Margu (55), nekrunisanu kraljicu mafije Tuzlanskog kantona, jutros je, saznajemo, uhapsila srbijanska granična policija prilikom njenog pokušaja da uđe u Srbiju iz Bosne i Hercegovine.

Amra Kapidžić, portparol MUP-a TK, s druge strane, nije nam željela potvrditi ovu informaciju.

Hadžić je, kako prenose mediji, uhapšena po crvenoj potjernici koju je za njom raspisala Bosna i Hercegovina.

Za nju su se vezale brojne kriminalne afere u posljednje dvije decenije. Služila je zatvorsku kaznu, a nedavno je puštena na dopust, nakon čega se više nije vratila na izdržavanje kazne.

Ona je prije tri godine osuđena na tri godine zatvora kao organizatorica kriminalne grupe koja se bavila prometom narkotika.

Marga je čak teško ranila dvojicu policajaca kada su pokušali pretresti njenu kuću zbog sumnje da se bavi prodajom droge. Osuđena je na osam godina zatvora. Tokom sudskog postupka moglo se čuti da je Marga pod krinkom kozmetičkog salona okupljala “žensku bandu“ za posao dilanja droge.

Osim nje, Kantonalni sud u Tuzli je na dvije godine zatvora osudio njene bliske saradnice Ružicu Babić iz Tuzle i Almiru Hamzić iz Živinica.

Dnevni avaz

Iz Bosne i Hercegovine se prošle godine u Njemačku uselilo 22.749 građana, a istovremeno se njih 10.331 iselio

Broj stanovnika Njemačke je prošle godine na temelju useljavanja porastao za preko 400.000, a s 29.000 neto useljenih stanovnika državljani Hrvatske se nalaze na drugom mjestu, iza Rumunije, kada je u pitanju useljavanje iz zemalja Evropske unije, javlja Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u utorak.

“U Njemačku se u periodu između 1. 1. i 31. 12. 2018. uselilo 1,58 miliona stanovnika, a istovremeno se iselilo 1,18 miliona, tako da je u Njemačkoj krajem 2018. kao posljedica migracija živjelo oko 400.000 osoba više nego na početku iste godine”, stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.

Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska iz koje se u Njemačku 2018. iselilo 57.724 građana. Istovremeno se iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika, tako da se broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj u 2018. povećao za 28.855 te sada iznosi 395.665 građana.

Po broju useljenika iz zemalja Evropske unije ispred Hrvatske se nalazi jedino Rumunija (68.000), a iza Hrvatske Bugarska (27.000).

Iz Bosne i Hercegovine se prošle godine u Njemačku uselilo 22.749 građana, a istovremeno se njih 10.331 iselio.

Od osoba koje su se prošle godine uselile u Njemačku najveći postotak (87 posto) se odnosi na strance, a ostatak su Nijemci koji su se vratili u Njemačku nakon života u inostranstvu.

Fokus.ba